Taraba koja život znači

Globalni fenomen književnosti na društvenim mrežama

Naše živote sve više ispunjava digitalni svijet, a književnost nije iznimka – zauzela je svoje mjesto i na društvenim mrežama, gdje postaje dio svakodnevne online stvarnosti. Posljednjih godina raste popularnost knjiga na TikToku, a poznati book influenceri svojim objavama pospješuju prodaju knjiga. Osim toga, zadnjih je godina, pogotovo s velikim boomom Rupi Kaur, porasla popularnost poezije na Instagramu, a pogotovo poezije koja nalikuje onoj spomenute autorice, od koje se, najiskrenije, malo ježim. Budući da nemam TikTok jer nisam htjela postati jedna od njegovih žrtava kad sam već nasjela na Instagram i Facebook, odlučila sam za potrebe ovog teksta napraviti profil i istražiti kakve se to knjige preporučuju, koliko ljudi prati profile posvećene knjigama i kako sve to skupa izgleda.

Među prvim videima koje sam pogledala bio je onaj koji objašnjava kako se priključiti #BookTok-u. Ali za početak da definiramo što je to uopće: BookTok je hešteg i zajednica na društvenoj mreži TikTok koja dijeli videe o čitanju, recenzije knjiga, preporuke i rasprave o knjigama. Kao što sam navela, posljednjih godina ima veliki utjecaj na izdavaštvo jer može brzo popularizirati knjige i povećati njihovu prodaju. A kako se priključiti zajednici? Potrebno je samo lajkati ili spremiti neki video koji je vezan uz knjige i algoritam će se pobrinuti da dobivate obavijesti i nove povezane sadržaje, lako i brzo postat ćete dio BookToka!

Prema članku 30+ TikTok statistika, upotreba, demografija i trendovi aplikacija je od svog lansiranja u Kini preuzeta više od 4,1 milijardu puta, a u 2023. imala je 1,5 milijardi dnevnih korisnika, što je porast od 16% u odnosu na prethodnu godinu. TikTok je trenutno šesta najpopularnija platforma, a žene čine većinu njenih korisnika. Od važnijih podataka je i da čak 90% korisnika aplikaciji pristupa svakodnevno, a prihodi od oglasa su u 2023. premašili brojku od 13,2 milijarde dolara, dok je korisnička potrošnja premašila brojku od 3,8 milijardi dolara, što su dokazi popularnosti ove platforme i utjecaja koji mogu imati na svoje korisnike.

U svom diplomskom radu "#boonorbane? The Impact of Social Media on Readers, Reading Habits and the World of Books" iz veljače 2024. Eva Auzinger među ostalim piše i o pozitivnim i negativnim utjecajima društvenih mreža na čitanje. Njezina analiza pokazuje kako društvene mreže imaju značajan utjecaj na popularizaciju čitanja, ali uz njih dolaze i nezaobilazni izazovi koje je potrebno prevladati kako bi se došlo do pozitivnog ishoda. Pozitivni utjecaju koje navodi su: motivacija za čitanje – društvene mreže potiču na čitanje, a osobito potiču one ljude koji su prije imali tu naviku, ali su zbog različitih razloga izgubili interes; izazivanje književnog kanona i raznolikost – mogućnost promoviranja različitih žanrova i autora, čak i onih zanemarenih te pojava influencera koji ruše stereotipe; promjena percepcije pisanja – postalo je cool čitati zahvaljujući društvenim mrežama; stvaranje sigurnog prostora – zajednice čiji su interes knjige pokazale su se blagima, podržavajućima i inspirativnima. Negativni utjecaji koje je potrebno prevladati su: stres i pritisak – osjećaj da ne čitamo dovoljno budući da smo bombardirani sadržajem u kojemu ljudi čitaju (ili barem tvrde da čitaju) više od nas; gubitak vremena – korisnici često više vremena potroše pregledavajući sadržaje vezane za knjige nego čitajući; površnost sadržaja – ponekad se događa da korisnici koji predstavljaju knjige svoje mišljenje formiraju samo na temelju recenzija i sažetaka, a često se knjige predstavljaju pojednostavljeno čime se gubi njihovo dublje razumijevanje; kraća koncentracija – brzi format društvenih mreža doprinosi skraćivanju pažnje što otežava dugotrajnije čitanje.

