Začitavanje: 'Sve poharano, sve spaljeno'

Wells Tower, Sve poharano, sve spaljeno (Profil, 2010., prijevod – Marinko Raos)

***
Prelistavajući nedavno Antologiju američke kratke priče (Nakladni zavod Matice hrvatske, 1985., preveli – Boris Vidović, Gordana Visković, Željko Ivanjek) stječe se dojam da je izbor Željka Ivanjeka do danas nenadmašan.

Cheever, O'Connorica, Barthelme, Pynchon… pa još Baldwin, Hawkes, Barth, Coover, Sontag, Abish i Ozick – jedanaest autora, šesnaest priča, opširan pogovor i sve to na tristotinjak stranica (bilo bi 400 da nije tog sitnog fonta pogodnog za nabijanje dioptrije), plus bilješke o autorima – pokazni primjerak dobro urađene antologije. Old school. Sve ispod toga bilo bi nedovoljno, sve preko toga bilo bi izmišljanje tople vode. Stvar je, dakle, u izborniku i izboru. Vadeći iz istog, dubokog bunara američke kratke priče Ivanjek će odabrati jednu momčad, Petar Opačić drugu, Zadie Smith desetu i tako redom. Čak i kad se odabir radi po generacijskom ključu, što često i jest slučaj, u ama baš svakoj generaciji američkih kratkopričaša pronaći ćemo autora dovoljnih za barem dvije odlične antologije.

Kratka priča, kaže legenda, američka je disciplina jednako kao što je 100 metara danas jamajčanska disciplina. Prispodoba nije baš najsretnija, ali budimo iskreni – kad kažeš 100 metara na pamet prvo padne Bolt, onda Blake, pa Jamajka kao takva, sprinterska supersila. Kad kažeš kratka priča prve asocijacije su: Hemingway, Carver, pa američka kratka priča kao takva. A što je to, zapravo, američka kratka priča? Je li to vještina pripovijedanja about nothing koju su oni, Američani, doveli do savršenstva (svako nothing ipak je something, ali u tradiciji američke kratke priče je da čak i najveće teme odrađuju na onaj osobit način kao da je jedino što istinski žele – tek uhvatiti djelić nečijeg, na prvi pogled, potpuno nevažnog i nezanimljivog života u tamo nekakvoj suburbiji)? Je li to sposobnost da se priča odreže, završi na mjestu gdje to nikad ne bi očekivao i bez velike poante, a da nekako sve opet bude na svom mjestu? Teško je reći. Najbolje još jednom pročitati onu od Hemingwaya o 'brdima kao bijelim slonovima', Carverovu 'Katedralu' (ili bilo koju drugu – teško je pogriješiti), ili, zašto ne, nešto od Wellsa Towera.

Sve poharano, sve spaljeno Wellsa Towera, rođenog 1973. u Vancouveru, odraslog u Sjevernoj Karolini, klasičan je primjer literarne americane. Sve ono zbog čega volite ili ne volite američku kratku priču pronaći ćete i kod Towera. Nema iznenađenja, WT kroči točno onim zacrtanim stazama kojima su kročili (ili ih osobno raskrčili i utabali) mnogi prije njega, sve je baš onako temeljito poharano i spaljeno. Čak i u odjavnoj priči, po kojoj je zbirka dobila ime, o Vikinzima koji odlaze u pljačku i koljačinu ne toliko zbog plijena (nedavno su već bili na tom istom mjestu) koliko zbog toga što to mogu, starog dobrog osjećaja nadmoći koji se javlja kod ugnjetavanja slabijih i nemoćnih, ali i samo zato da im, što bi rekao naš narod, 'guzica vidi puta', Towerovi Vikinzi nekako su američki i prije bi se uklopili u Altmanove Kratke rezove nego u kakvu povijesnu dramu o drevnim ratnicima sa sjevera.

'Izvršitelje važnih energija' nedostojni autor ovog začitavanja ocjenjuje vrhuncem cijele zbirke: pripovijest o maćehi, dementnom ocu, sinu kojeg ovaj više jedva može prepoznati i uličnom šahistu izvedena je u najboljoj maniri gore pobrojanih majstora američke kratke priče. Način na koji Tower završava 'Izvršitelje' vjerojatno već danas predaju na svim boljim tečajevima, radionicama pisanja u USA i šire. Ni druge priče ne zaostaju značajno, a jedina slaba točka ili propusno mjesto na kojem pažnja bježi na sve strane je 'Mjesto za odmor', tanušna i nedorečena pripovijest o rivalskom odnosu između dva brata.

Na koncu Sve poharano, sve spaljeno prije svih preporučujemo ljubiteljima tradicionalne američke kratke priče (takvih je na ovim prostorima, čini mi se, značajan broj), ljubiteljima kratkih priča općenito, a oni koji na sam spomen americane dobiju osip ili kakve druge smetnje, sreću će pronaći na drugom kraju knjižnice.

F.B.