Začitavanje: 'Prošlo nesavršeno vrijeme'

Julian Fellowes, Prošlo nesavršeno vrijeme (Mozaikova zabavna biblioteka 2012, prevela Petra Mrduljaš Doležal)

"London je sad za mene grad duhova, a i ja sam duh koji ga opsjeda", piše na početku naš anonimni glavni junak koji je '68. imao 40 godina manje. Na period kad je bio 19-godišnji student Cambridgea podsjetilo ga je pismo bivšeg (ne)prijatelja Demiana Baxtera koji ga moli za uslugu nakon što se nisu vidjeli gotovo četiri desetljeća. Demian je na samrti i svoje milijune želi ostaviti djetetu za koje nije siguran da postoji niti zna tko mu je majka. Zna samo da je, s obzirom na broj žena u njegovoj mladosti, mogućnosti puno. No, kad se malo pozabavio računanjem, na popisu potencijalnih majki našlo se pet žena, a jedan od tragova je pismo koje je djetetova majka Demianu napisala prije 19 godina. Ono što spaja Demiana i neimenovanog naratora su kratka i burna zajednička prošlost i zajednički poznanici, točnije godina '68. Potraga za majkom Demianovog djeteta, koju pripovjedač nevoljko prihvaća, okosnica je romana, ali i povod da se opiše društveni život engleskog plemstva '68.

Prošlo nesavršeno vrijeme roman je bogat detaljima koji neminovno zahtijevaju strpljenje i interes za tematiku. Knjiga je vješto napisana, ali ključni moment tj. katastrofalna večera u Portugalu koja se spominje na samom početku događa se pred kraj knjige i zapravo nije toliko katastrofalna kakvom se predstavljala i zbog koje su svi izgubili kontakt. Možda je bila za ondašnje vrijeme, ali danas sigurno nije i to prilično umanjuje draž koju je konačno saznanje što se te večeri dogodilo trebalo imati.

Riječ je o romanu prilično jednostavne radnje i likova koje ne uspijevamo dobro upoznati dok ih narator obilazi tijekom svoje potrage. Sve se ponajprije svodi na šetnju kroz društvene događaje odnosno balove debitantica '68. kojima majke pokušavaju pronaći prikladne muževe te na usporedbe onog i ovog doba.

"Bili smo na pola puta između uistinu isključiva društva iz predratnog razdoblja i krajnje slobodarskog svijeta u osamdesetima", piše Fellowes u čijem se najnovijem romanu često isprepliću prošlost i sadašnjost. Naratoru potraga za Deminaovim djetetom pruža mogućnost da uvidi kako je često i sam u mladosti bio snob, ali i da otkrije pozadinu mnogih uspomena. Međutim, ne može se reći da pripovjedača kroz knjigu upoznajemo. Njegova osobnost prilično je nejasna, a ono što sigurno znamo je da je u mladosti bio ružan i nesiguran. U konačnici uviđa da osim Serene, u koju je bio zaljubljen, nije vidio što mu se događa pred nosom, a to je niz ljubavnih afera. U romanu je jasno i puno puta prikazano koliko se Englezi teško otvaraju jedni drugima, a u ovom slučaju trebalo im je čak 40 godina i potraga za djetetom nepoznate majke kako bi porazgovarali o nekoliko burnih događaja iz mladosti.

Čitajući Prošlo nesavršeno vrijeme uviđamo da je riječ o ljudima koji su se smatrali posebnima i moćnima bez pokrića. Osjećaj da vrijede davali su im isključivo porijeklo i novac, te ne čudi da su se loše ili nikako snalazili u svijetu u kome je trebalo imati ideju. Njihovu suprotnost predstavlja Demian koji se bogat nije rodio, ali je zahvaljujući vlastitom trudu takav umro. On je bio sadašnjost, a oni prošlost.

Osjećaj nepravde nastale zbog podčinjenosti društvenim normama i manjka hrabrosti protagonista da im se suprotstave daje romanu notu gorčine, kao i činjenica da su neki likovi ostali zarobljeni neostvarenim idealima '68. Na koncu, stječe se dojam da je puno života upropašteno ni zbog čega. Stoga, ako je autorova namjera bila da napiše zabavnu društvenu komediju, nije baš jasno što je smiješno – njegova nostalgija za prošlošću, mladenačka razočaranja ili snobizam koji vlada među umirućim običajima engleskog plemstva? S druge strane, piščeva namjera da nas šokira možda je i previše jasna, ali na žalost ili ne, biti skandalozan u 2012. malo je teže nego 1968.

Juliana Fellowesa znamo kao autora scenarija za film nagrađen Oskarom Gosford Park i seriju Downtown Abbey koja je osvojila nagradu Emmy. S obzirom na to da Fellowesu pripovjedačkog dara ne nedostaje, ako su vam se dopali serija i film, vrlo vjerojatno će vam se dopasti i ova knjiga koja zapravo jako sliči na filmski scenarij. U njoj nećete pronaći svijet koji nas okružuje danas i ovdje, ali ponekad valja zaploviti u nepoznato...

Aleksandra Dimitrijević
Foto: courosa (flickr)