Booksina terasa otvorena je svakim danom (osim ponedjeljka) od 10 do 21h, nedjeljom od 10 do 18h. / Booksa's terrace is open every day except Monday from 10am to 9pm; Sunday from 10am to 6pm.
Close
Page arrow
Piše: F. B.

Flaubert bi se pridržavao mjera

Large gflaubert
Petak
26.06.2020.


Što se čovječanstvo više usavršava, čovjek je sve više degradiran. Kada se sve svede na puko ujednačavanje ekonomskih interesa – čemu će još služiti vrline?

Rekao je ovo Gustave Flaubert komentirajući francusko-pruski rat (1870. – 1871.) koji mu se, dakako, nije svidio i ne samo to – taj međudržavni sukob kod velikog romanopisca izazivao je osjećaj živčanosti i gađenja. A, brate, i ometao ga je u radu.

Kad smo već kod nedaća i ekonomskih interesa, evo nas 150 godina poslije usred jedne ubitačno naporne pandemije. Broj  oboljelih od korona virusa u svijetu bliži se granici od 10 milijuna. Otprilike dva mjeseca Europa je bila u lockdownu, a onda su, ponajviše zbog zdravlja ekonomije, ubrzano počeli s popuštanjem restriktivnih mjera. Otvorile su se birtije, i Booksa također, i socijalna distanca preko noći je izašla iz mode. Skupa s njom i nošenje zaštitnih maski. Konkretno u Hrvatskoj imali smo par dana 0 novozaraženih, pa smo širom otvorili granice i pozvali turiste. Ne iz hira ili da bi se hvalili najljepšom obalom i najljepšim morem (ko to more platit), već stoga što je nama turizam važan i ekonomija nam bez turista vene poput delikatna cvijeta kojega zaboraviš zalijevati.

U nesebičnoj namjeri da pomogne Novak Đoković, jedan od najboljih tenisača u povijesti igre, organizirao je turnire u Srbiji, Hrvatskoj (konkretno u Zadru) i Bosni i Hercegovini. Ova posljednja, bosanskohercegovačka etapa, nije održana, jer se u Zadru otkrilo da je nekolicina igrača (među njima Dimitrov, Ćorić i sam Đoković) pozitivna na vražju koronu.

Domalo je, nevezano uz zadarski turnir, po Hrvatskoj planulo još žarišta. Korona se vratila! Zapravo nije, čini se, nigdje ni otišla. Cijelo vrijeme bila je tu i lupeški čekala da se opustimo i na taj način joj osiguramo daljnje širenje. Kao osjećajni narodi, a takvi smo Na Ovim Našim Prostorima svi, popuštanje mjera shvatili smo kao znak da se možemo vratiti normalnom životu. Međutim očigledno ne možemo – popuštanje mjera, objasnili su nam, tiče se prije svega ekonomije i ekonomskih interesa, a mi smo morali ostati na oprezu.

Neka ide sve k tisuću crnih jaraca! Kako možemo biti na oprezu, ako nam se otvore birtije (i rečena Booksa i parkić ispred Bookse) i sve ostalo? Svi znamo da je to ovdje na rubu mogućeg tj. nemoguće. E, ali korona je malo oslabila i mladež se nema čega plašiti. E, ali većina mladeži ima u obitelji babe i didove ili nekoga tko spada u ranjive skupine i njima ne treba ni ova meškinjasta mutant-korona. Na njih moramo misliti, a morala bi i ekonomija – ali ne može, jer ona samo o sebi vodi računa. Sad napokon igramo otvorenih karata. Čast koroni, ali lockdowna više neće biti, barem ne žešćeg, jer ekonomiji to ne paše. Unatoč tome, morali bi se sami pridržavati mjera. Kako ćemo to sami, ne znam, nismo još bili u sličnoj situaciji.

Kako bi Flaubert izdržao sve ovo? Odgovor sam indirektno dobio kada sam prije koji dan nazvao jednog našeg poznatog stripaša i još poznatijeg radoholika. Upitah ga za junačko zdravlje i kako izdržava sve ovo.

Koje ovo, epidemiju?

Da.

Pa da ti pravo kažem, meni je sve isto. Ja sam i prije korone bio u lockdownu, jedina je razlika što su sad i svi ostali.

Čitajući Flaubertova pisma, točnije – samo izbor iz izborovog izbora pisama kojih je ovaj za života napisao na tisuće i tisuće, odmah mi je bilo jasno da je jedan od titana francuske, europske i svjetske književnosti, veći dio svog života (1821. – 1880.) proveo na distanci od ostatka svijeta. Da, putovao je on, živio jedno vrijeme i u Parizu, ali to su bila tek kratka razdoblja – ostatak svojih dana i noći, naročito poslije majčine smrti 1872., proveo je s perom u ruci i daleko od svih.

„Lađari na Seni dobro su znali taj cijele noći osvijetljeni prozor, i jednu sjenku koja se često pojavljivala na njemu i glasno govorila sama sa sobom." (Pisma, Lom – 2011., izbor i prijevod – Milan Predić)

Da, Flaubert bi se, kada bi danas bio među nama, pridržavao svih mjera, jer takav je bio njegov život, a pandemiju možda ne bi ni primijetio. Tim bolje po pandemiju – rekao bi naš bivši Nadstojnik Lucian.

P.S. – Svi koji su uredno pohodili Booksine Francuske Srijede, na ovom ovdje mjestu mogu do mile volje prebirati po pismima književnog lava Gustava Flauberta.

foto: Pedro Ribeiro Simões

F.B., 26. lipnja 2020., Zagreb

Možda će vas zanimati
Pisma Pukovniku
Homepage lucian 18.06.2021.

Gamaše prekaljenog literata Luciana

Priča koju donosimo temelji se na stvarnim događajima i ljudima, a najavljuje vrstan prozni uradak našeg bivšeg Nadstojnika - Luciana Prosvjetitelja.

Piše: F. B.

Pisma Pukovniku
Homepage whitehills 04.06.2021.

Hemingway, nogomet i Bijeli slonovi

Nogometni, komunikacijski i svi ostali stručnjaci kažu kako imamo grandiozna i nerealna očekivanja, ali hej, da smo fanovi realnog i uobičajenog onda nas ni književnost ne bi naročito zanimala.

Piše: F. B.

Pisma Pukovniku
Homepage jedi 21.05.2021.

Možemašica i džedajske tehnike!

Odijevaju se normalno, navodno se mnogi od njih voze tramvajem po gradu, ili na biciklu, pa čak i pješice, hodaju po pločnicima, koriste pješačke prijelaze i sve. Kakva drskost!

Piše: F. B.

Pisma Pukovniku
Homepage apokalipsa 23.04.2021.

Postpandemijska književnost: literarna gibanja i mogući kraj književnosti

Ima li života poslije korone, na što će ličiti postpandemijska književnost, i hoće li je uopće biti? Booksini literarni forenzičari hvataju se u koštac s ovim neugodnim pitanjima!

Piše: F. B.

Pisma Pukovniku
Homepage dizajn bez naslova  22 09.04.2021.

Izbor cjepiva i čitateljske navike

Booksin tim književnih forenzičara, uz pomoć dvije iskusne knjižničarke, uspio je spojiti pet čitateljskih skupina s isto toliko vrsta cjepiva!

Piše: F. B.

Pisma Pukovniku
Homepage spring 26.03.2021.

Sve one stvari koje nam znače proljeće

Proljeće je kao soba prepuna sjećanja i uspomena, a među njima su, dakako, i neke dobre knjige s 'proljećem' u naslovu.

Piše: F. B.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu