Na okruglom se stolu, koji je organizirao Centar za ženske studije i koji je održan u Novinarskom domu, okupilo se brojno žensko društvo. Bile su pozvane i prisutne eminentne hrvatske novinarke kako bi iz rodne perspektive raspravljale o položaju unutar redakcija u kojima rade.
Prisjećajući se nedaća s kojima se u svojem novinarskom radu susretala spisateljica Marija Jurić Zagorka (kojoj je prva učinjena nepravda ta da je hrvatska šira javnost prvenstveno poima kao autoricu šund literature, u potpunosti zanemarujući njezin izvanredan novinarski dar), domaće su novinarke feminističke provenijencije živopisno opisale vlastita iskustva i pokušale locirati osnovne probleme s kojima se suočavaju u svom poslu.
Čuvši priče o njihovim novinarskim počecima, dade se zaključiti da su mlađe kolegice uspjele osvojiti dio prostora koji je ranije bio rezerviran samo za muškarce te da se na njih u proizvodnji informacija više ne gleda isključivo kao na proizvođačice šunda. Današnjoj prosječnoj novinarki glavni kamen spoticanja unutar njezine redakcije predstavlja nemogućnost napredovanja i potplaćenost u odnosu na kolege.
Tanja Šimić, novinarka HTV-a koja je tijekom 20 godina rada na nacionalnoj televiziji prošla put od novinarke 'Zagrebačke panorame' do direktorice programa, istaknula je da u njezinoj matičnoj kući žene brojčano prevladavaju, ali ih je vrlo malen broj u samom vrhu upravljačkoga lanca, što je potvrdila i novinarka Večernjeg lista Jasmina Popović, navodeći statistiku po kojoj žene čine čak 70% zaposlenih u medijima, ali im je moć obrnuto proporcionalna.
Popović, predstavnica Sindikata novinara Hrvatske, dodala je da broj žena u novinarstvu pada, jer žene brzo dosegnu plato. Zbog pada materijalnih standarda, novinarstvo se feminiziralo, a rijetki muškarci koji su u njemu ostali brže napreduju. Vrlo malen broj žena završava u elitnim rubrikama, uglavnom ih se marginalizira, dodjeljujući im 'lakše' rubrike poput scene, zvijezda ili mode. Iako je ona sama iznimka koja potvrđuje pravilo s obzirom na to da je uspješnu karijeru ostvarila na području unutarnje politike, smatra da su određene rubrike muški bastioni u koje je teško penetrirati. I sama prognozira da će je, ako odustane od kolumne, zamijeniti jedan od kolega jer je to posljedica trenda koji gura muškarce u ozbiljne rubrike. Povrh toga, novouvedeni kriterij o diskretnosti plaće pogoduje poslodavcima sklonijima muškarcima, zaključila je Popović. Time je odgovorila na pitanje vrijedi li ženska kuna 0,75 lipa, što se u uvodnoj riječi pitala jedna od moderatorica, feministička lingvistkinja i programska direktorica Centra za ženske studije Rada Borić. /na nalovnoj sa Željkom Jelavić/
Političarka Morana Gruden, pokretačka sila časopisa Zaposlena čije je uređivanje prepustila kćeri Ani, objasnila je da je u politiku ušla nakon što je shvatila da je tamo moć. Rezolutno ustvrdivši da ženama lažu kad im kažu da su ravnopravne, upozorila je mlađe kolegice da ne misle kako će im "upaliti štreberski pristup tipa 'ja ću puno raditi pa će me netko primijetiti'", nego da se posvete načinima kako da steknu novac jer tko stvara novac određuje i prioritete.
Iako je Vjesnikova novinarka Branka Valentić iznijela stav da su ženske teme danas dovoljno zastupljene u medijima te da bi se više pažnje trebalo posvetiti socijalnom statusu starih ljudi, sadašnja vlasnica i urednica Zaposlene Ana Gruden smatra da je prioritet promoviranje rodnih pitanja: "Odgovornost žena koje drže javni prostor je govoriti o diskriminaciji žena na radnom mjestu i o drugim problemima s kojima se susreću, pa makar se same i ne nalazile u toj situaciji, jer time daju pravo glasa ženama koje inače ne bi imale gdje progovoriti o vlastitim problemima."
Žene koje drže hrvatski javni prostor u zagrebačkom su Novinarskom domu u svrhu senzibiliziranja javnosti odlučile progovoriti o vlastitim problemima, a tko ih je došao poslušati? Same kolegice i jedan jedini kolega.
Kao dopunu ovom tekstu donosimo vam omjer žena i muškaraca na višim položajima u hrvatskim tiskovinama koje su nam se našle pod rukom.
Večernji list: glavni urednik i zamjenik te izvršni urednik - muškarci. Pomoćnica urednika je žena. Od 18 urednika rubrika, 6 je urednica. (Kultura, Zagreb, Otvoreno, Auto moto, Kvadrat, Vrt)
Jutarnji list: zamjenica glavnog urednika je žena. Od 19 urednika, 8 žena. (Politika, Zagreb, Jutarnji list 2, Novac, Spektakli/Studio, Magazin, Gloria In, Nekretnine)
Globus: od 10 novinara, 6 su novinarke dok ni u jednoj uredničkoj fotelji nema mjesta za ženu. Doduše od 10 kolumnista, 4 su žene.
Feral Tribune: glavna urednica žena, u redakciji 10 urednika, od toga 2 žene. Od 15 novinara vanjskih suradnika, 7 žena.
Novi list: jedna pomoćnica urednika. U uredništvu 15 ljudi, 6 žena. (Rijeka, Županijske kronike, Opatija, Svijet, TV, Tehnička redakcija). Od 16 urednika priloga, čak 13 žena.
Vjesnik: glavni urednik, zamjenik i pomoćnici muškarci. Od 10 ljudi u uredništvu, 4 žene (Unutarnja politika, Kultura, Sport, Život/Zrcalo)
I što se, dakle, promijenilo od Zagorkinih dana? Kao što je to lijepo sročila Nataša Petrinjak: "I ništa i sve." Činjenica da smo uopće dobile 'dopuštenje' okupiti se u Novinarskom domu kao da ukazuje na to da se sve promijenilo, ali tema okruglog stola, iznijeti problemi te minimalan interes medija za ovaj događaj dokazuju upravo suprotno.
