'3000 eura': Svijet u kojem ne postoji mogućnost pogreške

Nathália Rosa, Unsplash.

Naslov knjige: 3000 eura Autor knjige: Thomas Melle Prevoditelj: Stipe Ćurković (njemački) Izdavač: Sandorf Godina izdanja: 2022
Petak
03.03.2023.

U suvremenoj se književnosti nemamo često priliku sresti s osobama koje svakodnevno viđamo kako spavaju na ulicama, ispod mostova, stoje u redovima pučke kuhinje ili nagnuti nad kontejnerima, iako im upravo ona može dati glas. Čini se da je granica asfalta ulice i teksta još uvijek dovoljno visoka da su prelasci s jednog u drugo redovito rijetki. Međutim, upravo se time bavi roman Thomasa Mellea naslova 3000 eura izdan 2022. godine u izdavačkoj kući Sandorf koji je s njemačkog preveo Stipe Ćurković. Thomas Melle, prozni i dramski pisac, napisao je tri romana od kojih je 3000 eura prvi preveden na hrvatski jezik, a posljednji, Die Welt im Rücken iz 2016. godine u kojem se bavi teškim oblikom mentalnih poremećaja, nominiran je za njemačku nagradu za najbolji roman Deutscher Buchpreis.

Naslov romana ujedno je i okosnica koja spaja dva glavna lika čije se priče iznose u šest poglavlja sastavljenih od fragmenata njihovih života. Anton je propali student prava koji zbog jedne greške i jedne pijane ljetne noći ostaje bez budućnosti te postaje beskućnik kojega tuže banke i vjerovnici, a kojima duguje 3000 eura. Denise je blagajnica u supermarketu, majka kćeri Linde za koju se pretpostavlja da ima poteškoće u razvoju. Tri tjedna prije događaja opisanih u romanu ona je snimila pornografski film i nestrpljivo očekuje honorar koji također iznosi 3000 eura.

Tako se dvije istovremeno različite i bliske sudbine dvaju likova spajaju u točki iznosa koji je dovoljno velik da im onemogućava normalan život, a opet dovoljno malen da se u svakom trenutku čini dostižan i da ga oni neprestano pokušavaju dohvatiti.

Radnja romana fokusirana je gotovo isključivo na dvoje likova, dok se ostali spominju tek kako bi istaknuli njihovu obilježenost i odbačenost od društva. Antonovi prijatelji, uspješni pravnici, pružaju mu pomoć na sudu, ali od njih nema istinskog razumijevanja njegove situacije, kao ni od Antonovog profesora Stephana koji mu je bio uzor u studentskim danima, a koji ga istjera iz predavaonice jer ga Antonova prisutnost uznemirava. Deniseine se prijateljice pak raspituju je li Lindin otac bio narkoman pa je to uzrok njezinih poteškoća.

Njihova otuđenost postupno preuzima sve aspekte njihovih života u kojima beskućništvo i pornografija postaju načini egzistencije. Život na ulici toliko je razobličio Antona da vlastiti identitet ne može oblikovati ni oko koje odrednice pa, iako vrlo jasno može vidjeti da Denise pripada radničkoj klasi, sebe smatra besklasnim, između sviju klasa. Obiteljski odnosi s majkom ne mogu se uspostaviti nakon njenog liječenja depresije elektrošokovima. Anton stoga može jedino lutati ulicama, supermarketom i graditi kratkotrajne veze s bivšim prijateljima i narkomanima isključivo iz koristi.

Denise je također određena jednim svojim postupkom, snimanjem pornografskog filma. Nakon toga, njen se život svodi na provjeravanje stanja na računu i izloženost pornopogledima, odnosno pogledima muškaraca koji su je možda prepoznali gledajući njezine filmove, bilo da se radi o kupcima u supermarketu, susjedu ili vlastitom ocu. Jednom izložena Denise ne prestaje biti predmet pogleda, a strah da će je prepoznati dodatno je udaljava od svake pomoći koju može dobiti. Skopofilija koju sama Denise prepoznaje i nju samu obuzima te ona u više navrata sama gleda vlastite filmove.

Kulminacija romana događa se susretom dvaju likova. Anton odluči zadiviti blagajnicu Denise tako što kupuje šampanjac posljednjim novcem koji mu je dao prijatelj i čeka ju nakon završenog radnog vremena. Njihovi su svjetovi slični koliko su i različiti. Slični u svojoj žalosnoj besperspektivnosti, oni se razlikuju u porijeklu. Dok se Denise vrlo jasno razlikuje od Antonovih prijatelja svojim jezikom i fizičkim izgledom, što upućuje na njenu pripadnost radničkoj klasi, Anton je bio privilegiran te mu je omogućeno da pohađa fakultet, odlazi na razmjene u SAD, a to se očituje u njegovoj mračnoj sentencioznosti koja Denise često ostavlja zbunjenom. Tako, na primjer, na Deniseino pitanje vjeruje li u duhove, Anton odgovara da vjeruje samo u one koje je sam prizvao. Usprkos tome njihov odnos polako postaje romantičan. S jedne strane, Anton je nezainteresiran za Deniseine filmove, a s druge strane, ona ga prihvaća kao inteligentnog i začudnog beskućnika.

