Književnom scenom posljednjih mjeseci dominiraju vijesti o nagradama: od proglašenja dobitnica nagrada Janko Polić Kamov, Fran Galović i Dragutin Tadijanović, do uvođenja nove nagrade Tonko Maroević te najava nominacija za Frica. I izvan Hrvatske dodjele su privukle pažnju – od prestižnog Bookera i nagrade Ursule K. Le Guin, do kontroverzama popraćene kanadske Giller nagrade. Zanimljivo je primijetiti kako su navedeni ovogodišnji dobitnici zapravo bile – dobitnice. Slovenska nagrada Mira usko je povezana upravo uz priznanja ženskim stvarateljicama, zbog čega smo joj odlučili posvetiti više pažnje te je ukratko predstaviti.
Na službenoj stranici nagrade navode kako je Ženski odbor Slovenskog PEN centra pokrenuo nagradu Mira kako bi ukazao na rodnu neravnopravnost u dodjeli književnih priznanja, gdje muškarci dominiraju, a postignuća žena ostaju zanemarena. Inicijativa želi razotkriti diskriminacijske prakse i potaknuti prepoznavanje doprinosa žena u književnosti i intelektualnom stvaralaštvu. Osnivanje nagrade izraz je zajedničkih nastojanja da se ovaj nedostatak u slovenskom kulturnom prostoru promijeni. Književna nagrada Mira usmjerena je na prepoznavanje i poticanje ženskog stvaralaštva, s ciljem ukazivanja na rodnu neravnopravnost u dodjeli priznanja. Dodjeljuje se za iznimna književna postignuća i doprinos u afirmaciji žena-stvarateljica, uz poštivanje umjetničke kvalitete i oslobađanje od rodnih stereotipa. Nagrada ističe ne samo rad nagrađenih autorica, već i svih nominiranih koje doprinose slovenskoj književnosti i kulturi.
Problematikom rodne neravnopravnosti bavila se i Irena Novak Popov koja, analizirajući dobitnike_ce slovenskih književnih nagrada, navodi: "Na temelju javno dostupnih podataka o dosadašnjim dobitnicima ključnih književnih nagrada u Sloveniji, napravila sam empirijski pregled. Podaci za protekla desetljeća uistinu pokazuju rodnu diskriminaciju: među 68 dobitnika Prešernove nagrade samo su dvije žene (Mira Mihelič, jednom kao Mira Puc, i Svetlana Makarovič), dok je među 77 dobitnika nagrade Prešernovog fonda samo šest žena. Od 28 dobitnika Jenkoove nagrade, četiri su pjesnikinje (Svetlana Makarovič, Erika Vouk, Maja Vidmar i ovogodišnja Kristina Hočevar), a tek malo bolji omjer vidljiv je kod Veronikine nagrade – tri žene među 17 dobitnika (E. Vouk, T. Kramberger, M. Vidmar). Lošija situacija je s Grumovom nagradom za dramsko stvaralaštvo (dvije od 33, Draga Potočnjak i Simona Semenič), Rožančevom nagradom (dvije od 20, Ifigenija Simonović i Meta Kušar) te Kresnikom (dvije od 23, Berta Bojetu i Katarina Marinčič). Možda se taj trend u posljednjem desetljeću pomalo mijenja – najmlađa nagrada Fabula ima gotovo izjednačen omjer žena i muškaraca – no, prema mom mišljenju, još uvijek se zanemaruje i brojnost stvarateljica i kvaliteta njihovih djela."
O važnosti i potrebi takvih nagrada mnogo govori i citat Drage Bajta koji, referirajući se na Jenkovu nagradu, navodi: "Ako se dodjela Jenkove nagrade nastavi u ovom smjeru, koji već poprima aktivističke poteze, morat ćemo zaboraviti da smo Slovenci narod pjesnika; postat ćemo narod ovako ili onako ranjivih pjesnikinja."
Nagrada Mira dodjeljuje se od 2013. godine, a ove su godine za nagradu nominirane Katja Gorečan, Pia Prezelj te Evelina Umek.
Katja Gorečan književna je komparatistica i magistrica dramaturgije. Njezina zbirka pjesama Patnje mlade Hane (2012.) smatra se feminističkim doprinosom slovenskoj književnosti, dok je poetskim romanom Materinska knjižica (2022.) otvorila osjetljivu temu spontanog pobačaja. Pia Prezelj, spisateljica, prevoditeljica i novinarka lista Delo, istaknula se romanom Težka voda (2023.), koji je osvojio nagradu za najbolji književni prvijenac i bio nominiran za nekoliko prestižnih nagrada. Evelina Umek, spisateljica je i prevoditeljica. Kao bivša urednica i direktorica, napisala je brojne romane, uključujući Po sledeh Fate morgane, posvećen tršćanskoj spisateljici Marici Nadlišek Bartol.
Svi nominirani radovi prepoznati su po doprinosu slovenskoj književnosti, a dobitnica će biti proglašena 30. studenog na Slovenskom sajmu knjiga.
Portretirajući jednu građansku obitelj srednje ili niže srednje klase Hermann Broch nenametljivo kroz "Nepoznanicu" provlači za njega i cijelu njegovu generaciju vrlo važne teme i pitanja.
Ornela Vorpsi vješto stvara atmosferu u kojoj se isprepliću ljepota i užas, nježnost i okrutnost, pružajući nam uvid u stvarnost života u Albaniji kroz oči onih koji su najviše pogođeni – djevojčica i žena. Piše: Lucas Legović.
