Kolekcionaru (Pelago, 2008.) Johna Fowlesa (1926.-2005.) tepaju kao prvom modernom psihološkom trileru. Klaustrofobični debi (prvi objavljeni roman Magusa napisao je ranije) autora Ženske francuskog poručnika donosi jednostavnu priču o Fredericku, neprilagođenom engleskom aparatčiku koji, potaknut izdašnim dobitkom na kladionici, odluči proširiti svoju zbirku leptira.
Ljubitelji letećih cvjetova cijene abearacije, rijetke kromosomske promjene vidljive na krilima. Neprimjetno prateći Mirandu, studenticu slikarstva iz srednje klase, Frederick u njoj prepoznaje aberaciju koju mora posjedovati. Novčani dobitak pomaže mu da za svoju leptiricu izgradi prikladno spremište kupujući kuću na osami s prostranim podrumom. Nabavlja kombi, pribavi kloroform, skuplja hrabrost, posluži se jednostavnim trikom da namami žrtvu...
Prvi dio Kolekcionara Frederick pripovijeda trudeći se svoj jednostavni jezik zaogrnuti velom učenosti, u isto vrijeme prezirući svu retoriku i mizantscen viših klasa. Fred je pragmatičan i hladan, opisuje svu logistiku i stolarske radove potrebne da se zatoči lijepa dvadesetogodišnjakinja, a između udaraca čekićem otkriva i djeliće nesretnog odrastanja s tetom i rođakinjom koje su se pobrinule da dio njegovog dobitka iskoriste za uživanje u Australiji.
Dnevnik skriven pod madracem u podrumskoj izbi Mirandin je dio romana. Izmenjujući prisebnost s izljevima bijesa i straha, ona ispisuje analizu svojeg otmičara; manifest o umjetnosti; fragmente o majci zbog čije je besprizornosti postala vrlo bliska sa sestrom; roman o odrastanju u kojem preutjecajnu ulogu ima jedan stariji slikar.
Svemoćni čitatelj iz dvaju iskaza rekonstruira dijaloge u kojima se sukobljava Fredova otupljujuća racionalnost i Mirandin široki raspon emocija i strategija za ponižavanje otmičara. Dio okrutnosti u romanu nedvojbeno je i Mirandino djelo, ali njen je duh i u zatočeništvu spreman na promjenu, napredak. Fredov je pak uglavnom ustajala bara po kojoj plove porculanske figurice labudova. Fowlesov roman vivisekcija je građanskog društva koje je sposobno izroditi potpuno bezosjećajne jedinke nesposobne za promjenu.
Srđan Laterza
'Hrvatski antifašistički strip' hvalevrijedan je projekt, velika slikovnica o jednom od najkrvavijih ratova u povijesti čovječanstva.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.