Page arrow
Web banner 3Banner mobile 3
Piše: F. B.

Čudesni Bolañov svijet

Large untitled design  8

Foto: Farisori, Wikimedia Commons.

Naslov knjige: 'Amulet' i 'Udaljena zvijezda' Autor knjige: Roberto Bolaño Prevoditelj: Marta Tomić (Amulet), Ela Varošanec Krsnik (Udaljena zvijezda) Izdavač: Edicije Božičević Godina izdanja: 2022. i 2023.
Srijeda
29.03.2023.

Za otprilike tri i pol mjeseca, 15. srpnja, navršit će se točno dvadeset godina od prerane smrti Roberta Bolaña (1953. -2003.), zasigurno jednog od najznačajnijih predstavnika latinoameričke književnosti svog vremena. Da je živ 28. travnja proslavio bi sedamdeseti rođendan ovog proljeća i samo književni bogovi s kojima je teško, zapravo nemoguće, uspostaviti komunikaciju, možda znaju kako bi njegov književni opus izgledao da je ostao s nama. Premda je još u ranoj mladosti, za boravka u Meksiku, bio poznat u ondašnjim literarnim, ponajviše pjesničkim krugovima, svjetsku književnu slavu dosegnut će tek poslije smrti.

Ljudi diljem planeta i danas otkrivaju Bolaña, to je proces koji traje, no svi koji su ga već otkrili točno znaju kada se to otprilike dogodilo i koja je bila prva njegova knjiga koju su pročitali. Prosječan hrvatski knjigoljubac, primjerice, upoznao je, otkrio Bolaña prije petnaestak godina, a knjiga je bila Čileanski nokturno u izdanju AGM-a i prijevodu Željke Somun, kratki roman originalno objavljen 2000. To je bio prvi kamenčić, a uskoro je uslijedila lavina prijevoda kod nas i u regiji. Početak prave bolañomanije kod nas počinje u trenutku kada Vuković & Runjić 2010. objavljuju Divlje detektive – jedan od dva njegova najpoznatija romana (drugi je, naravno, kultni tisuću-i-nešto-stranični 2666).

Roberto Bolaño bio je pjesnik, a prozu je počeo pisati i objavljivati tek koncem osamdesetih ili početkom devedesetih i to iz praktičnih razloga – postao je otac i na neki način htio je ostaviti nešto djeci, a od poezije, kolikogod ona bila dobra i važna, čovjek se malo gdje u svijetu može obogatiti. Proza je ipak probitačnija, iako je, kako kaže netko od brojnih likova u Divljim detektivima, u usporedbi s poezijom – gotovo vulgarna. To je samo jedan od brojnih paradoksa u životu Roberta Bolaña – pjesnik i zaljubljenik u poeziju koji je tek u četrdesetima ozbiljno počeo pisati prozu i s njom dosegnuo književnu besmrtnost. Drugi paradoks, a kojega je davnih dana pišući o Čileanskom nokturnu, spomenuo i naš Neven Svilar jest taj da je Bolaño – danas jedan od najpoznatijih čileanskih književnika – malo toga, skoro pa ništa, napisao u svojoj domovini koju je napustio kao petnaestogodišnjak. U dobi od dvadeset godina vratio se u želji da doprinese borbi protiv brutalnog Pinochetovog režima. Bilo je to vrijeme sumraka, progona i političkih ubojstava, tisuće ljudi pobijeni su i nestali. Bolaño je utamničen, a samo pukim slučajem uspio se izvući i sačuvati glavu – navodno su među stražarima bila i dvojica njegovih školskih kolega koji su mu pomogli.

No, vratimo se njegovim knjigama. Poslije kratkog zastoja s prijevodima Bolañovih djela, priča se nastavlja 2022. i ove 2023. u Edicijama Božičević. U razmaku od par mjeseci izlaze još dva kratka romana: Amulet (1999) u prijevodu Marte Tomić i Udaljena zvijezda (1996) u prijevodu Ele Varošanec Krsnik.

U književnom svemiru Roberta Bolaña likovi slobodno cirkuliraju, prolaze kroz zidove, iz jednog romana ili priče s lakoćom se sele u neko drugo djelo gdje će ih možda čekati važnija uloga. Urugvajsku pjesnikinju i 'majku meksičke poezije' Auxilio Lacouture susrećemo u Divljim detektivima odakle se voljom autora preselila u Amulet i to kao glavna junakinja i pripovjedačica. U prepoznatljivom suludom Bolañovom ritmu nižu se prizori iz svijeta mladih meksičkih i drugih latinoameričkih pjesnika koji unutar jednog od najvećih gradova svijeta, glavnog meksičkog grada, imaju svoj prostor, teritorij kojemu je teško ili nemoguće odrediti granice. Auxilio je u ovom svijetu i majka i služavka, i prijateljica i anđeo čuvar, gotovo nestvaran lik, kroničarka i svjedok na kojega možete računati, ruka koja će vam dodati bodež kada, poput mladog čileanskog pjesnika Artura Belana (Bolañov alter-ego), u gluho doba noći prijeđete granice koje ne biste trebali prelaziti.

