Začitavanje: 'Karte za izgubljene...'

Drugi roman britanskog autora pakistanskog porijekla Nadeema Aslama, Karte za izgubljene ljubavnike (Naklada Ljevak, 2010.; prevela Sanja Ščibajlo), pisan punih 11 godina, publika i kritika zasluženo je obasula pohvalama. Kao i njegov prvi roman, Season of Rainbirds, i ovaj je ušao u uži izbor Bookerove nagrade, te se bavi tematikom izbjeglištva nekolicine Pakistanaca u suvremenoj Engleskoj.

Naslov Karte za izgubljene ljubavnike ne izaziva samo niz pitanja – Kakve karte? Kakvi su to 'izgubljeni' ljubavnici? I gdje su se oni to izgubili? – nego i sugerira dublju problematiku romana. Na prvoj tematskoj razini, izgubljeni su ljubavnici iz naslova Chanda i Jugnu, dvoje mladih Pakistanaca koji žive u neimenovanom gradiću sjeverne Engleske. Zajednica pakistanskih izbjeglica taj gradić zove Daskt-e-Tanhaii, odnosno 'Pustinja samoće'. Ljubav Chande i Jugnua protivi se strogim religijsko-tradicijskim načelima kojima se rukovodi čitava ta zajednica: oni žive nevjenčano. Tragična priča njihove ljubavi samo uokviruje i usmjerava fabulu prema otkriću njihovih ubojica, dok se roman zapravo bavi užom obitelji Jugnuova brata Shamasa te prikazuje njen postepeni unutarnji slom i rasap. 

Do njega dovodi sukob krutih pravila islama i života u ne-islamskoj Engleskoj. Ne radi se samo o srazu dva vrlo različita kulturna kruga, muslimanskog i evropsko-kršćanskog, nego i o oštroj kritici islamske religije. Ona je životno polazište svih likova, ali je njihov dalji razvoj vrlo različit. Kakav god oni izbor načinili, on se pokaže tragičnim. Tako Chandu, djevojku koja odlučuje živjet protiv islama i tradicije prema vrhunskom načelu ljubavi između dvoje ljudi, stigne smrt od ruke vlastite braće, koje je ona svojim postupkom 'osramotila'. Njezina suprotnost, Shamasova supruga Kaukab, pokušava živjeti islam svakog trenutka u svakom postupku i izboru, ali upravo njezina želja da živi 'pravi život' vodi do uskraćivanje hrane dvomjesečnom djetetu – jer je vrijeme posta –  a onda i do potpunog urušavanja njezinog svijeta i života. Shamas stoji negdje na sredini; i on se, kao i sam Aslam, deklarira kao musliman, ali ne i vjernik. Pokušaj pomirenja suprotnosti Pakistana i Engleske mu ne uspijeva.

Tako postaje jasno da 'izgubljeni ljubavnici' nisu samo Chanda i Jungu, nego čitav niz likova u romanu. Svi su Pakistanci u Engleskoj, doslovno i metaforički, izgubljeni, pa očaj života prognanika prožima čitavo djelo tugom i melankolijom. Kako je Aslam dobar pisac, on nadilazi problematiku Paktisanaca u Engleskoj i progovara o tuzi svakog čovjeka koji ne živi u domovini, pa ga to čini 'iskorijenjenim'. Čini se da bi svima njima trebale neke karte, mape, koje bi im pokazale put u domovinu. Za Kaukab, recimo, Pakistan postaje 'obećana zemlja', zemlja u kojoj neće trebati karte za snalaženje u životu jer će joj sve biti zadato islamom, pa će i komunikacija s ljudima biti doista ljudska, što u Engleskoj nije slučaj. Pakistan tako postaje tek maštarija i bitno se razlikuje od zemlje iz koje su zapravo morali pobjeći. Karte koje bi pokazale put u domovinu, a onda i pravi, istinski ljudski život u Kartama za izgubljene ljubavnike ne postoje.

Može se činiti da je takva 'karta' islam, jer on daje vrlo čvrste smjernice kako treba živjeti i kako se ponašati, ali upravo se ta 'karta' pokazuje kao 'loše nacrtana', jer se upravo u njoj korijeni tragedija svih likova. 'Karta' koju pokazuje evropska civilizacija u najmanju je ruku nejasna. Čini se da jedina smjernica, 'karta', koju likovi mogu i moraju slijediti predstavlja ljubav, i to ljubav svih vrsta: i majčinska, i prijateljska, i bratska, i ljubavnička. Tako u romanu postoji niz 'izgubljenih ljubavnika': Shamas i Kaukab su muž i žena koji su svoju ljubav 'izgubili', Shamas i Suraya 'izgubljeni' su u međusobnoj naklonosti, Suraya i njezin pakistanski suprug samo su formalno ljubavnici, ali je ljubav među njima 'izgubljena', Chanda i Jugnu su ljubavnici izgubljeni u sukobu islama i Engleske. 

Čitatelj se, međutim, neće izgubiti u Aslamovom romanu. Za snalaženje će mu trebati 'karta' pažljivog čitanja, jer je gusto, metaforama isprepleteno pripovijedanje jedna od osobitih vrijednosti ovog djela. No, upravo se zato putovanje kroz njegovih tristotinjak stranica itekako isplati.

Vesna Solar
Photo: Shoa (flickr)