Srijeda
02.04.2008.

Začitavanje: 'Sva naša oružja'




A+ A-

Kada netko u jednoj knjizi kombinira antropologiju, biologiju, lingvistiku, genetiku, povijest, a svemu tome pridoda i utjecaj klimatskih promjena i ledenih doba u davnijoj prošlosti onda ili nije normalan ili je napisao začudnu i izvrsnu knjigu. U slučaju Jareda Diamonda radi se o drugome. Njegova Sva naša oružja: zarazne bolesti, čelik i puške (Algoritam), ovjenčana je prije devet godina Pulitzerovom nagradom i Phi Beta Kappa nagradom.

U knjizi Diamond briljantno ruši sve rasističke tvrdnje o tome zašto su stupnjevi razvoja (ponajprije tehnologijskog, ali i društvenog) u različitim dijelovima svijeta različiti, odnosno zašto su se uspješne civilizacije razvile u Euroaziji, ali ne i u Australiji (barem ne do dolaska Euroazijaca), podsaharskoj Africi i velikim dijelovima Amerike. Ujedno pokušava objasniti i da su glavna međunarodna pitanja današnjice posljedica procesa koji su započeli čak tisućama godina ranije. Jednostavno autorovo pitanje je zašto je euroazijska civilizacija preživjela i pokorila sve druge pri čemu odbija da je ta nadmoć posljedica bilo kakve intelektualne, genetičke ili moralne superiornosti.

Razlozi za goleme razlike u tehnologiji, a onda posljedično i moći između ljudskih društava nisu posljedica kulturnih i rasnih razlika. Ishodište razlika Diamond pronalazi u okolišu. Konkretno, jedna od prednosti Euroazije krila se u činjenici da su njeni stanovnici davnih dana najuspješnije pripitomili krupne sisavce. Stanovnici tihooceanskih otoka, Australije ili Amerike nisu ih uspješno pripitomili iz jednostavnog razloga: kad su se ljudi susreli s velikim sisavcima tih krajeva (ili sisavci s ljudima), čovjek je već bio dovoljno evolutivno razvijen i lovački spretan da je, manje-više, zaskočio te sisavce i u dugom nizu stoljeća ih, nepripremljene za vještog lovca (za razliku od onih u Euroaziji koji su živjeli blizu čovjeka za cijele njegove evolucije) istrijebio. Druga je posljedica života s velikim sisavcima kao domaćim životinjama otpornost i genetska naviknutost Euroazijaca na cijeli niz bolesti (velike boginje, tuberkuloza, dizenterija, kuga, gripa), i to je glavni razlog uspješnog pokoravanja Amerike. Bez te prednosti u otpornosti na mikrobe Cortes sa 600 konkvistadora ne bi pokorio prostor na kojemu je živjelo 20 milijuna ljudi. Ovako, malo su ih ubijali samostalno, a mnogo su im više prenosili mikrobe na koje su ovi bili potpuno neotporni i stanovništvo je svedeno na 1,6 milijuna.

Naravno, ima tu još mnogo toga, pa će čitatelj saznati i tko je kriv za to što Indijanci nisu uspjeli uzgojiti jabuke: Indijanci ili jabuke? Sve to začinjeno je odličnim, duhovitim Diamondovim stilom, pa se petstotinjak stranica pročita u tili čas.

Tihomir Ponoš

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.