Začitavanje: 'Pješčana gora'

Utorak
21.01.2014.
Joanna Bator, Pješčana gora (Fraktura, Zagreb, 2013; S poljskog preveo Mladen Martić)
Poljska spisateljica, novinarka i profesorica Joanna Bator dosad je objavila četiri romana među kojima se ističe obiteljska saga Pješčana gora (objavljena 2009.) Roman je osvojio nekoliko nacionalnih nagrada, a bio je nominiran i za prestižnu poljsku nagradu Gdynia Literary Prize. Bator je u romanu umjetnički dekonstruirala jednu posve običnu poljsku obitelj kroz nekoliko neobičnih persona. Tako sagu o obitelji Máslak - Chmura čine priče o svakom članu ponaosob, no isječci iz njihova života poprimaju vjerodostojne konture tek uklapanjem u širi spektar, u prošlost vlastite obitelji.
Kritičari su roman ocijenili kao izražajnu i autentičnu prozu koju obilježava inteligentna ironija, a samu su autoricu u ovom romanu smjestili "na pola puta između empatije i poruge". Možda razlog tome leži i u činjenici kako je autorica događanja u ovom romanu smjestila upravo u rodni grad, Wałbrzych – mjesto gdje su "poslije Nijemaca knjige na gotici otišle za potpalu, Wasser se nakon prokuhavanja pretvara u vodu", a ulica Adolfa Hitlera postala je ulica Vladimira Lenjina. Takav je ambivalentan ton (prema likovima, običajima, pa i jeziku kojim se koristi) prisutan tijekom cijelog romana. Sama podijeljenost prema onome o čemu piše autoricu ne čini neodlučnom i nedovoljno čvrstom da zauzme jednu od strana, već joj pridaje mogućnost da se prema napisanom odnosi poput kakvog ruskog realista – objektivno i sveznajuće. Bator tako svoje likove ocrtava kao uvjerljive karaktere, minuciozno stvorivši od njih pojedince koje gotovo prepoznajemo te ih promatramo kao stvarne. 
Roman započinje prikazom odnosa Jadzije i njezine kćeri Dominike, no ubrzo prerasta u prikaz Jadzijinog života od djetinjstva nadalje. Dominika je u njezin život unijela pomutnju, no ne onakvu kakvu je priželjkivala, već u obliku neprestanog preispitivanja i nemogućnosti pomirenja s tim što to dijete nikad nije nalikovalo njoj i njezin pretcima. Ipak, obje su bake, svaka na svoj način, u njoj prepoznale osobu koja im je na nebrojeno mnogo načina – bliska. 
Trima generacijama o kojima piše, Bator obuhvaća gotovo cijelo jedno stoljeće. Time ne pokriva samo osobnu povijest jedne poljske obitelji već i društveno – političke prilike koje su u dvadesetom stoljeću izravno utjecale na živote svih pojedinaca. Usmjerivši se u nešto većem obimu na ženske likove u romanu, autorica vješto umeće i dozu feminističkih nazora prisutnu u mislima likova. Ipak, i prema tom se odnosi dvojako – tematizira osobe kojima je prisutnost muškaraca u njihovom životu imanentna i kojoj se bespogovorno podvrgavaju, no s druge strane nije joj strana problematizacija homoseksualizma ("homoamotamo"), preljuba ili tek naznaka emancipacije.

Odnosi između spolova svojevrsni su akceleratori međuodnosa likova i njihovih razmišljanja, prešutnih želja, priželjkivanih ciljeva – njihovih intimnosti koje ipak ostaju samo njihove. Ipak, likovi se ne čine nezadovoljnima. Naprotiv, prihvaćaju sudbinu koja im je dodijeljena (ipak je tako odlučio Bog / ipak žive u takvoj sredini / ipak su oni obični ljudi kojima je malo dovoljno). No, svojim mislima i, nešto rjeđe, svojim ponašanjem pokreću mini-revolucije koje utječu i na njih same, ali i na bliske osobe koje ih okružuju. Upravo tim buntovnim trenucima likovi u ovom romanu čine iskorak unaprijed, a radnja romana podiže se na razinu literature koja će zadovoljiti i nešto zahtjevnije čitatelje. 
Pješčana gora roman je koji svojom pričom nalikuje tipičnim romanima ovakve fabule, no svojim načinom pisanja Bator ipak unosi neke neočekivane elemente koji čine djelo istaknutim, zanimljivim i domišljatim. Obiteljska saga tako poprima životniji oblik od uobičajene romansirane priče o jednoj obitelji promatranoj kroz nekoliko generacija, a likovi ni u jednom trenutku nisu samo papirnati već čitateljima postaju bliski. A to i jest cilj autora koji kreiraju ovakve svakidašnje priče. 
Zvjezdana Balić
foto: TijsB
Možda će vas zanimati
Preporuke
10.10.2012.

Začitavanje: 'Hrvatski antifašistički strip'

'Hrvatski antifašistički strip' hvalevrijedan je projekt, velika slikovnica o jednom od najkrvavijih ratova u povijesti čovječanstva.

Preporuke
27.09.2011.

Začitavanje: 'Knjiga o ljetu'

Jedna od najpriznatijih skandinavskih književnica donosi priču o odnosu bake i unuke na zabačenom finskom otočiću.

Preporuke
07.03.2011.

Začitavanje: 'Nabokov u Brašovu'

Antologija rumunjske postrevolucionarne kratke priče (1989-2009).

Preporuke
25.01.2011.

Začitavanje: 'Božja vučica'

Ususret novim trbinama 'SF u Booksi' ovaj tjedan predstavljamo zbirku priča nagrađivanog pisca Aleksandra Žiljka.

Preporuke
18.01.2011.

Začitavanje: 'Kako govoriti o knjigama...'

Uliks, Proust? Nema zime uz priručnik zabavnog francuskog profesora.
Preporuke
21.09.2010.

Začitavanje: 'Golo/nago'

Antropologinja Ruth Barcan istražuje utjecaj zapadnog naslijeđa na značenje i doživljaj golog tijela.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu