Dr. Ostojić: Kasan ćuk il' netopir

PITANJE

Poštovani doktore!

Moje ime je Neva. Svjedoci smo sve većeg rasta nasilja u Hrvatskoj, a ono što se meni događa može biti ogledni primjer tipičnog književno - umjetničkog bullyinga! O čemu se radi?

Imam 17 godina i vikendom navečer često odlazim u izlazak s prijateljicama i prijateljima. Roditelji me upozoravaju na moguće neprilike, ali nisu ni svjesni nevolje koja se meni događa. Svaki put kad se vraćam kući izvana, u kvartu me dočeka jedan moj kolega iz osnovne škole, grubijan, a vjerojatno i pripadnik skinheada. Prvo me ispituje svakakva pitanja, gurka me, a onda mi, svaki puta, počne recitirati jednu pjesmu. Poštovani doktore, radi se o Matoševoj pjesmi pod naslovom 'Notturno'.

Užas! Lavež pasa. Netopir! Cvrčci! (Jako se bojim cvrčaka.) I onda kad na kraju kaže da željeznicu guta već daljina, dođe mi da se zatrčim prema toj željeznici, uskočim na nju i pobjegnem što dalje od njega!

Dragi doktore, tako on meni svaku večer. Svaku večer mi izrecitira to i zatrpa me svim tim groznim osjetilnim senzacijama iz pjesme. Fuj! Nije pošteno što ne mogu pobjeći od njega dok mi to recitira jer sam slabija od njega, a kaže da će me udariti ako pobjegnem. Što da mu kažem, doktore? Kako da se obranim od njegovog maltretiranja?

Neva


ODGOVOR

Poštovana Nevo - Nevičice!

Eto dokle smo došli: nekad su momci djevojkama recitirali pjesme jer su ih htjeli impresionirati, a danas momci recitiraju pjesme ne bi li mučili djevojke. Crna su vremena!

Ono kako Vi možete odgovoriti tom nasilnom momku je da mu odrecitirate Matoševu pjesmu 'Labud'. Naime, pjesma 'Notturno' spada u impresionistički opus pjesnikovog stvaralaštva što znači da pjesnik pokušava shvatiti realnost ne kao niz različitih objekata nego kao snop različitih osjeta i senzacija. Ne postoji tumačenje tih osjeta sa strane autora nego samo besciljno, neselektivno nizanje osjeta. Već u prvoj strofi 'Notturna' čitatelj čuje lavež pasa, osjeti toplinu 'mlačne noći', vidi noć i osjeća strasan miris cvijeća, a bez objašnjenja. To je čisti prepad na osjetila!

S druge strane, 'Labud' je pjesma koja više spada u secesiju, umjetničku težnju koja se suprotstavlja impresionizmu. Naime, secesija nema namjeru imitirati stvarnost i prenijeti čiste osjete nego pokušava realnost učiniti umjetnom, artificijelnom, i to uz pomoć svakakvih ukrasa koji nemaju drugu svrhu nego da iskustvenu prirodu učine umjetnom, 'neprirodnom prirodom'.

Kad izrecitirate pjesmu 'Labud' tom grubijanu, on će se morati susresti s likovima grčke mitologije, s nejasnim svijetom (koji nije realnost, a nije jasno je li vizija, san ili kakva predstava) i s nepoznatim, drevnim riječima koji nemaju praktičnu funkciju nego da sve skupa učine nedokučivim i zastrašujućim. 'Labud' provjereno unosi smutnju u redove mimetički raspoloženih grubijana i onesposobljuje ih na barem dvije minute. Pjesma 'Labud', stoga, postaje sve češće oruđe samoobrane među mladima, a i daleko je jeftinija od suzavca (mada i dotični može imati dobar utjecaj na Vašeg grubijana).

Jasno, postoji mogućnost da se uistinu i sviđate dotičnom momku. U tom slučaju mu preporučite da nabavi komplet Petrarcinih soneta. Moderna hrvatska lirika svojim svojstvenim stilom i ne uvijek najjasnijim težnjama može samo zbuniti i deprimirati današnje djevojke. A mladim djevojkama, to mnoge studije pokazuju, uglavnom nije do tuge već im je više do veselja!

Eto, nadam se da sam pomogao i sretno s momcima - bilo ćelavima, bilo kosatima!

Dr. Ostojić