Ovogodišnju dodjelu najprestižnije slovenske nagrade za pjesničko ostvarenje, Jenkovu nagradu, popratile su oštre rasprave o rodnoj neuravnoteženosti i nedostatku stilističke raznolikosti među nominiranima. Žiri nagrade koju dodjeljuje Društvo slovenskih pisaca (DSP) koji se sastojao od Tonje Jelen (predsjednice), Davida Bandelja, Zorana Pevca i Mateja Krajnca, od šest stotina pristiglih pjesničkih zbirki kao najbolje je odabrao Navsezadnje Aleša Bergera; Valter Borje Bolčine; Nekajkrat smo zašli, zdaj se vračamo Miljane Cunta; Rojstvo oaze Ivana Dobnika; Vračanje k čistosti Roberta Simoniška; i Tuskulum Denisa Škofiča.
Kritike na uži izbor književne nagrade proizašle su s obzirom na rodnu neuravnoteženost nominiranih te zbog primijećenih odstupanja od ideološke, stilske i sadržajne raznolikosti. Radio Študent prenosi kako je redakcija za kulturu i humanističke znanosti primila protestno pismo zabrinutih književnika koje se bavi upravo jednostranom uskošću ovogodišnjeg žirija i nominacija za Jenkovu nagradu. Pismo su, do zaključka redakcije, potpisale 32 osobe iz svijeta književnosti i umjetnosti te tri organizacije.
Ni dodjela najuvaženije nagrade za najbolji slovenski roman, Kresnika, nije prošla bez slične problematike, nastavlja Radio Študent. Naime, za nagradu su bile nominirane četiri spisateljice te jedan (pokojni) autor od kojih je baš potonji osvojio nagradu. Autorice koje su o tom neočekivanom izboru izrazile svoje mišljenje doživjele su sa svih strana kritike da "pljuju po grobu slovenske književne legende" i da je "pobijedio najbolji". Potom je stvar pala u zaborav.
Radio Študent ističe kako ovogodišnje nominacije za Jenkovu nagradu pokazuju da se povijest očito ponavlja, da postoji određena simptomatika koja ne jenjava. Pretežito muški žiri nominira pet autora i jednu autoricu za najprestižniju slovensku pjesničku nagradu.
U nastavku prenosimo zabrinutosti kako ih formulira Radio Študent:
Izjave književnika, koji su proteklih godina tvrdili da je "Jenkova nagrada postala LGBT nagrada", da je "jedna izdavačka kuća uzurpirala Jenkovu nagradu" i da "si nagradu međusobno dodjeljuju autori jedne izdavačke kuće", govore o izrazitim težnjama za retradicionalizacijom i repatrijarhalizacijom slovenske književne scene. Pjesnik Uroš Zupan, koji se na književnoj večeri 20. svibnja ove godine žalio na LGBT+ dobitnike Jenka, između ostalog, dovodio je u pitanje i opravdanost postojanja Antologije slovenskih pjesnikinja. Zabrinutost zbog većeg broja dobitnica Jenkove nagrade izrazio je i Drago Bajt u članku za Demokraciju: "Ako se dodjela Jenkove nagrade nastavi u ovom smjeru, koji već poprima aktivističke poteze, morat ćemo zaboraviti da smo Slovenci narod pjesnika; postat ćemo narod ovako ili onako ranjivih pjesnikinja."
No, statistike, ističe Radi Študent, takve tvrdnje demantiraju. Između 2018. i 2023. Jenkovu nagradu dobivali su autori_ce dviju izdavačkih kuća, Centra za slovensku književnost i Škuca, tako se da tvrdnja o "dodjeli unutar jedne izdavačke kuće" može opovrgnuti. U ovih šest godina nagradu su dobila tri muškarca i tri žene, od toga tri heteroseksualne i tri LGBT+ osobe. Stoga se može govoriti o ravnopravnosti spolova i seksualnih orijentacija. Autorima triju navedenih izjava očito ne smeta da su u 27 godina dodjele Jenkove nagrade do 2013., kada su se nagrađeni_e izjednačili po spolu, nagradu dobila 24 muškarca, od kojih su samo trojica LGBT+ (jedan od njih dvaput), i tri žene.
Uzimajući u obzir klizanje zapadne političke klime sve više prema fašizmu i u posljednjih nekoliko godina sve veću normalizaciju seksizma u slovenskoj književnosti (koji također nije potpuno odsutan iz nekih nominiranih djela), ovogodišnji se izbor pravom može nazvati zabrinjavajućim. Potpisnice_i pisma, zaključuje Radio Študent, ne zauzimaju stav da se nagrade trebaju dodjeljivati prema kvotama. Upravo suprotno – nagradu treba dobiti najbolja zbirka. Ali time se otvara novo pitanje: tko određuje izvrsnost u književnom prostoru?
U međuvremenu su proglašeni dobitnici nagrade. Dobitnici Jenkove nagrade 2024. su autorica i autor, Miljana Cunta za zbirku Nekajkrat smo zašli, zdaj se vračamo i Robert Simonišek za zbirku Vračanje k čistosti.
Izvor: Metod Zupan / Radio Študent. Prevela i pripremila: Ana Marić.