Za boravak u klubu Booksa potrebna je Covid potvrda. / Covid Certificate is mandatory in Booksa.
Close
Page arrow

Objavljeni Fricovi finalisti

Large 260621672 2044865259028538 2117435469145840544 n
Petak
26.11.2021.

Tri spisateljice i tri pisca našli su se u finalu nagrade Fric, objavljeno je na festivalu Sa(n)jam knjige u Istri.

Žiri u sastavu Jagna Pogačnik (predsjednica), Tomislav Brlek, Dubravka Vrgoč, Igor Vikić, Hrvoje Klasić, Dragomira Majhen i Čedo Prodanović odlučio je da u uži izbor nagrade ulaze sljedeći naslovi:

Magdalena BlaževićSvetkovina

O ovoj zbirci priča Dunja Ilić je u kritici zapisala: ''Više nego što bilo šta govori, ona prikazuje. Ovo je zaista žensko pismo, ukoliko pristanemo na tradicionalnu podelu prema kojoj se muško povezuje s racionalnim, a žensko s iracionalnim. To ne znači da tekst nije izuzetno jezički promišljen. Naprotiv, svaka priča Magdalene Blažević je poput malog, završenog umetničkog dela. Ali tehnička preciznost je u ovoj prozi više poetska nego prozna. Tematska opsednutost telom savršeno korespondira sa poetskim, takođe opsesivnim stilom, izgrađenim gotovo isključivo na metaforama.''

Ivana BodrožićSinovi, kćeri

''(...) riječ je o romanu koji vješto posreduje suvremeno društvo, prepoznavši ga ujedno kao poprište borbe i mjesto nesreće. Vješto je pritom što to čini kroz opipljive pripovjedne svjetove, jezikom čistog i bliskog iskustva'', o knjizi je, između ostalog, zapisala Lucija Butković.

Zoran FerićPutujuće kazalište

U tekstu o ovoj knjizi Vladimir Arsenić kaže: ''I ako bi se čitalac zapitao zašto bi čitao baš Ferićev roman, među mnogima koji se u sličnom maniru pojavljuju, onda odgovor mora u sebe da uključi ne samo činjenicu da je Ferić izvrstan stilista i sjajan pripovedač, već i to da upravo na uverljiv način koristi preplitanje istorije i porodičnih priča, ali i ono što je možda još važnije, on istoriju kritički posmatra kroz sopstvenu porodicu jer je ona, kao i mnoge druge, 'nečista', 'mešana', a to u našim identitetom opterećenim društvima i državama odvajkada nije bilo prihvaćeno.'' 

Korana SerdarevićGušterov rep

''Zbirkom Gušterov rep Korana Serdarević je pokazala kako književnost napisana na empatičan i multiperpektivan način, koja pažljivo pristupa kompleksnosti ljudskih iskustava, umjetničkim izrazom može dati dignitet životnom koprcanju. Više od godinu dana nakon početka globalne pandemije, kada su lični i društveni gubici postali 'novo normalno', gušterov rep postaje neobično pogodna metafora da opiše procese gubitka i s njom uvezane traume'', piše o ovoj zbirci Nađa Bobičić.

Damir UzunovićJa sam

U kritici knjige Hana Vrabac piše: '''Na pitanje o smislu života pisac odgovara pričom o sebi' (Gyorgy Konrad), epigraf je prvog romana Damira Uzunovića i nagovještava njegovo smiještanje u najširi korpus bosanskohercegovačke književnosti – autobiografsku metafikciju. Ipak, potreba za reviziranjem života u srednjim godinama i pisanjem nuđenju smisla vlastitoj egzistenciji, osim terapeutskog svojstva, u nekim romanima može ponuditi estetsku vrijednost i suvislo polemiziranje s jednim od temeljnih humanističkih pojmova – identitetom. Ja sam je roman koji nenametljivim, ali stilski spretnim jezikom, na momente provokativno, pa čak i perverzno, smisao jednog ljudskog postojanja pronalazi u postojanjima drugih.''

Ivan VidakRadio Siga

''Roman je svojevrsna fikcionalizovana istorija bačkog mesta Siga (ono danas pod tim imenom više ne postoji), istorija jednog sela kroz koju se prelamaju međunarodno značajni događaji, od dolaska Hitlera na vlast, preko bacanja nuklearne bombe na Japan, pa do uvođenja struje, a koju sačinjavaju koloritne ličnosti lokalnog života. Roman je, kako je prethodno napomenuto, na koricama opisan terminom 'magični realizam', a fantastični događaj na koji se aludira jeste udar groma koji će preživeti protagonista Kalman Gubica, i 'Glas' koji će on tada početi da čuje, a koji će upravljati njegovim odlukama na ponekad bizarne načine. Stil Ivana Vidaka tradicionalno je pripovedački, i potpuno odgovara radnji romana'', piše Dunja Ilić.

Nagrada se dodjeljuje petu godinu zaredom, a dobitnicu ili dobitnika doznat ćemo u drugoj polovici siječnja 2022. godine.


Izvor: Sa(n)jam knjige u Istri



Možda će vas zanimati
Kritike
Homepage animal 3890051 960 72022 08.06.2021.

Batrganje s traumom

Zbirkom priča 'Gušterov rep' Korana Serdarević je pokazala kako književnost koja pažljivo pristupa kompleksnosti ljudskih iskustava umjetničkim izrazom može dati dignitet životnom koprcanju. 

Piše: Nađa Bobičić

Kritike
Homepage pexels cottonbro 4722574 01.06.2021.

Krvariti obiteljsku povijest

Roman, obiteljska kronika, 'Putujuće kazalište' Zorana Ferića knjiga je koja će, sasvim sigurno, biti rado čitana i o kojoj će se još i radije raspravljati.

Piše: Vladimir Arsenić

Podcast
Homepage untitled design  44 10.03.2021.

Booksin podcast: Put ka drugačijoj ljubavi

O romanu 'Sinovi, kćeri' Ivane Bodrožić razgovarali smo s Lejlom Kalamujić, Lucijom Butković i Borisavom Matićem. 

Piše: Miljenka Buljević

U fokusu
Homepage dizajn bez naslova  15 08.03.2021.

Praktični osmomartovski vodič za i kroz književne nagrade

Koji su sve mogući razlozi koji dovedu do tako očigledne posljedice da književnost žena nije podjednako nagrađivana i vrednovana kao muško stvaralaštvo?

Piše: Nađa Bobičić

Kritike
Homepage window 5850628 1280 02.03.2021.

Poprište borbe i mjesto nesreće

Skrećući fokus sa zatvorenosti u tijelu na zatvorenost, zabranjenost tijela – u uskim društvenim okvirima – roman 'Sinovi, kćeri' Ivane Bodrožić funkcionira skoro kao studija o rubnosti.

Piše: Lucija Butković

Intervju
Homepage  mg 6629 04.01.2021.

'Pisanje je uvijek na neki način i obračun sa samim sobom.'

Povodom izlaska romana 'Putujuće kazalište' o sjećanju, hrabrosti, humoru, smrti i mnogočemu drugome razgovarali smo s piscem Zoranom Ferićem.

Piše: Miljenka Buljević

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu