Dr. Ostojić: liječničke pripreme za Grke

Prije nekoliko tjedana našao sam se na službenom boravku u Ateni kako bih pomogao grčkom narodu. Naime, uslijed ekonomske krize, sve veći broj građana počeo je uživati u jeftinom, književnom iskustvu zbog čega je naglo porastao broj slučajeva s literarnim tegobama. Krenuo sam na put očekujući susret s prepoznatljivim grčkim tekstualnim problemima: opekline od Heraklita, boležljivost od vlage iz Platonove spilje itd. Međutim, iznenadio me velik broj književnih pacijenata koji su se žalili upravo na suvremeno grčko stvaralaštvo. Pokazalo se da postoji cijela nova generacija grčkih autora koji masovno utječu na obične ljude u Ateni i okolici, te šire književnu zarazu.

Kako bismo upozorili hrvatske građane na opasnosti koje vrebaju iz grčke kulture, odlučili smo u Booksu dovesti šestero grčkih književnika i književnica na 'Reviju malih književnosti'. Ipak, prije nego što iz prve ruke čujete fascinantna i strašna djela novih grčkih autora, obavezno se trebate upoznati s rizicima i opasnostima koje prijete tokom književnih večeri. Ono što se čini pitomim književnim čitanjem u mirnom lokalu zapravo je džungla prepuna književnih zamki, začkoljica i virusa. Stoga bi dolazak na književnu večer bez adekvatne liječničke pripreme bio sulud čin!

Hristos Hrisopulos, autor i teoretičar koji je odabrao naše goste, objašnjava da je suvremena grčka književnost veoma raznolika (tj. puna brojnih i različitih opasnosti). Stoga je potrebno obratiti posebnu pozornost na svakog od pisaca. Krenimo redom:

Maria Ksiluri

Čim sam čuo da je Ksiluri mlada i talentirana spisateljica, psihologinja i autorica reklama, oblio me hladan znoj. I to s razlogom! Kombiniranjem nimalo benignih znanja i vještina iz navedenih područja, Ksiluri je napisala roman Kakav je kraj svijeta (odlomak romana 'Njena strana svijeta' ćete čuti u Booksi). Roman prati Fotisa, sredovječnog Atenjanina koji živi u lošem braku, bavi se stresnim poslom i teško podnosi nedavna samoubojstva bliskih ljudi. Njegovi problemi ogledaju se u neobičnim snovima koje Fotis dijeli samo s Fani, simpatijom koju je upoznao na internetu.

Nimalo čudno, kod čitatelja Ksilurinog romana primijetio sam učestale nemirne snove. Premda vas uzbudljivi roman drži budnim do kraja, san koji slijedi sadrži neke čudne i teško objašnjive slike koje se trebaju liječiti skupim literoterapeutskim metodama. Nadalje, netom nakon objavljivanja romana, statistike su pokazale kako je u Grčkoj drastično porastao broj posjeta internetskim društvenim mrežama. Ukoliko ste se jedva odvojili od Facebooka da biste prošetali do Bookse na Reviju, vjerojatno ćete se nakon Ksilurine priče brzinom munje vratiti natrag na kompjuter i potom zaspati za Twitterom sanjajući čudne, sjedokose žene. Dakle – oprezno!

Ipak, valja priznati kako Ksiluri ima veoma dobar literoterapeutski instinkt – tako na jednom mjestu, komentirajući djelo Itala Calvina Ako jedne zimske noći..., glavni lik kaže: "To nizanje priča od kojih nijedna ne završava učini mu se pomalo bolesnim, jer ako ni u knjigama ne možeš pronaći kraj, kako nastaviti živjeti?" Ukoliko trebate brzi literoterapeutski savjet i ne stignete do moje ordinacije, svakako se bez krzmanja obratite Ksiluri.

Hristos Asteriu

Ovog autora najavljuje se kao jednog od 'intelektualno najzahtjevnijih autora nove generacije'. Ustvari, radi se o tome da su čitatelji njegovih romana bili najzahtjevniji pacijenti u mojoj ordinaciji! Glavna junakinja njegova romana Isla boa (odlomak ćete čuti u Booksi) je Kineskinja Fu ming, sredovječna i hladna bankarska djelatnica koja u svijetu karaoke barova, internetskih igrica i televizijskih reality showova pokušava pronaći svoj identitet i sreću.

Zbog silnih referenci na spektakularni sadržaj s televizije i interneta, slušanje teksta izaziva snažne vizualne dojmove. Stoga slušanje može biti neugodno za osobe s visokom dioptrijom. Ipak, veći problem predstavlja glavni lik: naime, čitatelj se tokom romana identificira s Kineskinjom Fu Ming, potom s njenim virtualnim alter egom Purple Turtle, da bi se naposljetku identificirao s natjecateljicom iz reality showa koja se trudi biti malo Turtle, malo Ming. Slušateljima je stoga preporučeno nakon čitanja izaći ispred Bookse i uzeti nekoliko minuta kako bi se raspleli iz ove kompleksne mreže. Pritom izbjegavajte konzumaciju alkohola ili duhana sumnjivog podrijetla jer, ako se ne uspijete rasplesti i ako zapnete na identifikaciji s Ljubičastom Kornjačom, trebat će dani i dani terapije kako bi se vratili u svoje staro 'ja'.

