Književni upitnik: 'Bliski susreti jezične vrste'

U našoj potrazi za inicijativama koje u svoje djelovanje upliću književnu notu, naišli smo na nama slične znatiželjnike koji pronalaze teme jezika oko sebe i rastvaraju ga u svim mogućim smjerovima.

Radi se o podcastu Bliski susreti jezične vrste u kojemu slušamo o jeziku kao unutarnjem tijelu, jeziku astrofizike i šaha, jezičnoj ekonomičnosti, o jezicima ljubavi, nabrojimo samo neke, a gdje je jezik, tu negdje vreba i poezija, kratka priča, pa i čitavi romani.

O ovom prvom podcastu o jeziku u Hrvatskoj i regiji razgovarali smo s Gajem Tomašem i pritom saznali nešto više o temama i idejama za emisije (opasno se bliži i dvjestota epizoda!), reakcijama publike i kako jednom kavom možete podržati podcast. Uz, kao i uvijek, odlične književne preporuke.

Recite nam nešto više o tome kako je nastao ovaj podcast. Otkud ideja, kako ste prepoznali potrebe publike? Koliko dugo traje?

Podcast trenutno broji 196 epizoda u 3 godine, a nastao je iz želje za razgovorom o jeziku kao živom i raznovrsnom, nepredvidivom organizmu koji žudi za mladom, slobodnom i neograničenom formom kao što je podcast. A ideja je kao parazit – jednom kad se usadi, samo se širi i razvija i došla je do na početku neočekivanih dometa. Također, smatrali smo da je osvježenje o jeziku razgovarati izvan okvira toga „što je pravilno, a što ne“ i mislim da su mnogi to svesrdačno dočekali jer su i sami bili umorni od šturih jezičnih savjeta i pravila.

Kako profesionalna, a kako šira publika reagira na njega?

Zanimljivi su rezultati ankete o slušanosti koje smo proveli. Najzahvalniji smo na komentarima lingvista koji kažu da iako može ići dublje, shvaćaju da je to „edutainment“ i popularna forma koja mora zadovoljiti širu publiku i sviđa im se kako je obrađeno.

Općenito slušatelji reagiraju uglavnom pozitivno – kažu da ih zabavimo i da nešto nauče. I puno se zapravo povežu s nama, s našim glasovima, kemijom, zezancijom i to često ističu jer podcast ne slušate (nužno) da bi učili, nego da biste se opustili.

Koje vam je teme važno otvoriti?

Teme poput jezične politike, purizma, preskriptivizma, straha utjeranog u kosti materinjim govornicima hrvatskog, ali možda najvažnije prodrijeti u zanimanja gdje se jezik koristi vrlo specifično (npr. avijacija, kontrola leta, odvjetništvo), a dosad o tome nije bilo nigdje riječi. Bar ne u ovakvom popularnom obliku. Važno nam je i sagledati jezične fenomene koje svakodnevno primjenjujemo u govoru, a da toga nužno nismo svjesni (npr. krevet, kava, dućan su turcizmi pa onda kopamo otkriti odakle, zašto i osvješćujemo si svakodnevicu).

Koji su dugoročniji ciljevi?

Pa teško je reći. Ovaj passion-project je kao uspinjanjem stubištem zgrade. Penjete se, a ne znate što vas čeka nakon prvog kata – naizgled isto, stepenice, ali ne znamo kakve su. Cilj nam je svakako nastaviti obrađivati jezične teme, razgovarati s vrsnim i raznovrsnim stručnjacima, možda više monetizirati naš rad. Ideje se često jave spontano, u 5 ujutro ili prije spavanja i onda tu ideju gonimo. Često nam se u perifernom vidu ukaže nekakva prilika koju nastojimo zgrabiti. Ponekad nam i podcast gosti predlože nešto o čemu nismo ni razmišljali, pa i slušatelji. To „neznanje“ je uzbudljivo. U redu je ne imati fiksni daleki cilj i prihvatiti spontanost.

Za kojeg biste pisca/spisateljicu i/ili jezikoslovca/jezikoslovinju voljeli saznati da je fan podcasta?

Tanja Mravak, spisateljica. Ili moji bivši profesori s faksa (npr. Vlado Obad).

Budući da su financije gotovo uvijek izazov, kako izlazite na kraj s time? Vide li i donatori potencijale projekta?

Podcast srećom nije financijski izdašan osim na početku kad kupujete opremu. Godišnje plaćamo hosting za epizode, ali opremu sad svu imamo. Donacije slušatelja koristimo za pokrivanje tih troškova i kavicu. Naime, imamo sustav donacija putem portala BuyMeACoffee.com putem kojeg nas slušatelji nagrade za rad koji je besplatan. Slično kao Patreon na YouTubeu. Ideja da nas netko prepozna naš rad, trud i strast te nas financijski podrži (nekad značajno) – iako će podcast uvijek biti besplatan – nas jako ispunjuje i motivira za dalje. Taj koncept jako volimo, podržavamo i nadamo se da će se razvijati još više.

Postoje li još neki izazovi s kojima se susrećete?

Ideja za samostalne epizode (Anja i Gaj) ne nedostaje. Uvijek nam nešto padne napamet što još nismo i nekad je to 24h prije snimanja, nekad imamo 3 tjedna unaprijed spremno. Međutim, uvijek je izazov naći goste. Nakon 196 epizoda ne bih rekao da nam ponestaje ideja, nego doći u kontakt sa željenim gostom/gošćom je izazov. Vjerojatno je 20 gostovanja zasluga naših slušatelja i dosadašnjih gostiju koji su doveli nove. To je baš lijep krug suradnje. Organizacija rasporeda snimanja je zahtjevna. I tempo objave svaki ponedjeljak.

Koji su daljnji koraci i planovi za budućnost, kako planirate razvijati projekt?

Penjati se stubištem. :)

Za kraj, možete li preporučiti jednu knjigu za koju smatrate da je, iz kojeg god razloga, čitateljima/icama prošla ispod radara?

Moramo razgovarati i Naša žena Tanje Mravak. Njene kratke priče odjekuju mojom glavom.