Sad već davnog i mrazom pokrivenog siječnja 2024. pisali smo na ovom istom mjestu o prvom Dežulovićevom Bilom libru, zbirci tekstova posvećenih splitskom Hajduku. Igrom slučaja prošlo je, evo, točno godinu dana, došao je još jedan siječanj i još jedan Bili libar, Hajduk u međuvremenu nije postao prvak, a kad će – ne zna se. Možda baš ove godine! Zašto, k jarcu jarčevom, ne bi?
Dežulovićev Bili libar 2 (Telegram, 2023.) novi je set priča o nogoloptačkom klubu bogate povijesti, o starcu koji će ove godine proslaviti 114. rođendan i koji ima navijače u svakom, pa i najzabačenijem kutku svijeta. I u drugom dijelu sage, autor je jednako razigran, ima ga, što bi se reklo, po cijelom terenu, razmjenjuje duple pasove s legendama, dribla, osvaja prostor, šalje lopte u protivničke šesnaesterce i gađa čitatelja u obrvu.
Poslije otvaranja, lijepe posvete vječnom Miljenku Smoji – još jednom znamenitom kroničaru Hajduka, slijedi pripovijest naslovljena Sto godina samoće. Prekaljeni veznjak Dežulović vraća se u daleku 1923., godinu kada je odigrana prva prvenstvena utakmica, kad se dogodila prva službena sudačka pljačka i još mnogo toga prvog, te povlači vremensku liniju sve do 2023. razotkrivajući značenje onog čuvenog 'kontra sili, kontra mraku' koje i danas, ako malo pažljivije pogledate, možete vidjeti negdje na sjevernoj poljudskoj tribini.
Pier Paolo Pasolini (1922-1975) centralna je figura pripovijesti Bologna ili smrt u kojoj znanog pjesnika i filmaša susrećemo na stadionu Comunale gdje će te 1955. u društvu prijatelja ispratiti pripremnu utakmici između voljene mu Bologne i, pogađate, Hajduka. Mnogo je na ovom svijetu onih za koje nikada ne bismo ni pomislili da su ne samo ljubitelji nogoloptačkih nadmetanja, već i fanatični navijači nekog kluba u kojega su se zaljubili još u najranijoj dobi i nikad se više nisu odljubili. Netko će pomisliti – nije li takva vrsta privrženosti nešto što bi se ipak moralo nadrasti, prerasti, a odgovor je – ne, nije. Eto vam Pasolinija, pa Sinana Gudževića, eto vam i samog Dežulovića, da ne nabrajamo dalje, potrajalo bi.
Vrhunac Dežulovićevog drugog Bilog libra bez sumnje je epska pripovijest Do posljednjeg sučevoga fišćota komponirana u tri čina: Šest goli u korpet, U potrazi za izgubljenim vremenom i Udio Đavla. Naravno, riječ je o zloglasnom prvenstvenom raspletu sezone 1975/76, o još zloglasnijem sucu Maksimoviću, o posljednjem kolu i velikoj drami koja se istovremeno odigravala na dva stadiona - u Beogradu i Ljubljani, tog nedjeljnog popodneva 11. srpnja 1976., o utakmici čiji kraj nije odsviran ni do dana današnjeg. Prošlo je, evo, zamalo pola stoljeća i nebrojene su cisterne tinte potrošene na tekstove o tom događaju, ali nitko nije i neće nadmašiti povjesničara Dežulovića koji u ovoj šekspirijanskoj trilogiji i na pedesetak stranica nudi materijal za raskošnu tv-seriju u tri sezone po osam epizoda, seriju prema kojoj bi se i Kruna doimala kao petparačka sapunica. Jasno, te serije neće i ne treba biti, jer nema načina, uvjeta, da bi se ista mogla barem približiti originalu. Gotovo da treba zavidjeti onima koji ne znaju detalje drame, niti su što čuli o njoj, jer takve čitatelje čeka triler nad trilerima, ali i oni kojima je dobro poznato što se dogodilo te srpanjske nedjelje prije skoro pedeset godina, omastit će brk. Neutješni će možda pronaći i zrnce utjehe.
Prolom oblaka nad Splitom posvećen je velikom Brani Oblaku čije ime pamte generacije navijača, iako je za Hajduk odigrao manje od pedeset utakmica. Nevjerojatno, ali istinito.
U pripovijestima kao što su Majstor i margaritela ili Legenda o Velom Boži, susrest ćemo se s onima koje smo vremenom zaboravili ili možda nikad nismo ni čuli za njih, a svejedno s punim pravom pronalaze mjesto u ovoj knjizi.
Čekajući treći nastavak Bilog libra možda poslije sušnih dvadeset godina Hajduk napokon dočeka i naslov prvaka, nikad ne znaš, no jedno je sigurno, Hajduk je uvijek imao i ima kroničare na Champions League razini.
Preporuka!
F.B., 10. siječnja 2025., Zagreb
Što smo čitali i o čemu sve pisali ove godine + izbor najboljih naslova 2024.!
Od prvih dnevničkih zapisa koje objavljuje u Kulturi bilo je jasno s kakvim će novim formatom književnog Don Quijotea brojno čitateljstvo emigrantskog literatur-mjesečnika imati posla.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.