Predstavljanje zbirke 'Krajolik i kralježnica' Bojana Dmitrovića Krištofića

Ponedjeljak
24.04.2023.

O knjizi su s autorom razgovarale spisateljica Nora Verde i pjesnikinja i kritičarka Lucija Butković.

O samoj knjizi urednik Alen Brlek kaže: “Kroz anatomski atlas jedne povijesti i sadašnjosti, i svega između, Bojan Dmitrović Krištofić priča nam priču o razasutosti, kako biološkoj, obiteljskoj, tako i društvenoj, koju nastoji povezati u tijelo. Tijelo pritom, kao nešto što nam je svima i individualno i zajedničko, u zbirci Krajolik i kralježnica predstavlja napor pjesnika da uspostavi živčani sustav koji će dokinuti tu razasutost na više razina. Od sasvim osobne i obiteljske do one društvene i zajedničke, a pitanje koje se javlja u knjizi pitanje je uopće mogućnosti da se nešto takvo ostvari.

Bogatim i gustim jezikom, katkad hermetičnim, autor nas kroz Krajolik i kralježnicu vodi na put kako bismo ostvarili cjelinu, od korijena do krošnje, ili od glave do pete, ukazujući nam na krajolik koji nas okružuje i kralježnicu, metaforičku, za kojom tragamo, jednako kao i autor. Na tom putu barem jedno svima će postati očigledno, Bojan Dmitrović Krištofić pjesnik je čiji se jezik i glas ne mogu zaobići, a pred očuđenjem i vještinom kojoj svjedočimo obavezno se mora zastati.”

Bojan Dmitrović Krištofić (Zagreb, 1987.) je pisac i dizajner, likovni kritičar i novinar, rođen 15. srpnja 1987. u Zagrebu, gdje je završio osnovno i gimnazijsko školovanje. Godine 2012. je magistrirao dizajn vizualnih komunikacija na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; dok od 2022. pohađa Poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti, kulturne baštine i vizualne kulture na Filozofskom fakultetu, s temom umjetnosti u javnom prostoru Zagreba nastale tijekom drugog poraća. Bio je dugogodišnji član uredništva Zarezadvotjednika za kulturna i društvena pitanja, a likovne kritike, osvrte i prikaze je objavljivao u većini specijaliziranih medija u Hrvatskoj i regiji: tisku, na radiju, internetu i televiziji. Svoje radove u polju dizajna i vizualnih umjetnosti je izlagao na više skupnih i nekoliko samostalnih izložbi, a bavio se i istraživačkim te kustoskim radom. Bio je stipendist javne zaklade Akademie Schloss Solitude 2018. (Stuttgart, Njemačka), u razredu za međunarodnu književnost. Nagradu Postscriptum za književnost na društvenim mrežama primio je 2017., a nagrađeni rukopis je kao prva knjiga pjesama Makroorganizmi (urednik: Kruno Lokotarobjavljen 2018./'19. (Jesenski&Turk). Objavio je i dva samizdataU međuvremenu; u (sa Svenom Sorićem i Hrvojem Spudićem, 2017., 2022.) i The Bicycle Chronicles (prijevod na engleski: Vinko Zgaga, 2018.). Druga knjiga pjesama Krajolik i kralježnica je objavljena 2022./’23. u Biblioteci Poezije Hrvatskog društva pisaca (urednik: Alen Brlek).

Samostalno i kao član tima Superstudija (2015.―2017.) se istaknuo u dizajnu naslovnica knjiga (Ciganin, ali najljepši Kristiana Novaka (Oceanmore, 2016.); Sotonski tango Lászlóa Krasznahorkaija (Oceanmore, 2016.); Pozdrav fanaticima ― Tri misli Amosa Oza (Fraktura, 2018.) i dr.). Od 2013. do 2015. godine je redovito surađivao s Hrvatskim dizajnerskim društvom, prvo kao asistent kustosa HDD galerije Marka Goluba, a potom kao član produkcijskog tima Dana D, međunarodnog festivala dizajna. Kao član Mreže antifašistkinja Zagreba, od 2019. do danas sudjeluje u uređivanju emisije Radio Borba na Radiju Student. Član je i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog dizajnerskog društva, Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA), Hrvatskog društva pisaca i Umjetničke organizacije Atelijeri Žitnjak. Honorarno radi kao voditelj programa Galerije AŽ na jugoistočnom rubu Zagreba. 

Možda će vas zanimati
Video
05.12.2024.

Koliko kanona nam treba?

Na tribini se nastojalo sagledati poziciju i funkciju književnog kanona danas, sudjelovali su Nađa Bobičić, Tomislav Brlek i Mirnes Sokolović, a moderirao je Matija Prica.

Video
27.11.2024.

Eks/poniranje: Sana Perić

Sa Sanom smo propitale svašta: od braka preko hijaluronske kiseline do koncepta književnih događanja.

Preporuke
13.11.2024.

'Nepoznanica': Pomiriti racionalno i iracionalno

Portretirajući jednu građansku obitelj srednje ili niže srednje klase Hermann Broch nenametljivo kroz "Nepoznanicu" provlači za njega i cijelu njegovu generaciju vrlo važne teme i pitanja.

Piše: F. B.

Kritike
12.11.2024.

'Hipofiza u egzilu': Rat urezan u tijelo

Roman književnice i novinarke Sofije Kordić kroničarski bilježi turbulentnu i polarizirajuću dekadu i pol novije povijesti bivših zemalja Jugoslavije, počevši od 1991. godine.

Piše: Sara Tomac

Preporuke
31.10.2024.

Odnos žene prema ženi: internalizirana mizoginija u knjizi 'Zemlja u kojoj se nikad ne umire'

"Zemlja" u knjizi Ornele Vorpsi nije samo Albanija, već sve balkanske zemlje i svi balkanski narodi, a vjerojatno i šire. Piše: Katarina Jurčević.

Preporuke
30.10.2024.

'Zemlja u kojoj se nikad ne umire': Živjeti u zemlji bez smrti

Ornela Vorpsi vješto stvara atmosferu u kojoj se isprepliću ljepota i užas, nježnost i okrutnost, pružajući nam uvid u stvarnost života u Albaniji kroz oči onih koji su najviše pogođeni – djevojčica i žena. Piše: Lucas Legović.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu