Novo radno vrijeme kluba Booksa: utorak - subota od 10 do 18h; nedjelja od 10 do 15h.

Mirko Kovač

Large 50
Subota
31.12.2011.

Mirka Kovača, jednog od najznačajnijih živućih južnoslavenskih pisaca, teško je smjestiti u okvire isključivo hrvatske, srpske, bosansko-hercegovačke ili crnogorske književnosti. Književnik izuzetnog opusa rođen je 1938. u Petrovićima kod Bileće. Studirao je dramaturgiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Beogradu, gdje je živio do 1991., kada, zbog predratne nacionalističke euforije i stalnih pritisaka Miloševićevog režima, seli u Rovinj. Tamo i danas živi, u kući sagrađenoj oko 1900. sa suprugom Slobodanom Matić, slikaricom. Istra za Kovača znači više od krajolika, pejzaža i pitoresknih gradića. Za francusko izdanje glasovitog časopisa Geo napisao je tekst pod naslovom 'Povratak u Istru', gdje glorificira ovu čudesnu pokrajinu.

Kovač njeguje samosvojan, originalan stil koji ne podilazi trenutnim književnim trendovima. Sva svoja djela, uz zanimljive i osebujne likove, prožima erotskim i nadrealnim elementima te oštroumnim kritičkim zaključcima. Prvi roman, Gubilište napisao je 1962. Knjiga je doživjela političku i ideološku osudu zbog crne slike svijeta i neusklađenosti s marksističkom filozofijom. Roman Moja sestra Elida izlazi 1965. Malvinu je napisao u Zagrebu potkraj 1969. na arhaičnom srpskom i arhaičnom hrvatskom jeziku. U tom romanu glavna junakinja suočava se sa dva nepremostiva životna problema - lezbijka je i pravoslavka koja se zaljubljuje u ženu katoličke vjere. Malvina je izvedena u Ateljeu 212 u Beogradu. Taj je roman u Francuskoj imao tri izdanja, adaptiran je i izveden i u Parizu.

U Zagrebu mu 1976. izlazi hvaljen i dobro prihvaćen roman Ruganje s dušom, a nedugo iza, 1978., Vrata od utrobe koji dobiva NIN-ovu nagradu kritike i nagradu biblioteka Srbije za najčitaniju knjigu. Vrata od utrobe, autorova vizura rodne Hercegovine u rasponu od više desetljeća, kotirao je vrlo visoko u anketi u kojoj su bosansko-hercegovački književni kritičari u jeku milenijskih top-lista birali najbolji bosanski roman. Kovač se našao odmah iza Selimovića i Andrića. Slijede romani Uvod u drugi život iz 1983., te Kristalne rešetke iz 1995. Zbirka novela Rane Luke Meštrevića iz 1971. dobiva nagradu 'Milovan Glišić', ali mu je ista oduzeta, a knjiga povučena iz knjižara i knjižnica.

Kovač je prijateljevao sa Danilom Kišom, Borislavom Pekićem i Vladom Gotovcem. U Feral Tribuneu objavljivao je seriju kolumni pod naslovom Antimemoari, svojevrsnu alternativnu južnoslavensku povijest književnosti druge polovice dvadesetog stoljeća iz subjektivne perspektive. S Filipom Davidom 1998. objavljuje Knjigu pisama.

Dobitnik je mnogih uglednih književnih nagrada, između ostalih i Tuchosky Prizea švedskog PEN centra 1993. te njemačke nagrade Herder Preise 1995. Posljednji roman, Grad u zrcalu publika je iščekivala punih 12 godina, od romana Kristalne rešetke. To je 'duhovna biografija', s podnaslovom Obiteljski nokturno, sjetna knjiga, pisana u prvom licu, kao ispovijest u kojoj se Kovač miri s ocem kojeg je u ranijim proznim djelima uvijek prikazivao kao tiranina. Sada mu, međutim, posvećuje svojevrsnu odu, a jedan od ključnih likova je i učiteljica Jozipa, koja mu je najdraži lik kojeg je ikada napisao; odnos s njom protkan je profinjenom erotikom. Grad u zrcalu oblikovan je kroz fragmentarno, mozaičko pripovijedanje u kojem se stvaraju različiti portreti i događaji - i humoristični i nostalgični. Za Grad u zrcalu Kovač je primio šest književnih nagrada: 'Vladimir Nazor', 'August Šenoa' i 'Kiklop' u Hrvatskoj, nagradu '13 jul' u Crnoj Gori i tuzlansku nagradu 'Meša Selimović'.