Problem smanjenog fokusa i koncentracije ističe se i u članku "The Elite College Students Who Can’t Read Books" - autorica Rose Horowitch u razgovoru s američkim profesori(ca)ma na fakultetima i u srednjim školama došla je do podataka da studenti i učenici više ne mogu istovremeno pratiti detalje i radnju knjige, kako im je previše pročitati jednu opsežniju knjigu u dva tjedna, kako se jedva mogu fokusirati na jedan sonet na nastavi, a u srednjoj školi im se rijetko kada daje da pročitaju cjelovito djelo pa iz toga razloga ne stječu sposobnost čitanja dužih tekstova, a smanjio se i broj knjiga koje čitaju godišnje iz vlastitog užitka.

Globalni primjeri utjecaja TikToka i Instagrama na književnost

Izvršna direktorica i analitičarka u NDP Bookscanu Kristen McLean 2022. je razgovarala s Forbesovom novinarkom Annom Kaplan i otkrila joj kako društvene mreže, pogotovo TikTok pospješuju prodaju knjiga. Prvi puta je primijetila taj trend na jesen 2020. kada je knjiga We Were Liars autorice E. Lockhart, objavljena 2014., doživjela ogroman porast prodaje u 2020. i pojavila se na listi bestselera. Prvo su zbog TikToka popularnost stekle neke starije young adult knjige, a zatim i fikcija za odrasle te naposljetku i nefikcija za odrasle. U članku "After lockdown, things exploded – how TikTok triggered a books revolution" spominje se i kako su svoje mjesto na BookToku našli raznovrsni žanrovi popt ljubića, LGBTQ+ književnosti i manga. McLean nastavlja kako su najbolji primjeri, osim već navedene We Were Liars koja spada u young adult, roman It Ends With Us Collen Hoover, koja je bila druga najprodavanija knjiga iz odjela fikcije za odrasle u 2021., iako je objavljena 2016. godine te je zbog TikToka prodano čak 770.000 primjeraka. Svakako treba spomenuti i knjigu koja također spada u fikciju za odrasle, They Both Die At The End Adama Silvera iz 2017., koja svoju slavu stječe 2021. s prodanih 685.000 primjeraka. Najbolji je pokazatelj to što je u 2021. godini postojalo čak 35.8 bilijuna TikTokova s oznakom #BookTok, što znači da je danas taj broj i značajno veći. Dobar pokazatelj i je i to što postoje odjeli Barnes & Noble, najvećeg lanca knjižara i online knjižare u SAD-u, posvećeni knjigama koje su preporučene na BookToku.

Valja spomenuti i trend oživljavanja klasika, pa su tako prema Marku Skinneru svoju popularnost na TikToku stekli klasici poput Franza Kafke, Jane Austen, Oscara Wildea, Sylvie Plath, Emily Brontë, Alberta Camusa i Virginie Woolf. No, postoji i druga strana medalje: Alysia De Melohttps u članku "The Influence of BookTok on Literary Criticisms and Diversity" upozorava na to da iako je BookTok povećao vidljivost autora i knjiga, kritike su često površne jer se fokusiraju na osobne dojmove. Osim toga, nedostatak raznolikosti je značajan – većina popularnih autora i kreatora su bijelci (u velikoj većini žene), dok su autori marginaliziranih skupina često nedovoljno zastupljeni ili neadekvatno prikazani.

Prije nekoliko godina započeo je i trend Instagram poezije. Najpoznatiji Instagram autori su već spomenuta Rupi Kaur s 4.4 milijuna pratitelja, Atticus s 1.6 milijuna pratitelja, Cleo Wade s 772.000 pratitelja, Lang Leav s 493.000, Tyler Knott Gregson sa 316.000 i Mazadohta s 87.6 tisuća pratitelja u trenutku pisanja ovog teksta, što su ogromne brojke za pratitelje poezije. U kratkoj analizi pjesničkih Instagram profila Seth Perlow u članku "The Handwritten Styles of Instagram Poetry" navodi kako su ti isti profili počesto ismijavani zbog klišeja koji koriste u svojim tekstovima i svekolike estetike svojih profila. Na Instagramu slike imaju prednost nad tekstom, tako da su i same pjesme iz opisa fotografija prešle u oblik same slike (često pisane rukom ili natipkane na pisaćoj mašini) jer im je najvažnija vizualna prezentacija pjesama. Pjesme se tako često objavljuju u nizu zajedno sa selfijima, umjetničkim fotografijama prirode i egzotičnim fotografijama s putovanja što sve skupa vodi u jedan predvidljivi ciklus objava i generičke izglede profila.

