Fokus druge epizode Booksina podcasta Literatura u migraciji, posvećenog romskoj književnosti, bio je bajaški dijalekt, jedan od jezika kojim govore Romi u Hrvatskoj. Kako piše Selma Pezerović u tekstu Sa e čhibjako barvalipe* - O romskom jeziku i identitetu, koji je u podcastu i pročitan: "Romska je zajednica u Hrvatskoj specifična u odnosu na druge zajednice i unutar same sebe. Osim različite tradicijske kulturne baštine, vjeroispovijesti, sredina u kojima žive i oblika diskriminacije koju doživljavaju, Romi imaju i različite materinske jezike. Uz romski jezik (na romskom romani čhib) koji je priznat kao njihov službeni jezik, Romi u Hrvatskoj govore i bajaškim varijetetima rumunjskog jezika te jezikom prijašnje sredine kao što je albanski u slučaju doseljenika s Kosova."
O bajaškom jeziku voditelj Tomislav Augustinčić razgovarao je s Petrom Radosavljevićem, docentom na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji drži kolegij Jezik Roma Bajaša u Hrvatskoj – bajaškorumunjski dijalekti. U razgovoru su se dotaknuli posebnosti bajaškog jezika/dijalekta u odnosu na rumunjski jezik, povijesti bajaškog, bajaških dijalekata u Hrvatskoj te književnosti.
U podcastu je pročitan i tekst Bilo jednom… – uvod u usmenu romsku prozu Anje Tomljenović.
Podcast uredio i vodio: Tomislav Augustinčić.
Gost: Petar Radosavljević.
Produkcija: Audio Store Transonica.
Tekstove čitala: Tea Harčević.
Glazba u uvodnoj špici: Nikša Marinović.
***
Podcast je objavljen u sklopu projekta I to je pitanje kulture?.
Sadržaj podcasta isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kultura Kulturtreger.
Projekt I to je pitanje kulture? provode Udruga za promicanje kultura Kulturtreger kao nositelj i Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva kao partner, u razdoblju od 19. kolovoza 2020. godine do 19. kolovoza 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 1.342.674,05 HRK, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 1.141.272,94 HRK.
Više o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima možete saznati ovdje, a o Europskom socijalnom fondu na ovoj poveznici.
S obzirom na to da rijetki pisci i spisateljice uspijevaju živjeti isključivo od pisanja, za mišljenje o honorarima i uvjetima rada pitali smo autore/ica koji račune plaćaju radeći nešto što s književnošću može imati jedino konceptualne i apstraktne veze.
Čitanje 'Solidarnosti' uvodi nas u neobičnu zbrku identiteta, karakterističnu za socijalizam istočne Europe, neosjetljiv i prividno neokrznut pitanjima rase i rasijalizacije. Tekst Petre Matić.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.