Vasiliki Petsa

Simpatični pacijent Traianos, osamdesetogodišnji vitalni starčić s Krete, došao mi je jednog dana u ordinaciju i požalio se da nije bio ogorčeni starac sve dok nije par dana ranije pročitao roman Sjeti se mlade autorice Petse. Upravo ćemo čuti odlomak iz tog romana koji se sastoji od mnoštva iznimno kratkih poglavlja, a svako poglavlje donosi pripovijetku različitih, labavo povezanih pripovjedača. Tako iz prvog lica progovaraju cinični pop, nekoć ambiciozna novinarka, zatvorenica, kćer komunističkog funkcionera i drugi. Roman prokazuje netrpeljivosti i sukobe u društvu: između Grka i Albanaca, komunista i novog režima, metropole i provincije, svećenika i župljana itd. Pripovjedači su kritični i pesimistični, a opasnost po naše čitatelje je tim veća zbog toga što bi dijelovi romana mogli bez problema biti preneseni u hrvatski kontekst. Kako biste podnijeli tešku Petsinu prozu, možda je potrebno prije toga proći 'zagrijavanje': ukoliko prije Revije pročitate petnaest stranica iz bilo kojeg romana Andreja Nikolaidisa i napravite pet sklekova, s lakoćom ćete podnijeti Petsin stil.

Kallia Papadaki

Kratka priča 'U 40 dana' ekonomistice i književnice Papadaki započinje tutnjavom groma. Ipak, ne radi se o biblijskoj priči ili o receptu za brzo bogaćenje (kako bi možda naslov sugerirao), nego o još jednoj priči o tužnom, usamljenom, starijem čovjeku Kostasu koji se bavi lošim poslom i koji teško podnosi smrt mlađeg brata. Međutim, za razliku od glavnog lika Ksilurinog romana koji letargično prolazi kroz svakodnevicu, Kostas se nalazi na točki usijanja i čini se kao da će ga najmanja sitnica dovesti do ludila. Takva je i atmosfera priče: sve pršti emocijama i skoro svi galame jedni na druge, od Kostasove majke i bratove žene preko poslovnog partnera, zatim do ruske prostitutke i naposljetku do samog Kostasa. Kad uzmemo u obzir da se veći dio radnje odvija između 3 i 7 ujutro, ne iznenađuju najčešće nuspojave ove priče: nesanica, napeti živci, poremećen bioritam. Najbolja rješenja za te poteškoće su dvosatni trkački trening po savskom nasipu ili, nešto praktičnije, jedna mala doza rakije za smirenje. U ovom slučaju, moguće je i popiti mjericu metakse s autoricom priče uz umirujuće zvuke buzukija u pozadini. Preporučljivo!

Ilias Maglinis

Prvi put sam čuo za Maglinisa, pisca i prevoditelja engleske književnosti i književne teorije, od skupine prodavača u atenskim dućanima. Prodavači su se žalili da im Maglinis dolazi na radno mjesto i čita iz vlastitog prijevoda Terryja Eagletona. Shvatio sam da se radi o prvoklasnom malignom piscu! Pretpostavka se pokazala točnom kad sam pročitao njegovu priču 'My Serenade' (odlomak iz romana Ispitivanje), većim dijelom oslonjenu na lik Marine Abramović.

Posljedicama Maglinisove priče trebao bi se baviti tim stručnjaka iz različitih grana literoterapije! Kao prvo, priča vrlo kratko i jasno opisuje slike različitih umjetnika i novinara čime jedna priča postaje 'izlog' za dvadesetak drugih, jednako opasnih umjetničkih djela. Kao drugo, priča detaljno tematizira tjelesno mučenje, bilo kao oblik umjetničkog performansa, bilo kao zlodjelo manijaka, bilo kao rutinsku praksu tajne policije. Nezgodno u svakom pogledu! Ono što može neutralizirati posljedice ove priče su određena pomagala: velike slušalice za uši i neprobojne crne naočale za varenje metala. Ipak, slušateljima koji od književnosti očekuju šok i tjelesne trnce, sugeriram da slušaju priču bez pomagala i rezervi. Jednom kad završite u mojoj ordinaciji, nemojte tvrditi da vas nisam upozorio!

Hristos Hrisopulos

Izbornik grčke 'reprezentacije' pisaca predstavit će priču 'Pazi snima se: Jedna kronika o Ateni'. Priča prati njegovu šetnju po Ateni, promatranje i razgovor s atenskim beskućnicima. Bezobraznici će reći da su ti beskućnici, 'utvare preplašenih očiju', ustvari metafore pisaca koje je Hrisopulos poveo na put u Zagreb. Ipak, uvjerljivija metafora pisaca je pripovjedač priče, sam Hrisopulos, koji svoje raspoloženje naziva 'letargijom natopljenom pesimizmom'. Takvom raspoloženju na kraj će stati upravo Booksa! Djelatnici i djelatnice Bookse svojim će elanom i optimizmom pokušati oraspoložiti pesimističnog pisca, a medicinska sestra Tajana i ja ćemo pripremom medicinskih koktela (dostupnih za posjetitelje samo uz karticu dopunskog zdravstvenog osiguranja) pokušati dignuti raspoloženje cijeloj grčkoj književničkoj posadi. Ne sumnjam da ćemo Reviju završiti s osmijehom na licu, kao i svi posjetitelji Revije koji će, vještim eskiviranjem rizičnih situacija, uspjeti preživjeti suvremenu grčku književnost bez trajnih posljedica.

Dr. Ostojić
Foto: hellabella (flickr)

***

Program Revije malih književnosti

Četvrtak, 4.10.2012. u 19:00: Hristos Hrisopulos, Vasiliki Petsa, Kallia Papadaki
Petak, 5.10.2012. u 19:00: Hristos Asteriu, Maria Ksiluri, Ilias Maglinis