3000 eura pozicionira se i u široj društvenoj temi malograđanštine koja iskorištava potlačene da bi se kasnije nad njima zgražala. Denise se nakon uobičajenog razgovora o studiju i obitelji s drugom pornoglumicom zapita jesu li i one postale malograđani ili je samo u njoj problem. Anton se prisjeća svojega kolege sa studija koji se zabavljao s njima na godini, a sada iznajmljuje stan studentici, što je dovoljno da ga okarakterizira malograđaninom. Konačno, i on je bio uzoran građanin dok ga nisu izbacili iz stana. Beskućništvo i izloženost muškim pogledima postaju revolucionarni toposi koji kojima se razara idilična perspektiva uspjeha i probitka u sustavu koji iskorištava ljude kao resurse.

Nažalost, u romanu ni umjetnost ne pruža utjehu i spas. Anton 3000 eura pokušava skupiti svirajući i pjevajući na ulici te uz pomoć prijatelja čak snimi CD svojih pjesama. Njegove pjesme koje govore o životu na ulici i odbačenosti ljudi promatraju kao spektakl na ulici, ali ne puno više od toga. Netko mu dobaci nešto novca, ali CD ne kupuju. Svakodnevnost beskućništva dovodi do otupjelosti na njegovu marginaliziranost, a spektakl kao njegov okvir ne pomaže u podizanju osjetljivosti. Međutim, o tome može nešto reći književnost koja poput Melleovog romana hladno i realistički stvara svijet koji je također takav. Tako su iskazi likova suzdržani i ogoljeni od pretjerane retoričnosti, a pripovjedač često i duboko zalazi u svijest svojih likova kako bi iznio njihove sumnje i strahove.

Thomas Melle tako pred čitateljima gradi nimalo ugodan svijet u kojem, što više u njega ulazimo, sve češće prepoznajemo onaj u kojem se nalazimo. U njemu ne postoji mogućnost pogreške – kad se ona dogodi, lik je osuđen na propast. Antonovim riječima, u životu više nema događaja, ostaju samo posljedice. Na kraju romana posljedice za likove ovisit će o naslovnih 3000 eura i onome tko će ih imati. Budući da oni osiguravaju egzistenciju i omogućuju barem približnu normalnost, sve će ovisiti i o tome mogu li Denise i Anton podijeliti 3000 eura jednako kako su dijelili svoje nevolje ili će jedno od njih ipak iskoristiti novac samo za sebe.

Možda će vas zanimati
Preporuke
23.12.2024.

Pet zimskih preporuka!

Donosimo pet književnih preporuka prigodnih za ove hladne dane!

Piše: Ana Marić

Preporuke
18.12.2024.

'Da li je majka mrtva': Biopsija majke

Tekst Anamarije Mrkonjić o romanu Vigdis Hjorth nastao u sklopu projekta „Njena priča je i tvoja priča, univerzalne vrednosti ženske evropske književnosti“.

Preporuke
13.11.2024.

'Nepoznanica': Pomiriti racionalno i iracionalno

Portretirajući jednu građansku obitelj srednje ili niže srednje klase Hermann Broch nenametljivo kroz "Nepoznanicu" provlači za njega i cijelu njegovu generaciju vrlo važne teme i pitanja.

Piše: F. B.

Kritike
12.11.2024.

'Hipofiza u egzilu': Rat urezan u tijelo

Roman književnice i novinarke Sofije Kordić kroničarski bilježi turbulentnu i polarizirajuću dekadu i pol novije povijesti bivših zemalja Jugoslavije, počevši od 1991. godine.

Piše: Sara Tomac

Preporuke
31.10.2024.

Odnos žene prema ženi: internalizirana mizoginija u knjizi 'Zemlja u kojoj se nikad ne umire'

"Zemlja" u knjizi Ornele Vorpsi nije samo Albanija, već sve balkanske zemlje i svi balkanski narodi, a vjerojatno i šire. Piše: Katarina Jurčević.

Preporuke
30.10.2024.

'Zemlja u kojoj se nikad ne umire': Živjeti u zemlji bez smrti

Ornela Vorpsi vješto stvara atmosferu u kojoj se isprepliću ljepota i užas, nježnost i okrutnost, pružajući nam uvid u stvarnost života u Albaniji kroz oči onih koji su najviše pogođeni – djevojčica i žena. Piše: Lucas Legović.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu