foto: kolaž
I ovoga vas petka vodimo kroz novu književnu turu! I u narednom će se tjednu odviti razna događanja, baš po ukusu svih knjigoljubaca, pa krenimo redom!
U utorak, 3.12., u 18 sati u Knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića moći ćete susresti Đurđicu Čilić koja će preuzeti ulogu knjižničarke! S književnicom i sveučilišnom profesoricom moći ćete razgovarati o književnosti, a isto tako zatražiti i književnu preporuku! Jedinstvena prilika, zar ne?
Ako vas pak više zanimaju predstavljanja knjiga, tada preporučujemo Žaruljicu kulture na Savici: Lora Tomaš. Naime, i isto vrijeme (3.12. u 18 sati) u Knjižnici Savica na književnu promociju dolazi Lora Tomaš! Na službenoj stranici navode: "Autorica u romanu Slani mrak prenosi iskustvo stvarnog otočkog života kako su joj ga otočani povjeravali tijekom tri godine koliko je obilazila dvadesetak malenih hrvatskih otoka i razgovarala s njihovim stanovnicima. Sve te priče slile su se u ovaj roman, u kojemu nije opisana nijedna pojedinačna priča ili sudbina, nego su one kolažirane, nadopisane i pribilježene prema sjećanju autorice, zbog obećanja koje je dala svojim sugovornicima da će ostati anonimni. U romanu su zamagljene granice dokumentarnog i fikcijskog, neobičan je to i nesvakidašnji roman, bogata kronika sudbina ljudi koji se generacijama drže malenih hrvatskih otoka. […] Nedavno je objavljen i njezin drugi roman Papir tvoje kože (Hena com, 2024.). Predstavljanje se održava u sklopu programa „Žaruljica kulture na Savici“, koji je u ovom trećem ciklusu provedbe posvećen istraživanju geografskih lokacija u nazivima kvartovskih ulica. Ovo predstavljanje povezano je s Lastovskom ulicom, jer je dio materijala u knjizi prikupljen upravo na Lastovu."
Nešto kasnije, u 19 sati, stignete i do Kinoteka bara na predstavljanje nove knjige Irene Matijašević Zapisi ribljeg repa. O knjizi će, uz autoricu, govoriti pjesnikinja Ana Brnardić i književna kritičarka Jadranka Pintarić, a ulomke iz knjige čitat će Vesna Tominac Matačić.
Idućeg dana, u srijedu 4. prosinca, možete prisustvovati na predstavljanju 9 knjiga edicije Meandar Media! Predstavljanje će se održati u Kazalištu Gavella u 18 sati. Razgovor će biti o sljedećim naslovima: Jean de Breyne Postelje; Branko Čegec Paralelni gradovi; Bei Dao Šutnja zrcala; Ana Dević Devedeset devet doprinosa disanju; Dragan Jurak Katastrofe; Ana Jurišić Harikla; Vanda Mikšić Bosa; Kristina Špiranec Iza srca, grad kupina; Ivan Žanetić Autoportret s muhom. U razgovoru će sudjelovati Ivan Žanetić, Kristina Špiranec, Vanda Mikšić, Dragan Jurak, Ana Dević, Branko Čegec, Miroslav Mićanović, Tvrtko Vuković, a tekstove će čitati Sara Stanić i Enes Vejzović. Sve će voditi Sanja Baković!
Ako pak vrijeme više volite provoditi u knjižničnom okruženju, tada preporučujemo predstavljanje romana i kratke priče Marijane Čanak koje će se odviti u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u 18.30 sati. Razgovarat će se o autoričinu romanu Klara, Klarisa te zbirkama priča Pramatere i Put od crvene cigle, a razgovor će moderirati Domagoj Ćorić.
Isti dan možete provesti i na promociji zbirke priča Tihe kuće Gorana Glamuzine. Promocija će se održati u 19 sati u Kinoteka baru. U razgovoru će sudjelovati Ivana Bodrožić, Zoran Ferić, Lucija Butković (kao moderatorica) i, naravno, autor Goran Glamuzina. Na stranici izdavača opisuju zbirku: "Zbirka Tihe kuće, književni prvijenac Gorana Glamuzine, obuhvaća šest priča koje povezuju likovi u različitim identitetskim i egzistencijalnim prijelaznim stanjima. Iza zidova ovih tihih priča, koje odlikuje izbrušena, gipka i skladna rečenica obogaćena neočekivanim i osvježavajućim metaforama, nalazimo različite aberativne međuljudske konstelacije koje destruiraju i ponovno konstruiraju složen i problematičan pojam obitelji ili općenito bliskih odnosa."
Već pretpostavljamo da će biti teško odlučiti se između pojedinih događanja!
Iskusan inženjer kratke priče, Frode Grytten, ostavlja dojam ležernosti – kao da svakoj od pripovijesti prepušta da se same snađu, odmotaju, zauzmu prostor koji im je potreban i dotaknu sve ono što je važno, iako se možda uvijek i ne čini takvim.
Pripovijedajući o sudbini jedne velike književne obitelji, Saucier govori o sudbinama prevarenih radnika, o destrukciji i potpunom izostanku bilo kakve empatije moćnih multinacionalnih kompanija.