Stigla nam je još jedna književna tura u kojoj ćemo zavrtjeti aktualna književna događanja i skrenuti pozornost na ona koja nas čekaju tik iza ugla, u sljedećem kalendarskom tjednu.
U utorak je službeno otvorena Booksa u parku, naše središnje lipanjsko događanje u kvartu. Zanimljivi književni razgovori, najbolja autorska glazba, nagrađivani filmovi, aktivističke predstave, radionice za djecu i brojni žanrovski različiti sadržaji suvremene nezavisne kulture čekaju na vas na dobro poznatoj adresi u Martićevoj, i to sve do 23. lipnja. Pridružite nam se!
U tijeku je Festival europske kratke priče u Zagrebu i Zadru koji okuplja domaće i strane kratkopričaške snage. Program je ovdje, zaputite se u koji od kulturnih prostora u ova dva grada i provjerite kako ovogodišnji gosti odgovaraju na festivalsku temu novih vjetrova.
Prošetat ćemo i Samoborom, gdje još danas i sutra traje 35. Vrazova Ljubica – Festival ljubavne poezije. U 18 sati priprema se pjesnička večer Ogranka Matice hrvatske Samobor i njihovih gostiju, dok će sutra u 18 sati večer ponovno biti posvećena ljubavnim stihovima koje će govoriti poznati pjesnici, uz prigodnu promociju zbirke hrvatske ljubavne poezije iz 2023. godine.
U ponedjeljak, 10. lipnja, imat ćete priliku posjetiti program Žive knjige u zagrebačkoj Knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića, a ulogu knjižničara nakratko će preuzeti Damir Karakaš. Autor je dobitnik brojnih domaćih i stranih književnih nagrada (Tportal, Fric, Kočićevo pero, Premio Itas, Meša Selimović, etc.), kao i uglednih nagrada u području karikature. Djela su mu prevedena na više od desetak svjetskih jezika.
Karakaš je trenutno u finalu tportalove književne nagrade s romanom Potop. O ovoj knjizi, i drugim Karakaševim romanima, za portal Booksa.hr pisao je Saša Ćirić: "Narator Potopa isti je, a i nije isti kao naratori prethodnih knjiga, sem Proslave: isti jer po svom profilu korespondira sa naratorima prethodnih knjiga, a nije isti jer neki događaji bude sumnju da je reč o naratoru biografskog modela Karakaševe proze. U ambijentu mnogo toga potpuno je isto: uz lički krajolik i mentalitet ide ta neizbežna šuma, čas zlokobna i preteća, čas zanosna i nepredvidljivo puna raznovrsnog života i zvučno-svetlosnih efekata, čas odbrambena utvrda i utočište progonjenima, čas krajnje odredište za prinudnu eutanaziju nad životinjama, pa čak i ljudima."
Iako Festival europske kratke priče završava u nedjelju, kratkopričaška euforija će se produljiti i na početak radnog tjedna, što je idealno vrijeme za dodatnu dozu kratke priče.
U ponedjeljak će se također odviti završna svečanost natječaja Zaprešićka kratka priča u zaprešićkoj Vršilnici u Novim Dvorima, kada će se proglasiti najbolje priče pristigle na natječaj. Prikupljale su se kratke priče autora koji su rođeni, žive ili su živjeli na području Grada Zaprešića i zaprešićkog kraja (Općina Brdovec, Dubravica, Marija Gorica, Pušća, Luka, Bistra i Jakovlje). Priča je mogla biti na standardu ili dijalektu, tema je bila slobodna, a uskoro doznajemo koga je odabrao stručni žiri i tko je napisao najuspjelije priče.
U četvrtak, 13. lipnja, na rasporedu je još jedno izdanje tribine Poezija u drugom filmu.
U zagrebačkoj Kinoteci nastavlja se pjesnička tribina koja ovog puta donosi promociju knjige Godina smrdljivog Martina Miroslava Mićanovića. Evo teasera iz teksta Stipe Grgasa koji tekstove opisuje "kao minifikcije (mikrofikcije) motivirane različitim zgodama, prostorima, likovima, emocionalnim stanjima… Tekstovi su realistični, ali ne može se reći da pred sobom imamo stvarnosnu prozu. Realizam je korišten kao podloga i zrcali se u situacijama, ili opisima koji ne prekoračuju granicu onoga što je stvarno, koje se evocira opisima običnih ljudi, detaljno opisanih prostora, mjestimice imenovanih prepoznatljivim toponimima. (...) U najboljoj maniri minimalizma od jednake je važnosti ono što je iskazano i ono što je neizrečeno." Na tribini će, uz autora, sudjelovati književna kritičarka Anja Tomljenović i voditeljica tribine Sanja Baković.
Šaljemo pozdrave do idućeg književnog pregleda!
Iskusan inženjer kratke priče, Frode Grytten, ostavlja dojam ležernosti – kao da svakoj od pripovijesti prepušta da se same snađu, odmotaju, zauzmu prostor koji im je potreban i dotaknu sve ono što je važno, iako se možda uvijek i ne čini takvim.
Pripovijedajući o sudbini jedne velike književne obitelji, Saucier govori o sudbinama prevarenih radnika, o destrukciji i potpunom izostanku bilo kakve empatije moćnih multinacionalnih kompanija.
