Početak tjedna začinit ćemo s jednom ozbiljnom dozom odlične poezije.
Na stranici Besplatne elektroničke knjige stigao je ovogodišnji ženski pjesnički blok s osam naslova: Bijela panika Vesne Biga, prošlogodišnje dobitnice Goranova Vijenca, Prijelaz za divlje životinje Ivane Bodrožić, višestruko nagrađivane spisateljice, Povratna karta Paule Ćaćić, nagrađene na Pjesničkim susretima u Drenovcima, Ljeto Katje Grcić, višestruko nagrađivane dramske autorice.
I tu ne stajemo: možete čitati i Život u ruksaku Maje Klarić, nagrađivane pjesnikinje i prozaistice, Portrete nepoznatih žena Marijane Radmilović, nagrađenu Ivanom i Josipom Kozarcem, Košute u splavarevom rublju Sanje Šimić, nagrađenu Goranom za mlade pjesnike, te Neparne ljubavi Andree Zlatar, ugledne autorice i profesorice na zagrebačkom Odsjeku za komparativnu književnost koja potpisuje veći broj književnih i književno-stručnih djela.
Vjerujemo da smo vas zainteresirali, stoga nešto više o svakoj zbirci slijedi u nastavku.
Pjesnički rukopis Vesne Biga dobar je primjer lirske raspričanosti. Ta je autorica u osam knjiga izgradila model pjesme koju karakteriziraju astrofičnost, iznimno dugački stihovi, sintaktička i misaona razvedenost. Uz to, ona ne upotrebljava točku te se njezine pjesme formalno (ponekad i stvarno) realiziraju kao goleme, digresijama i asocijacijama krcate, nedovršene rečenice. [Krešimir Bagić]
Pravo je središte poezije Ivane Bodrožić ljudska, obiteljska intima, osjećaji roditeljstva, ali i kćerinstva […] U intimističkim pjesmama u kojima bježi od uzvišene patetike i rabi svakodnevni, a vrlo često i grubi govor, autorica razotkriva svoje tajne u kojima ne treba tražiti nikakva skrivena značenja. [Denis Derk]
Povratna karta Paule Ćaćić djelo je mjestimice antologijskoga potencijala, izvanredne koncepcijske, ali i unutartekstne discipline te dosjetljive, pomalo nostalgičarske pričljivosti. Kozmopolitski duh smješten u posavski mikrosvemir, a zatim i prostorno-vremenska izmještenost koja pomiče lirski subjekt u zonu identitetne nesigurnosti bitnom je recepcijskom opaskom već u odnosu na prva čitanja iznimne rukopisne cjeline. [Franjo Nagulov]
Ljeto Katje Grcić pjesnička je zbirka koja podjednako zaokuplja i fascinira kako svojim dnevničkim karakterom pjesničkoproznih dionica, tako i lirskim intermezzima; riječ je više o poeziji o ljetu, negoli poeziji ljeta: umjesto slika odmora, ta poezija nudi slike neoegzistencijalističkog predznaka, praznine ljeta kao metonimije praznine života općenito – praznine sa životno važnim odjecima. [Davor Ivankovac]
Život u ruksaku Maje Klarić dojmljiv je uzorak u nas slabo zastupljene putopisne poezije – poezije koja nastaje na putovanjima i koja atmosferu samih putovanja kao i dalekih destinacija prenosi jednako uvjerljivo kao i putopisne proze. Duboko promišljena i proživljena zbirka koja svoje bogato iskustvo, atmosferu i šarm prenosi i na čitatelje. [Davor Ivankovac]
Glad za autentičnim jezikom, koju je prepoznati kao lajtmotiv poezije Marijane Radmilović, prezentira se i kao slabost jezika, nedostatnost ili čak nemoć prenijeti jezikom realni intenzitet osjećaja, biti odraz duše. Nadomjestak, odnosno, jamac autentičnog doživljaja (p)ostaje tijelo. [Sanja Jukić]
Debitantska, Goranom za mlade pjesnike nagrađena zbirka Sanje Šimić svojom nas estetikom vraća u devedesete godine prošloga stoljeća, podsjećajući nas na onodobna, u suvremenosti već pomalo zaboravljena, pa nanovo otkrivena, poetska rješenja. Svojom sklonošću opkoračenjima, metaforizaciji, simbolici i epistoli, Košute u splavarevom rublju „presvukle“ su kvorumovsku neoavangardu u tada tek začetu stvarnosnu individualnu poetiku, kakva se i danas uvelike piše i rado čita. [Davor Ivankovac]
Iako javnosti mnogo poznatija po drugim svojim ulogama, Andrea Zlatar autorica je pjesničke zbirke Neparne ljubavi, izvorno objavljene prije gotovo 20 godina. Književno vrlo osviještenim, ali prije svega intimnim lirskim jezikom Andrea Zlatar ispisuje tok jedne traume gubitka, suočava se s nestankom vraćajući se na posvećena mjesta iz doba koje je prethodilo rasparenosti i usamljenosti. [Goran Čolakhodžić]
Nama ovo sve skupa zvuči jako dobro. Nađemo se na BEK-u?
Na posljednjoj tribini u 2023. godini gostovao je Luka Bekavac, jedan od najzanimljivijih pisaca suvremene književne scene.
Što je 'Nagrada EU za književnost', kako se dodjeljuje i koja je njena uloga u stvaranju zajedničke europske kulture?
