Nakon Marije Ančić i Zlatana Vehabovića, gost trećeg po redu Vizualnog salona, te prvog 2023. godine, bit će Tin Dožić, jedan od najpoticajnijih hrvatskih umjetnika mlađe generacije, koji oblikovanju priča u vizualnim i srodnim medijima redovito pristupa iz više uglova odjednom. Poslije razgovora usmjerenih na animirani crtež i slikarstvo, kao i razloge koji umjetnike/ice potiču da se tim medijima izražavaju na svoje osobite načine, s Tinom Dožićem ćemo, po kratkom pregledu njegovih dosadašnjih ostvarenja, popričati kako se i zašto, na svojim najnovijim izložbama Crne kutije (s Jasenom Vodenicom; Pogon Jedinstvo; Zagreb, 2022.) i Dromomania (također Pogon Jedinstvo; Zagreb, 2022.), bavio fenomenom putovanja ili, prema vlastitom shvaćanju, lutalaštva; te što ta radnja ili stanje njemu uopće znače, kojim ih sredstvima dokumentira, i s kakvim ciljevima; i je li, na kraju krajeva, put oko svijeta dan-danas naprosto prekratak da bi ga se stvarno osjetilo, ili je, baš naprotiv, predugačak i neostvariv? I napokon, kako se s time nose priče u pokretnim i nepokretnim slikama i zvucima, za razliku od riječi?
Tin Dožić je završio studij psihologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (2016.) i studij novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (2016.). U svom umjetničkom radu često polazi od medija zvuka, a bavi se terenskim snimanjem, radijem, eksperimentalnom glazbom i multimedijalnim instalacijama, temeljeći rad na istraživanju tih medija. Područja zanimanja su mu materijalnost medija, (mračna) ekologija, DIY („uradi-sam“) kultura, antropocen i geologija, susret znanosti i umjetnosti, spavanje i snovi. Izlagao je i nastupao na raznim platformama u Hrvatskoj i inozemstvu, samostalno i u kolaborativnim projektima. Dožićev rad Pjesme za antropocen osvojio je nagradu Zlatna lubenica na festivalu Media Mediterranea 2018. godine. Finalist je nagrade Radoslav Putar 2019. i alumni WHW akademije u generaciji 2019./2020. Kao član autorskog tima: Sven Sorić (vizualni identitet), Hrvoje Spudić (vizualni identitet), Sara Salamon (video animacija) i Tin Dožić (oblikovanje zvuka) dobitnik je Nagrade 55. zagrebačkog salona primijenjene umjetnosti i dizajna (2020.) za mlade autore do 35. godina za vizualni identitet za 30. MBZ: Muzički biennale Zagreb / Music Biennale Zagreb. Član je HZSU.
Vizualni salon novi je Booksin program čiji je domaćin i voditelj Bojan Krištofić, dizajner i pisac, likovni kritičar i novinar, te voditelj likovno-umjetničkih programa. U sklopu Vizualnog salona Krištofić će ugošćivati sudionike/ice scene suvremenih vizualnih umjetnosti, s naglaskom na pojedine autore/ice i autorske grupe čiji individualni i kolektivni vizualni rad sadrži izraženu narativnu dimenziju; dakle, gošće i gosti Vizualnog salona bit će likovni autori/ce koji, u najširem smislu riječi, pripovijedaju slikama.
Gdje su granice, da ne velimo okviri slike? Je li ih danas uopće moguće pronaći i doseći? Je li u vrijeme post-interneta i post-istine baš sve jedan beksrajni hipertekst u jednom beskonačnom oblaku, ili su „elementarne čestice“ narativne umjetnosti poput riječi i rečenica, slika i slijedova, sposobne zadržati samostalni integritet? Jesmo li mi sami sve to skupa uopće sposobni prepoznavati? Na takva pitanja i druga koja će nam neprekidno padati na pamet ćemo odgovore tražiti skupa s umjetnicama i umjetnicima, neumornim proizvođačima slika u materijalnim i virtualnim svjetovima oko nas.
Program podupiru Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.
Gost petog po redu 'Vizualnog salona' bio je Željko Beljan, likovni umjetnik s prvenstvenim zanimanjem za rad s tekstilom. Ako ste propustili razgovor uživo, stiže snimka!
Vizualni salon je Booksin program čiji je voditelj Bojan Dmitrović Krištofić, dizajner i pisac, kritičar i novinar, povremeni kustos i član uredništva Vide, audiovizualnog kanala SNV-a. Gosti Vizualnog salona su sudionici/e scene suvremenih vizualnih umjetnosti, s naglaskom na pojedine autore/ice i autorske grupe čiji individualni i kolektivni vizualni rad sadrži izraženu narativnu dimenziju; dakle, gošće i gosti Vizualnog salona su likovni autori/ce koji, u širem smislu riječi, pripovijedaju slikama.
Gdje su granice, da ne kažemo okviri slike? Je li ih danas uopće moguće pronaći i doseći? Je li u vrijeme post-interneta i post-istine baš sve jedan beksrajni hipertekst u jednom beskonačnom oblaku, ili su „elementarne čestice“ pripovijedanja poput riječi i rečenica, slika i sljedova, sposobne zadržati samostalni integritet? Jesmo li mi sami sve to skupa uopće sposobni prepoznavati? Na takva pitanja i druga koja će nam neprekidno padati na pamet, tražit ćemo odgovore skupa s umjetnicima/ama, neumornim proizvođačima slika u materijalnim i virtualnim svjetovima oko nas.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.
Booksa u 2024. slavi velikih 20 godina! Kako svi mi volimo okrugle obljetnice, neki od vas vjerojatno će se sjetiti našeg 10. rođendana, koji smo (pro)slavili crowdfunding kampanjom i velikim završnim tulumom.
Za ovaj, 20. rođendan tulumarit ćemo cijelu godinu jer – zašto ne?!