Tri spisateljice i tri pisca našli su se u finalu nagrade Fric, objavljeno je na festivalu Sa(n)jam knjige u Istri.
Žiri u sastavu Jagna Pogačnik (predsjednica), Tomislav Brlek, Dubravka Vrgoč, Igor Vikić, Hrvoje Klasić, Dragomira Majhen i Čedo Prodanović odlučio je da u uži izbor nagrade ulaze sljedeći naslovi:
Magdalena Blažević, Svetkovina
O ovoj zbirci priča Dunja Ilić je u kritici zapisala: ''Više nego što bilo šta govori, ona prikazuje. Ovo je zaista žensko pismo, ukoliko pristanemo na tradicionalnu podelu prema kojoj se muško povezuje s racionalnim, a žensko s iracionalnim. To ne znači da tekst nije izuzetno jezički promišljen. Naprotiv, svaka priča Magdalene Blažević je poput malog, završenog umetničkog dela. Ali tehnička preciznost je u ovoj prozi više poetska nego prozna. Tematska opsednutost telom savršeno korespondira sa poetskim, takođe opsesivnim stilom, izgrađenim gotovo isključivo na metaforama.''
Ivana Bodrožić, Sinovi, kćeri
''(...) riječ je o romanu koji vješto posreduje suvremeno društvo, prepoznavši ga ujedno kao poprište borbe i mjesto nesreće. Vješto je pritom što to čini kroz opipljive pripovjedne svjetove, jezikom čistog i bliskog iskustva'', o knjizi je, između ostalog, zapisala Lucija Butković.
Zoran Ferić, Putujuće kazalište
U tekstu o ovoj knjizi Vladimir Arsenić kaže: ''I ako bi se čitalac zapitao zašto bi čitao baš Ferićev roman, među mnogima koji se u sličnom maniru pojavljuju, onda odgovor mora u sebe da uključi ne samo činjenicu da je Ferić izvrstan stilista i sjajan pripovedač, već i to da upravo na uverljiv način koristi preplitanje istorije i porodičnih priča, ali i ono što je možda još važnije, on istoriju kritički posmatra kroz sopstvenu porodicu jer je ona, kao i mnoge druge, 'nečista', 'mešana', a to u našim identitetom opterećenim društvima i državama odvajkada nije bilo prihvaćeno.''
Korana Serdarević, Gušterov rep
''Zbirkom Gušterov rep Korana Serdarević je pokazala kako književnost napisana na empatičan i multiperpektivan način, koja pažljivo pristupa kompleksnosti ljudskih iskustava, umjetničkim izrazom može dati dignitet životnom koprcanju. Više od godinu dana nakon početka globalne pandemije, kada su lični i društveni gubici postali 'novo normalno', gušterov rep postaje neobično pogodna metafora da opiše procese gubitka i s njom uvezane traume'', piše o ovoj zbirci Nađa Bobičić.
Damir Uzunović, Ja sam
U kritici knjige Hana Vrabac piše: '''Na pitanje o smislu života pisac odgovara pričom o sebi' (Gyorgy Konrad), epigraf je prvog romana Damira Uzunovića i nagovještava njegovo smiještanje u najširi korpus bosanskohercegovačke književnosti – autobiografsku metafikciju. Ipak, potreba za reviziranjem života u srednjim godinama i pisanjem nuđenju smisla vlastitoj egzistenciji, osim terapeutskog svojstva, u nekim romanima može ponuditi estetsku vrijednost i suvislo polemiziranje s jednim od temeljnih humanističkih pojmova – identitetom. Ja sam je roman koji nenametljivim, ali stilski spretnim jezikom, na momente provokativno, pa čak i perverzno, smisao jednog ljudskog postojanja pronalazi u postojanjima drugih.''
Ivan Vidak, Radio Siga
''Roman je svojevrsna fikcionalizovana istorija bačkog mesta Siga (ono danas pod tim imenom više ne postoji), istorija jednog sela kroz koju se prelamaju međunarodno značajni događaji, od dolaska Hitlera na vlast, preko bacanja nuklearne bombe na Japan, pa do uvođenja struje, a koju sačinjavaju koloritne ličnosti lokalnog života. Roman je, kako je prethodno napomenuto, na koricama opisan terminom 'magični realizam', a fantastični događaj na koji se aludira jeste udar groma koji će preživeti protagonista Kalman Gubica, i 'Glas' koji će on tada početi da čuje, a koji će upravljati njegovim odlukama na ponekad bizarne načine. Stil Ivana Vidaka tradicionalno je pripovedački, i potpuno odgovara radnji romana'', piše Dunja Ilić.
Nagrada se dodjeljuje petu godinu zaredom, a dobitnicu ili dobitnika doznat ćemo u drugoj polovici siječnja 2022. godine.
Izvor: Sa(n)jam knjige u Istri
Roman Magdalene Blažević svakako treba čitati, iako nije namijenjen onima koji u književnosti traže zabavu i bijeg od svakodnevice.
Zbirkom priča 'Gušterov rep' Korana Serdarević je pokazala kako književnost koja pažljivo pristupa kompleksnosti ljudskih iskustava umjetničkim izrazom može dati dignitet životnom koprcanju.