U Booksi se održao razgovor o knjizi Arbitri i modeli Booksinog kritičara Vladimira Arsenića. Razgovor je vodio Ivan Vidak.
Knjiga Arbitri i modeli nastavak je Sandorfove serije zbirki književnih kritika, obuhvaća razdoblje koje ne pokrivaju prethodne dvije knjige, Postjugoslavenska književnost Borisa Postnikova i Ne uzimaj me u usta Saše Ćirića, ono od 2012. do 2015., a čini je serija kritika objavljenih upravo na portalu Booksa.hr. Snimku razgovora pogledajte u nastavku.
Vladimir Arsenić je rođen u Beogradu 1972. godine. Opštu književnost s teorijom književnosti diplomirao u Beogradu 1997. godine, a magistrirao komparativnu književnost na Telavivskom univerzitetu 2005. godine tezom o Danilu Kišu. Redovni je saradnik internet portala Versopolis.com i Booksa.hr. Tekstove objavljivao za Danas, e-novine.com, xxzmagazin.com, Beton, Quorum, Polja, Fokalizator, Peščanik, proletter.me. Bio mentor na projektu Criticize this! Sa Srđanom Srdićem, od 2014. godine vodi Radionicu kreativnog pisanja Hila u Knjigodromu, Topolska 18, Beograd. Stalni je saradnik susreta Cum grano salis u Tuzli, festivala Literitorija u Podgorici i Festivala europske kratke priče u Zagrebu. Bio je član redakcije ulcinjskog časopisa Plima, a sada je član redakcije časopisa Fokalizator. Sa Rolandom Orčikom uredio je Antologiju mlađe srpske književnosti na mađarskom. Prevodi sa engleskog i hebrejskog, a deo njegovih tekstova dostupan je na engleskom, albanskom i slovenačkom jeziku. 2019. godine objavio knjigu izabranih tekstova o crnogorskoj književnosti Etike pripovedanja (Podgorica: Fokalizator). Sa prijateljima uređuje književni časopis Ulaznica koji izlazi u Zrenjaninu i već 12 godina vodi istoimeni regionalni književni konkurs. Urednik je u izdavačkoj kući Partizanska knjiga, koju je osnovao zajedno sa Srđanom Srdićem. Član je PEN BiH. Podržava Tottenham Hotspur FC.
"Vijest o stablima" je knjiga koja nadilazi definitivno svoj skučeni obim. Nema tu velike istine, dakako, nema odgovora, ali je koncentrirana poput narativne crne rupe, čija gravitacijska akceleracija ne dozvoljava da nijedna čestica štiva napusti.
Što je netko tko sebe doživljava čitateljicom/čitateljem, dakle osobom koja nezanemariv dio svojeg dragocjenog vremena provodi u književnosti, radio ako za cijelo to vrijeme uopće nije posegnuo za Thomasom Bernhardom?
Roman Nancy Huston pruža svakom liku ime, pozadinu i mogućnost da zažive u čitateljevu umu, ne samo kao fikcija, već kao životi koji supostoje i na papiru i u zbilji. Piše Marta Hribar.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.