U Udaljenoj zvijezdi susrećemo čudovište, pjesnika, multimedijalnog umjetnika, svirepog ubojicu s bezbroj imena. Da, i njega smo već susreli i to u posljednjem poglavlju, posljednjem portretu romana Nacistička književnost u Americi. Ondje je koristio imena Carlos R. Hoffman i Emilio Stevens, a u Udaljenoj zvijezdi uskrsnut će kao Carlos Wieder tj. Alberto Ruiz-Tagle. Udaljena zvijezda na neki način je i višegodišnja potjera za zločincem koji je nestao s lica zemlje i nije moguće ući mu u trag tek tako. Tragovi koje ostavlja nalaze se samo na mjestima gdje ih iskusan pjesnik može pronaći i dešifrirati – po opskurnim časopisima i fanzinima koje uređuju jednako opskurni likovi, neonacisti, štovatelji sotone, zaljubljenici u okultno, uglavnom više-manje poremećeni likovi koji žive i djeluju u svom svijetu.

Pripovjedač ga je upoznao još u mladosti kada su odlazili na radionice poezije u Concepcionu i kada se ovaj predstavljao kao Alberto Ruiz-Tagle. Bolaño je bio majstor u portretiranju one vrste čudovišta, ne-ljudi, kakve na površinu izranjaju samo u najgora i najzloćudnija vremena, a Carlos Wider svakako je jedan najsumračnijih portreta iz te bogate galerije čudovišta koje je u normalnim uvjetima teško razaznati. Ili prepoznati zlo u njima.

Elem, Amulet i Udaljena zvijezda nastavak su i, nadamo se, novi početak književnog života Roberta Bolaña na našem, domaćem terenu. Njegov literarni svemir još uvijek nije dokraja istražen, preveden i prezentiran – ima još toliko toga (među ostalim očekujemo barem jednu ili dvije opsežne knjige poezije). Gotovo da i nije važno kroz koja će tko vrata ući u čudesni Bolañov svijet, ali evo, putovanje možete početi s Amuletom ili Udaljenom zvijezdom koje najtoplije preporučamo.

BŽV!

F.B., 29. ožujka 2023., Zagreb    

Možda će vas zanimati
Preporuke
Homepage nauchi da chitash  godina bisera  fejs 15.04.2024.

Opasnost nekritičkog pristupa romanu 'Godina bisera'

Na drugoj radionici u sklopu projekta „Njena priča je i tvoja priča" tema je bila roman "Godina bisera", prerano preminule češke autorice Zuzane Brabcová. Donosimo kritiku Stanislave Paunović.

Preporuke
Homepage gorko gorko joanna bator 1 10.04.2024.

'Gorko, gorko': Noževima u patrijarhat

Joanna Bator ovu priču pripovijeda britkim jezikom i prepliće je humorom, nježnošću, pomalo iznenađujućim, a ponekad i  teškim životnim događanjima. 

Piše: Ana Marić

Preporuke
Homepage louis smith jl2lgyydcno unsplash 21.02.2024.

'Unuka': Priča koja traje iz generacije u generaciju

Kroz odnos Kaspara i Sigrun, Schlink ne nudi samo današnju sliku Njemačke i nepomirljivo podijeljenog njemačkog društva – to je priča koja traje iz generacije u generaciju i daleko nadilazi granice jedne države.

Piše: F. B.

Preporuke
Homepage untitled design   2024 01 24t110954.712 27.01.2024.

'Čovjek koji je sve vidio': Reflektirajući mozaici traume

Deborah Levy u ovom romanu u jednu veliku povijesnu priču smješta priču jednog malog čovjeka koji se bori s pronalaskom vlastitog mjesta unutar svijeta,

Piše: Ana Marić

Preporuke
Homepage untitled design   2024 01 10t124544.551 10.01.2024.

'Posljednji san': Almodóvarovski Almodóvar

"Posljednji san" zbirka je pripovijesti, eseja, sjećanja, zabilježaka koje su nastajale kroz desetljeća filmskog stvaralaštva jednog od najznačajnijih europskih filmaša našeg vremena.

Piše: F. B.

U fokusu
Homepage petar andonovsk2i 31.12.2023.

'Povijest se stalno ponavlja, a mi ništa ne učimo.'

S makedonskim autorom Petrom Andonovskim razgovarali smo o njegovu romanu "Strah od barbara".

Piše: Petra Miočić Mandić

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu