Približava nam se još jedno izdanje Noći knjige kada knjigoljupci dolaze na svoje: čitav dan i čitava noć posvećeni su književnosti. Nemojte se iznenaditi ako vam baš ovog četvrtka, negdje između tramvajske stanice i parka, za oko zapne – knjiga na spomeniku!
Nedavno pokrenuta akcija Knjige na spomenike jednostavna je i efektna: knjige se ostavljaju u javnom prostoru kako bi razveselile prolaznike, koji ih mogu uzeti sebi ili pokloniti dalje. Pažljivo su birane i zapakirane, svaka s idejom da pronađe svog čitatelja i čitateljicu. Kako je sve krenulo i što se sve putem dogodilo, ispričala nam je Ksenija Banović, inicijatorica ove akcije, knjižničarka, prevoditeljica i predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva.
Kako ste došli na ideju za akciju „Knjige na spomenike”?
Ideja dolazi iz Sofije, sa stranice Sketches of Sofia koju vodi genijalni fotograf Ivan Šišiev. Kako godinama već pažljivo istražuje i fotografira grad, pokrenuo je akciju darivanja Sofijanaca knjigama postavljenim na spomenicima književnicima. Oduvijek sam to željela preslikati na Zagreb, a onda sam pomislila: „Pa, tko mi brani“? A Hrvatsko čitateljsko društvo poslužilo je kao odlična platforma za provedbu akcije.
Što je bilo najvažnije pri pokretanju akcije? Jesu li se pojavili neki izazovi?
Za provedbu je bitna samo dobra volja! Najprije sam prikupila tridesetak knjiga uz pomoć donatorica – prijateljica i knjižničarki, knjige smo zabašurile u ukrasni papir, označile naslovom Blind Date with a Book, a na Google mapi označile spomenike posvećene književnicima u Zagrebu. Mapirale smo ih dvadeset sedam (bez bisti književnika na Zrinjevcu). Na Svjetski dan darivanja knjigom, 14. veljače, krenule smo u gerilsku akciju i postavile knjige na spomenike od Podsuseda, preko centra grada, sve do Bundeka i Travnog.
Kako birate književnike i književne likove koji će „sačuvati” knjige dok ne naiđe netko tko će ih udomiti?
Prvotna ideja bila je postaviti knjige na sve spomenike posvećene književnicima i književnim likovima te usput istražiti koji su to, gdje su postavljeni i tko su autori tih spomenika. Statistika kaže da je samo jedan spomenik posvećen književnici, Mariji Jurić Zagorki, samo jedan spomenik posvećen je ženskom književnom liku, Dori Krupićevoj, a među autorima „književnih” spomenika samo je jedna kiparica, Marija Ujević-Galetović. To smo osvijestili u veljači, a već u ožujku, kao naručena, došla nam je inicijativa Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba i vijeća gradskih četvrti Trnje, Peščenica-Žitnjak i Trešnjevka-jug. Naime, povodom Međunarodnog dana žena, u četiri gradska parka koja su prošle godine dobila imena po istaknutim ženama – Elzi Kučeri, Nives Kavurić-Kurtović, Vesni Krmpotić i Stanki Kovačić in der Mühlen – održan je zanimljiv kulturni program, kojemu smo se i mi priključili, opet doniranim knjigama.
Povodom osmomartovske akcije. Foto: Ksenija Banović.
Kakve su dosadašnje reakcije? Je li vas neka povratna informacija baš iznenadila ili razveselila?
Istu večer, nakon prve akcije, na FB profilu pohvalio se nalaznik jedne od knjiga na spomeniku Tarasu Ševčenku. Oduševljen, nije ni znao da postoji Međunarodni dan darivanja knjiga koji se k tome još poklapa i s Danom zaljubljenih, pa je, sav sretan, odnio knjigu doma supruzi. Pravo je iznenađenje uslijedilo kad su je zajedno otvorili i otkrili naslov Mojoj voljenoj ženi.
Dodala bih još da se i udruga Kajkaviana pridružila akciji pa su na Svjetski dan poezije ostavili četrdesetak pjesničkih zbirki svojim sugrađanima na trinaest pjesničkih klupa u Donjoj Stubici.
Budući da je vrlo malen broj spomenika autoricama i umjetnicama u Zagrebu, razmišljate li o tome da se na neki način buduće akcije usmjere upravo na autorice, prevoditeljice, znanstvenice…?
Upravo tako – trudit ćemo se da ovakvim akcijama i organiziranim šetnjama podsjetimo širu javnost koliko je autorica iz svih područja, znanstvenih, umjetničkih, aktivističkih i drugih, ostalo zakinuto za kolektivno pamćenje.
Koji su daljnji koraci i planovi za dalje, kako planirate razvijati projekt?
Sljedeća akcija sprema se povodom Noći knjige. Naime, javili su nam se s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, inspirirani našom akcijom, odlučili su u kolegij „Uvod u muzeologiju” uključiti studente. Dobili su seminarski zadatak mapirati spomenike književnicima, znanstvenicima i kulturnjacima u Osijeku i okolici te na taj način povezati kulturnu baštinu, čitanje i društveni angažman. Pozvali smo potom i studente Odjela za informacijske znanosti i tehnologije u Zadru, koji su se također odmah odazvali u okviru kolegija „Uvod u sociologiju knjige i čitanja”. Studente u akciji prate i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Gradska knjižnica Zadar unutar kojih djeluju i naši ogranci Hrvatskog čitateljskog društva. Sretni smo da se ova inicijativa prelila i na druge velike gradove i sigurni smo da će u skorije vrijeme zaživjeti širom Hrvatske.
Za kraj: postoji li knjiga koju biste uvijek preporučile čitateljima/cama?
Dok je Alberto Manguel, zajedno s prijateljima, pakirao svojih 35 000 svezaka osobne biblioteke zbog preseljenja iz Francuske na Manhattan, nastajala je knjiga Dok sam pakirao svoju biblioteku (preveo Tomislav Kuzmanović, u izdanju Frakture) kojoj se uvijek i iznova vraćam. Birajući koje od njih će zadržati, a koje „otpustiti”, preispituje svoj vlastiti život knjižničara, pisca i bibliofila, odnos kolekcionara i knjiga, te čitanja i pamćenja, podsjećajući i na ulogu javnih knjižnica i neke važne događaje poput paljenja drevne aleksandrijske knjižnice.
Svakako bih vas htjela nagovoriti da je pronađete, pročitate, a onda ostavite sljedećem čitatelju na kakvom spomeniku, klupi ili u javnom prijevozu!
Neovisno o tome u kojem se dijelu Hrvatske nalazili, uvjereni smo da znate neki spomenik u blizini koji željno iščekuje svoju knjigu! Ako ste zainteresirani za sudjelovanje u akciji, pridružite se Hrvatskom čitateljskom društvu i javite se na mail hcd.hcd@gmail.com ili na društvene mreže: Facebook i Instagram.
Fotografije u galeriji za Međunarodni dan darivanja knjigom 14. veljače snimila je Iva Šišak.
Razgovarali smo s knjižničarkom i koordinatoricom programa 'Zelena knjižnica za zeleni Zagreb' Anom Bakarić o tome kako knjižnice postaju mjesta susreta koja potiču održiviji način života.
O zadarskom književnom LITaf festivalu razgovarali smo s Anjom Glavinić, Patricijom Jurišić i Marinom Veverec!
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.