Osobno ne razumijem pomamu za takvim profilima i sadržajem (teško mi je preko tipkovnice prevaliti riječ pjesma) koji je najčešće jako nisko na literarnoj razini, a o čemu će biti riječi kasnije u tekstu. Lili Paquet u članku "Selfie‐Help: The Multimodal Appeal of Instagram Poetry" ne kritizira direktno Instagram poeziju, ali navodi kako fokus na vizualno može rezultirati površnijim sadržajem koji se oslanja na emocionalnu privlačnost umjesto na dubinu poetičkog izraza. Osim toga, i kritičari je često smatraju namijenjenu širokim masama i previše jednostavnom da bi imala visoku literarnu vrijednost. S druge strane, autorica ističe njezin doprinos popularizaciji poezije i emocionalnom povezivanju sa svojim čitateljima.

#BookTok u Hrvatskoj

Već drugi dan moga postojanja na TikToku počela sam dobivati obavijesti o novim videima koji su izašli na platformi, a da su vezani uz knjige i uz profile koje sam pretraživala dan ranije – s moje strane velika pohvala za algoritam u odnosu na Instagram i Facebook kojima duže treba da pohvataju zasebne interese korisnika. Broj pratitelja videa s oznakom #BookTok je velik, a i broj pregleda zasebnih videa je za mene bio iznenađujuć. Što se same preporuke knjiga tiče, korisnici najčešće preporučuju romanse, krimiće, a često i serijale slične tematike (što možete vidjeti i na popisu najpreporučivanijih knjiga ove godine). U principu, knjige za kojima najvjerojatnije nikada ne bih posegnula na polici, no s obzirom na poražavajuće statističke podatke o navikama čitanja u Hrvatskoj svake godine, drago mi je da se bilo što čita. Da podsjetim, prema istraživanju godišnje čitalačke navike stanovnika EU, ukupno 42 posto Hrvata pročita jednu ili više knjiga godišnje, što je manje od EU prosjeka (53 posto).

Najpoznatiji hrvatski BookToker svakako je Dario Marčac koji na svom profilu ima čak 523.1 tisuću pratitelja, a koristi svoju popularnost za promoviranje edukativnih aktivnosti poput čitanja, postavši dio globalne zajednice #BookTok. Vodi mrežu tiktokera iz regije i surađuje s kompanijama, naglašavajući da društvene mreže mogu ponuditi korisne i poticajne sadržaje. Ukoliko se želite priključiti hrvatskoj #BookTok zajednici, skrolajući kroz TikTok, najčešće su mi se pojavljivala sljedeća četiri profila posvećena preporuci knjiga i čitanju: Knjigograd s 6.344 pratitelja, @turnthepagebydora s 5.576 pratitelja, Čuvarica priča s 659 pratitelja i Librariae s 1.270 pratitelja. Osim što preporučuju knjige, možete se priključiti i čitateljskom klubu ili čitalačkim izazovima ovisno o tome koji je trend u tom trenutku aktualan.

Možda sam prestara, možda ne razumijem, ali nije me „navukao“ ovaj hešteg. Knjige koje se najčešće preporučuju na BookToku jednostavno ne odgovaraju mom osobnom ukusu. Također, primijetila sam da nedostaje raznolikosti u preporukama – prevladavaju slični žanrovi, poput romansi i krimića, dok su druge knjige, poput lijepe književnosti, poezije ili manje poznatih nacionalnih književnosti, rjeđe zastupljene. Iako se preporuke temelje na popularnosti i interesima korisnika, smatram da bi zajednica mogla pridonijeti većoj raznolikosti čitalačkih izbora i pružiti prostor za otkrivanje različitih glasova i perspektiva.

Svakako ne mislim da je TikTok loš za književnost – naprotiv, fascinantno je vidjeti kako ova platforma uspijeva potaknuti raspravu o knjigama i stvoriti zajednicu koja dijeli ljubav prema čitanju. Ipak, vjerujem da bi pristup mogao biti obogaćen. Na primjer, umjesto da se fokusiraju isključivo na subjektivne dojmove, korisnici bi mogli ponuditi i dublje analize, preporuke temeljene na literarnim vrijednostima ili proširiti fokus na različite kulturne i žanrovske okvire. Takav pristup mogao bi dodatno privući širu publiku i obogatiti iskustvo svih sudionika.