Zaprešićka Fraktura je od 2003. objavila deset svezaka Sabranih djela Mirka Kovača. Neke od najboljih pripovijedaka napisanih u Hrvatskoj ušle su u zbirku Ruže za Nives Koen. Trenutno piše biografije istarskih razbojnika iz 17. i 18. stoljeća. Djela su mu prevedena na švedski, francuski, njemački, slovenski, španjolski, talijanski, nizozemski, mađarski, poljski, češki i slovački jezik. Bavio se i scenarističkim radom, no nije bio od onih koji napišu scenarij i prepuste ga redatelju. Sudjelovao je u pripremi filma, traženju objekata, išao na snimanja, družio se s glumcima, pratio cijeli proces nastajanja filma. Napisao je scenarije za filmove: Mali vojnici, Muke po Mati, Okupacija u 26 slika, Dunavski znak/Usijanje, Pad Italije, Večernja zvona i Dan za tetoviranje. Surađivao je s Lordanom Zafranovićem, Krstom Papićem, Batom Čengićem, Stoletom Popovim...

Mirko Kovač već je živući klasik moderne književnosti koji se odavno izdignuo iznad primitivnih političkih i nacionalnih antagonizama. On je danas hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski pisac, iako za sebe kaže da najbolje pliva u 'hrvatskom moru'. Književne uzore nalazi u Andriću, Šopu, Šimiću, Marinkoviću, Kalebu i Desnici. Tema gotovo svih Kovačevih romana je suživot različitih entiteta na prostorima jugoistočne Europe. Sam kaže kako je dobra književnost jedna beskrajna ispovijest.

15. 01. 2009.

Romani:
Gubilište, 1962.
Moja sestra Elida, 1965.
Životopis Malvine Trifković, 1971.
Ruganje s dušom, 1976.
Vrata od utrobe, 1978.
Uvod u drugi život, 1983.
Kristalne rešetke, 1995.
Grad u zrcalu, 2008.

Novele:
Rane Luke Meštrevića, 1971.
Nebeski zaručnici, 1987.
Ruže za Nives Koen, 2005.

Eseji, drame:
Europska trulež, 1986.
Europska trulež i drugi eseji, 1994.
Cvjetanje mase, 1997.
Isus na koži (izabrane drame), 2003.

Možda će vas zanimati
Održati Tamagotchija na životu što duže
Homepage extra large photo 1545595271 908483fa6e50 02.11.2020.

Vidimo se sutra, Milenijalče

"Ponekad, kad se svi nađemo u istom gradu, zatvaramo se u stan i pokušavamo nadoknaditi vrijeme..."

Piše: Espi Tomičić

U fokusu
Homepage extra large girl reading 1890.jpg large 30.10.2020.

Di si bija kad se čitalo?

Razgovarali smo sa sedmero mladih kako bismo dobili bolji dojam o njihovim čitalačkim navikama i načinu na koji razmišljaju o knjigama te raznolikosti njihovih iskustava.

Piše: Ivana Perić

Podcast
Homepage extra large extra large podcast2 26.10.2020.

Booksin podcast: Utjecaji Elene Ferrante (drugi dio)

Drugi dio razgovora Nađe Bobičić i Maje Abadžije o Eleni Ferrante i njezinim utjecajima.

Preporuke
Homepage 122529560 662506014690994 3470014853846898504 n 23.10.2020.

Velika priča, veliki roman

'Čovjek koji je volio pse' Leonarda Padure jedan je od najboljih povijesnih romana koji možete pronaći

Piše: F. B.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu