Začitavanje: 'U liku vepra'

Lawrence Norfolk se proslavio povijesnim romanima Lempriereov rječnik (Fraktura, 2005.) i The Pope's Rhinoceros (1996.) te je, očekivano, i njegov posljednji roman U liku vepra (In the Shape of a Boar, Fraktura, 2008.) smješten u povijesni kontekst. Prvi dio se se odvija u antičkoj Grčkoj i prati tijek lova na kalidonskog vepra, mračnu životinju čudovišne snage koju je za kaznu poslala božica Artemida na kraljevstvo junaka Meleagra. Plavokosi Meleagar okuplja mnoštvo heroja, a s njima dolazi i jedina djevojka, Atalanta. U nju je zaljubljen njen rođak Melanion koji se odvaja od skupine u nadi da će on ubiti vepra i osvojiti djevicu. Priča se plete oko lika Atalante i napetosti koje izaziva među dvojicom muškaraca, a manje oko tajanstvenog vepra čiji rušilački pohodi razbijaju slogu lovaca.

Jedan drugačiji ljubavni trokut Norfolk prati u drugom dijelu knjige. To su troje židovskih tinejdžera u rumunjskoj Bukovini pred drugi svjetski rat. Glavni lik postaje muškarac, pjesnik Solomon Memel, lik gotovo oprečan ratnici i djevici Atalanti. Prijateljstvo, ljubav i slogu troje mladih prekida rat: Ruth se prostituira da preživi njemačku okupaciju, Jakob biva uhapšen i odveden u logor, a Sol bježi u Grčku gdje ga zarobe andarti, grčki partizani. Vepar dobija ljudski lik: on je njemački časnik Eberhardt, simbol nacističke okupacije. Poslije rata Memel piše poemu koja će ga učiniti književnom zvijezdom, famozni 'Die Keilerjagd' po kojem će Ruth, sada redateljica, snimati film.

Nasuprot prvom dijelu koji je pisan gotovo pjesničkim jezikom, drugi je dio jasniji, konkretniji, ali na kraju mnogo više dvosmislen. Solomonova sjećanja i anegdote vezane za 'Die Keilerjagd' su ponekad iskrivljene, kako sam pjesnik priznaje, kroz delirij fizičke boli i alkohola. Ono što je Sol vidio i opisao u poemi možda nije ono što se zbilja dogodilo. Sumnja nad autentičnošću njegova remek djela se nadvija i nad sam lik i pitanje koju je ulogu sebi dodijelio u poemi, je li njegova Atalanta grčka partizanka Anastasia Kosta ili Ruth i je li Eberhardt uistinu opaki obavještajni časnik ili neučinkovitni irelevanti činovnik. Kako se priča raspliće tako čitatelj dolazi do novih zagonetki, nedorečeno ostaje nedorečeno, mit postaje stvarnost, a stvarnost postaje mit. Norfolk se koristi jakom i dvoznačnom simbolikom; vepar je u kršćanskoj tradiciji demon i utjelovljena zla, ali i istinoljubivi borac koji traži istinu i pravdu rujući po zemlji.
Priča se bavi i junaštvom, vremenom koje je svoje junake stvaralo i obožavalo, i vremenom koje svoje junake testira i ponekad zaboravlja.
 
Kako većina stvari u životu nije posve crna ni bijela, Norfolk se hvata sivog. To se zrcali u opisu grčih partizana, jednako bešćutnih kao što je okupator, i snažnim ženskim likovima koje od djevica postaju zavodnice i ljubavnice. Nitko nije jednostavan i ništa nije predvidljivo. Čak i brojne fusnote na prvi dio knjige naknadno zadobivaju svoje pravo značenje, napisao ih je Solov prijatelj Jakob, opsjednut prošlošću i istinom o lovu na Eberhardta. No, koliko god netočan ili mitski lov bio, na vepra ili Eberhardta, Norfolk nam poručuje da uvijek ostaje trag, a svaki trag je dragocjen iskusnom lovačkom oku.

Lawrence Norfolk je britanski romanopisac rođen 1963. u Londonu, a do 1967. je živio u Iraku. Radi kao profesionalni pisac i kritičar za Times Literary Supplement. Autor je romana Lempriereov rječnik (Lemprière's Dictionary) koji se bavi događajima oko objavljivanja izdanja Bibliotheca Classica Johna Lempriera 1788., i The Pope's Rhinoceros o pokušaju portugalskog kralja Manuela I. da se dodovori papi slanjem ekskluzivnog poklona onog vremena: pravog živog nosoroga.

Katarina Brbora
pripremio te nježnom rukom i oštrim okom obradio: Ante Perković-Zoki