TikToku su se priključili i hrvatski nakladnici, tako svoje profile na ovoj mreži imaju Alfa, Hoću knjigu, Mozaik knjiga, Znanje, Iris Illyrica, Profil, Fraktura, Egmont i VBZ, a najaktivniji je Mozaik knjiga, dok ostali imaju ili jako malo objava ili ne objavljuju redovito, što je znak da nakladnici i dalje ne koriste mogućnosti ove platforme u njenom potpunom rasponu. Budući da je većina u svojim TikTok počecima, nije bilo puno materijala za analizu. Ipak, moram pohvaliti da najčešće kada pokušavaju, pokušavaju stvoriti originalni, vlastiti sadržaj, štoviše svi osim Egmonta, koji samo dijeli videe book influensera. Najčešće su to kratki videozapisi knjiga, listanja knjiga, sa sajmova, a ovi kreativniji snimaju i preporuke autora ili urednika knjiga, što meni izgleda bolje i zanimljivije za privlačenje gledatelja/čitatelja. Najviše sadržaja proizvodi Mozaik knjiga koji radi i svoje skečeve te je marketinški tim očito prepoznao prednosti koje im TikTok može ponuditi. Osim njih svjetske trendove prati i Hoću knjigu - također imaju zavidnu količinu i kvalitetu sadržaja koji su raznoliki, a često se nadovezuju na meme trendove u videima koji su vezani za knjige, što brzo i lako može privući čitalačku publiku. Njihov pristup nije usmjeren na izravnu prodaju, već suptilno prezentiraju knjige na način koji privlači gledatelje kroz zanimljiv i nenametljiv sadržaj, potičući interes za čitanje kroz kreativnu promociju.

Na TikToku sam pronašla znatno manji broj profila s poezijom, ali su prema mome mišljenju, još i niže na ljestvici književne kvalitete od one koja ima najviše lajkova na Instagramu. Neki od poetskih TikTok uradaka također imaju veliki broj lajkova i pregleda, ali to doista nije dokaz njihove kvalitete. Da ne ističem nikoga posebno, napisat ću općenito kako za mene ovakvi stihovi teško mogu biti poezija. Ne uspijevaju često doseći ni razinu motivacijskog teksta jer, umjesto da me potaknu na razmišljanje ili ostave dojam, jedino me motiviraju na razmišljanje o brisanju društvenih mreža. Cijeli proces pisanja djeluje nepromišljeno – tu su prelasci u nove stihove koji se čine proizvoljnim, a izbor motiva poput mora, putovanja i duše predvidljivi su i istrošeni. Nedostaje čak i emocionalna komponenta, koja je često ključan element poezije, a stihovi često zvuče poput pokušaja pisanja cajke, ali bez originalnosti ili autentičnosti koja bi ostavila emotivan utisak. Takav tip poezije naravno da može imati svoje mjesto na društvenim mrežama, ali ne vidim ih kao nešto što pridonosi književnosti uopće. Mislim da bi kvalitetniji sadržaji mogli doprinijeti privlačenju šire publike i pokazati kako poezija može biti i univerzalno privlačna. Ipak, tražeći poeziju na TikToku, zabavio me Bukijev profil @bukibrat na kojem trap stihove i stihove (trap) cajki čita kao poeziju.

Instagram poezija u Hrvatskoj

Sad kad smo na teritoriju Instagrama, osjećam se bolje jer ipak najviše svog ekranskog vremena posvećujem upravo ovoj platformi. Kako u slobodno vrijeme često volim čitati poeziju, svako malo pregledam što je sve u ponudi i na Instagramu. Kod nas je svakako najveći boom napravila Ankorana, anonimna dalmatinska pjesnikinja koja na svom Instagram profilu broji čak 7.825 pratitelja i objavljuje poeziju na ikavici. Njezine pjesme, najčešće vezane uz Dalmaciju, koje se bave temama ljubavi, svakodnevnog života i osobnih borbi, često prate jednostavne, prirodne fotografije. Zbog velikog interesa svojih pratitelja objavila je i zbirku pjesama Ankorana u tiskanom obliku. Iako osobno ne dijelim opće oduševljenje njenim radom, mogu razumjeti zašto se njezina poezija obraća široj publici. Stihovi su jednostavni, emocionalno dostupni i često prenose dijelove dalmatinske svakodnevice s kojima se mnogi mogu poistovjetiti. Premda smatram da poeziji nedostaje literarna dubina i da se oslanja na često viđene fraze, treba priznati da uspijeva prenijeti snažnu emociju i osjećaj povezanosti s lokalnom zajednicom. U tom smislu, njezin rad bih vizualno usporedila s ilustracijama Tisje Kljaković Brajić, koje također jednostavnim i univerzalnim motivima uspijevaju izazvati prepoznavanje i nostalgiju kod publike. Pao mi je na pamet poznati stih tko sam ja da ti sudim Olivera Dragojevića, ali ipak ne mogu odoljeti pa ću umjesto da nabrojim još nekoliko manje poznatih profila koji naginju rupikaurštini, naprosto preskočiti te informacije i prepustiti svakome čitatelju_ici da to učini sam_a za sebe, ako ima tu potrebu.

