Začitavanje: 'Magičan život A. Beerholma'

Mjerenjem svijeta (Fraktura, 2007.) mladi je austrijsko-njemački autor Daniel Khelman na njemačkom tržištu omjerio snage s J. K. Rowling i Danom Brownom i svrgnuo ih s top-liste bestselera. Uslijedio je uspješan pohod na književna tržišta planete koju u romanu premjeraju ženskaroš Gauss i latentni gay Humboldt. Khelmana, rođenog 1975. u Munchenu, uz Kaminera i Heina, književna kritika smatra pripadnikom vala koji je osvježio obično smrtno ozbiljnu i relativno dosadnu njemačku suvremenu književnost. Uspjeh Mjerenja pobudio je zanimaje i za ostala djela ovog mladca, a mi ćemo danas mjeru uzeti prijevodu njegova prvog romana, kojega je napisao u nježnim studentskim godinama, studirajući u Beču filozofiju i književnost.

A da je studirao to što je studirao vidi se na svakoj stranici Magičnog života Arthura Beerholma (Fraktura, 2008.). Duboke introspekcije, malo egzistencijalizma, malo skolastike i puno čudnih stvari sastojci su ispovjedi najpoznatijeg svjetskog čarobnjaka čije ime sadrži naslov romana. Mladi magičar na početku tridesetih sagledava svoj život ab ovo, detaljno i naizgled bez emocija, a ono što čitamo dugo je pismo ženi za koju nismo sigurni ni da postoji. Otkad mu je grom spržio pomajku, mladi Arthur razbija glavu razmatranjem odnosa slučajnosti i sudbine. Bogati ga poočim daje u skupi švicarski internat gdje se zaljubi u trikove s kartama. Nakon javne blamaže ostavlja šarene špilove po strani. Izvrsni matematičar Arthur u krivulji koja asimptotski teži beskonačnosti preoznaje ljudsku težnju k Bogu i upisuje teologiju. Studij teologije i duhovne vježbe u samostanu redovnika zavjetovanih na šutnju nisu iz Beerholma izvukli želju za mađioničarskim pozivom. Ali, život je u međuvremenu izgubio magičnu auru: poočim mu umire, ostaje bez novca, prehranjuje se mizernim poslićima i varanjem na pokeru. Sve se ipak mijenja kada ga genijalni mađioničar uzme za svoga šegrta. Arthura će njegov hektični život dovesti do ruba.

Robujući predrasudama moglo bi se zaključtiti da Khelman nije Nijemac. Retci mu više nalikuju onima nekog maštovitog latinosa odanog mitskom realizmu. Snovi, reminiscencije i takozvana stvarnost stvaraju amalgamski svijet u kojem je sve moguće, a opet je pritisnut zakonima klasične fizike. Beerholm svoj svijet opisuje svim oruđem koje mu je na raspolagnju, pa tako matematika, filozofija i religija jednakomjerno sudjeluju u opisu iluzije. Teološki pojam stvaranja miješa se s latentnom ljubavnom pričom, koja je u službi propitivanja postojanja i razbijanja iluzija. Povucite se na tihu osamu i dajte šansu Beerholmovoj iskrenoj introspekciji.

Srđan Laterza