Začitavanje: 'Ja bit ću tu, na suncu i u sjeni'

Švicarska se proteže od Karlsruhea do Kilimandžara. Rat bjesni otkako je Lenjin, umjesto da je otputovao vlakom za Sankt Ptersburg, ostao u Švicarskoj i započeo komunističku revoluciju. Rat traje već stotinjak godina, pa je alternativna povijest sad već dobila svoju projekciju u vrlo nam bliskoj budućnosti. Ja bit ću tu, na suncu i u sjeni (Novela media, 2009.) roman je Švicarca Christiana Krachta (1966.) /naslovna/ u kojem unazađena Europa miriše na dinamit i željezo, a Švicarskoj socijalističkoj Republici, Hindustanu i Koreji suprotstavljene su fašitičke sile Njemačke i Engleske. Rusija je kontaminirana virusom kojeg je raspršila velika tunguska eksplozija, a Ameksikanci umiru u krvavom građanskom ratu.

Bezimeni pripovjedač, politički komesar u Novom Bernu kreće u hodoćašće postapokaliptičnom Švicarskom u potrazi za odmetnikom, poljskim Židovom Brazhinskim. Komesar prvi snijeg nije doživio u Alpama, nego na Kilimandžaru, jer je Švicarska za rat u Europi vrbovala mladiće iz svojih afričkih kolonija, učeći ih borbi u hladnim podnebljima. Švicarska kojom putuje komesar ljulja se na ivici sna i jave, kao da joj je obrise dao De Chirico. Za razliku od neprijateljske Njemačke, u Švicarskoj je potpuno potisnuta pisana riječ, svo se znaje prenosi usmenim putem, a razvio se i način komuniciranja na daljinu, svojevrsne telepatije. Jedina knjiga koju susrećemo je Biblija, a nju posjeduje patuljak arhanđeoskog imena Uriel, koji komesaru spašava život u minskom polju.

Krachtova alegorija majstorski je ispričana hladnim i čistim jezikom ("Jedna je grana stršala iz debla, izgledala je kao ruka zaustavljena u mahanju. Nakon nekog je vremena nestala, potonula. Mislio sam na to koliko je kolaboracionista skriveno ispod lijeno plutajućeg leda Aare.") kulminira u opisima Reduita u kojemu komesar pronalazi Brazhinskog. Reduit je megalomanska utvrda u Alpama, zamišljen kao posljednja linija obrane, srce Švicarske, a njegovi bezbrojni hodnici puni poslušnih vojnika prizivaju u sjećanje utočišta zlikovaca iz filmova o Jamesu Bondu. Reduit je izoliran, a njegova dekadencija i scene nasilja uvjere glavnog junaka da se vrati korijenima.

Sa stotinjak stranica svoje začudne distopije Kracht, vodeći švicarski literat mlađe generacije, uspio je podijeliti kritiku njemačkog govornog područja, ali i stvoriti zanimljiv mišung političke satire i kritike kolonijalizma smještenog ispred scenografije razorene Europe, u čijoj estetici ima i cyberpunka i steampunka. Roman, koji ponekad podsjeća na Carverova djela ili Conradovo Srce tame svoj jezovit naslov posudio je iz popularne irske pjesmi 'Danny Boy' ('Tis I'll be here in sunshine or in shadow).

Srđan Laterza