Meni će u srcu uvijek ostati Instagram profil Pjesme o Mirni čiji je cilj bio napisati 3000 pjesama o Mirni, njegovoj prijateljici, da se zaljubi u njega. Ne znam do kojega je broja Nepoznati Pjesnik došao jer nisam brojala, ali profil nije aktivan od prosinca 2022.

Rado ću vam preporučiti Instagram profile s poezijom koji možda ne broje veliki broj pratitelja, ali mislim da ih svaki ljubitelj poezije ne bi trebao preskočiti. Poredat ću ih abecedno da ne bih morala birati koji mi je bolji. Prvi autor koji rado dijeli svoju poeziju na Instagramu je Josip Čekolj, mladi pisac koji iza sebe ima već nekoliko objavljenih knjiga, a ulomke iz knjiga, uspjehe i kretanja često dijeli sa svojim pratiteljima. Tu valja spomenuti i Jakoba Filića koji je ove godine objavio svoju prvu zbirku pjesama Ovdje zahvaljujući nagradi Milivoj Cvetnić, a tako se zove i njegova Instagram stranica. Osim poezije, Jakob dijeli i fotografije s putovanja koje najčešće odgovaraju samoj tematici pjesama, a u ponudi ima i sapune i majice na kojima su otisnuti njegovi stihovi. Tara Jelovac također objavljuje svoju poeziju na Instagramu koja je često popraćena i njenim ilustracijama ili fotografijama iz svakodnevnog života. Karla Perica osim na Substacku, poeziju također objavljuje i na Instagramu ukomponiranu zajedno s fotografijama i detaljima iz svakodnevice. Za oko mi je zapeo i profil Eve Marije Jurešić koja zapisuje kratke misli, stihove i rečenice na post it papiriće i objavljuje njihove fotografije.

Poezija je u svakom slučaju itekako živa u 2024. godini i svatko će od nas pronaći nešto za sebe gdje god tražio oko sebe.

#krajteksta

TikTok i Instagram nisu zamjena za tradicionalnu književnost, već korisne platforme za njenu promociju. Budući da su nam društvene mreže lako dostupne i besplatne nije čudno da se promocija (književnosti) aktivirala i u toj sferi. Autori sve više dijele svoje tekstove na društvenim mrežama pa se tako od 2016. u Hrvatskoj počela dodjeljivati Književna nagrada Post Scriptum za književnost na društvenim mrežama koju je pokrenula udruga za kreaciju Kulturpraktik i, kako kaže Kruno Lokotar, i dalje je jedina takva na svijetu.

I TikTok i Instagram platforme su čiji potencijal za promociju u Hrvatskoj još nije ni približno do kraja iskorišten, tako da predviđam da ćemo u godinama koje nam predstoje tek doživjeti veću količinu edukativnih i popularizirajućih sadržaja vezanih za književnost, ali pitanje je kakve će se to knjige preporučivati. U svakom slučaju, bitno je poticati mlade na čitanje s obzirom na već navedene poražavajuće rezultate hrvatskih čitača. Pristupačnost i popularnost društvenih mreža omogućuju autorima i izdavačima dosezanje šire publike, ali ostaje izazov kvalitete sadržaja i raznolikosti.

Važno je naglasiti kako društvene mreže same po sebi nisu dovoljna platforma za promicanje književnosti i da je iz toga razloga potrebno surađivati s autorima, edukatorima i izdavačima kako bi se njihov puni potencijal iskoristio. Važno je i da se mladima ne pruža jedan te isti sadržaj na društvenim mrežama, treba poticati kritičko čitanje i razmišljanje, raznovrstan i kvalitetan sadržaj. Budućnost književnosti na društvenim mrežama ovisit će o tome koliko ćemo dobro svi zajedno snaći u tome, ili da se izrazim u stilu Rupi Kaur:

čitanje je ruka

koja doseže prošlost

i gradi budućnost na mreži.