Novo radno vrijeme kluba Booksa: utorak - subota od 10 do 18h; nedjelja od 10 do 15h.

Andrzej Stasiuk

Large 39
Subota
31.12.2011.

"Mrzim ih oboje, i Nijemce i Ruse. Mrzim jedne koliko i druge, a oboje ih i obožavam. Možda je to sudbina Poljaka, da smo trajno prisiljeni razmišljati nad svojim mjestom u Europi i svijetu. Biti Poljakom znači živjeti u sveopćoj izolaciji; biti Poljakom znači i biti dijelom posljednjeg naroda koji živi istočno od Rajne. Zahvaljujući Poljacima, Nijemci su nešto poput složenih strojeva, roboti. S druge strane, Rusi su pomalo nalik na zvijeri, dok Slovaci na jugu već sami po sebi pružaju slabu utjehu", izjavio je u intervjuu za njemački časopis Die Welt poljski književnik Andrzej Stasiuk u ožujku prošle godine. U u posjet Hrvatskoj stiže u trenutku kad je njegova najnovija knjiga Dojczland objavljena u Njemačkoj, a s Mikolajem Trzaskom, istaknutim predstavnikom poljskog i europskog džeza objavljuje album Kantry, djelomično inspiriran putešestvijama Balkanom nakon gostovanja na Sajmu knjige u Puli prije par godina.

Biografije neobične za jednog pisca, već sličnije pokojem Kunderinom ili Hrabalovom junaku, srednju školu nikad nije završio. Dezertira iz vojske i početak osamdesetih dočekuje u vojnom zatvoru, u 26-oj godini seli se iz Varšave u karpatski gradić, debitira u 32. godini Zidovima Hebrona, a s 36 sa suprugom osniva izdavačku kuću Czarne, s naglaskom na srednjoeuropsku prozu. U njoj ugošćuje Ivana Čolovića, Tatjanu Gromaču, Rujanu Jeger, Bazdulja, Kiša, Mariju Knežević, Sašu Stanišić, Dubravku Ugrešić i Boru Ćosića. Autor je desetak naslova proze, poezije, esejistike i kratkih priča. Stalni je suradnik uglednog časopisa 'Tygodnik Powszeczny' iz Krakowa, za kojeg su pisali i pokojni Stanislaw Lem i Czes£aw Milosz.

Pojava Stasiukova lika podcrtava njegovu naglašenu neovisnost, realistički humanizam i totalno životno iskustvo. Crna kožna jakna, plećatost, cigarete, palinka, viski ili votka, intimna ljubav s drevnim, siromašnim i seoskim. Uz marginu kao životni izbor i domoljublje prema provinciji u kojoj nema životne energije, takav individualac doživljava emocionalne reminiscencije uz fotografije Andréa Kertesza, a romska nesmetanost prostorom i vremenom njegova je vlastita definicija.

U eseju Moja Europa (Fraktura) opisuje stare žene na stanici u pograničnom slovačko-mađarskom gradu Göncu, uvijek pakleno usijanom: "…pogled mu je prodirao kroz izlog gostionice u kojem su stajali starinski radio-prijemnici, putovao je dalje, i siguran sam da se nigdje nije zaustavio, ali to 'nigdje' bilo je svagdje i poništavalo cijeli svijet… Ovaj svijet sigurno je iluzija ako ga netko može podnositi toliko dugo".

Pisanje u odnosu na putovanje objašnjava nihilistički, ali i duhovito. Nihilistički onome koji nije sklon slegnuti ramenima zbog sudbine naroda, koji, da citiramo Matvejevića, "stvara i više povijesti nego li je to u stanju podnijeti". Pa piše, "Pisanje je nabrajanje imena. Isto činimo i dok putujemo: perlice geografije nadijevamo na nit života. Nakon čitanja kao ni nakon putovanja nismo mnogo pametniji. Granice kao poglavlja, zemlje kao književne vrste, epika ruta, lirika odmorišta, crnilo asfalta u noći pod svjetlima automobila podsjećaju na monotonu i hipnotičku liniju tiska, koja presijeca stvarnost vodeći nas ravno do izmišljenog cilja. Na kraju knjige nema ničega, a svako pravo putovanje uvijek nalikuje na više ili manje zapetljan čvor."

Opsjednut nevažnim, poput kakvog Fluxusovca, promatra predmete koje nitko ne promatra, ritualno obilazeći i bojišta iz Prvog svjetskog rata. Satori doživljava u stranputici, duhovni je suputnik junacima Ilje Stogoffa u mASIAfucker ili Kurkovljevog u Dobrom anđelu smrti, ma koliko govorio da prezire Ruse. U Hrvatskoj su mu objavljene kratke priče u Nakladi MD, 'Odlazak u crkvu', 'Preko praga', 'Od zida do zida…' i 'Centurija' u Orkestru iza leđa: antologiji poljske kratke priče, te 'Pawe£', 'Mietek', 'Grzesiek', 'Paris-London-New York' i 'Zima' u zbirci Zima. Urbani roman Devet, koji je doživio velik uspjeh u SAD-u i Njemačkoj, i esej s Jurijem Andruhovičem Moja Europa – dva eseja o takozvanoj Srednjoj Europi objavila je zaprešićka Fraktura.

S generacijskom kolegicom Olgom Tokarczuk posvećeno surađuje na projektu magičnog realizma u poljskoj provinciji, globalno ga kontekstualizirajući i opetovano se dokazujući Poljakom. Anti-junaci Stasiukove proze pripadnici su društvenog dna, zarobljeni porivima za odvaljivanjem tereta života sa svojih ramena: i zatvorenik iz Zidova Hebrona koji pokušava očuvati mentalnu i tjelesnu ravnotežu, i prodavač pod pritiskom mafije, i narkomani iz Devet, i radnici javne službe u sukobu sa snijegom starozavjetnih proporcija iz Zime ili tek umirovljenik Pawel nesklon ikakvim promjenama.

Spominjući Stasiuka u svojoj knjizi Tekući život poljsko-britanski sociolog židovskog porijekla Zygmunt Bauman postavlja ga u trokut s Brodskim i Mrozekom, nazivajući ga "izvanrednim romanopiscem… jednim od najsvjesnijih arhivara suvremenih kultura i njihovih nezadovoljstava". Citira i Stasiukovu izjavu u eseju 'Življenje u utopiji iz 2005': "Primjenjujući različite postupke, možemo promijeniti svoja tijela i preoblikovati ih prema raznolikim obrascima… Prelistavajući glossy časopise, netko bi stekao dojam da uglavnom pričaju jednu priču – o načinima kako netko može preoblikovati svoju ličnost, počevši od dijete, okruženja, stanovanja, sve do ponovne izgradnje psihičkog ustrojstva, najčešće pod šifriranom pretpostavkom 'budite svoji'".

29.1.2008.

Knjige:

Zima (Naklada MD)
Moja Europa (Fraktura)
Devet (Fraktura)

Možda će vas zanimati
Održati Tamagotchija na životu što duže
Homepage extra large photo 1545595271 908483fa6e50 02.11.2020.

Vidimo se sutra, Milenijalče

"Ponekad, kad se svi nađemo u istom gradu, zatvaramo se u stan i pokušavamo nadoknaditi vrijeme..."

Piše: Espi Tomičić

U fokusu
Homepage extra large girl reading 1890.jpg large 30.10.2020.

Di si bija kad se čitalo?

Razgovarali smo sa sedmero mladih kako bismo dobili bolji dojam o njihovim čitalačkim navikama i načinu na koji razmišljaju o knjigama te raznolikosti njihovih iskustava.

Piše: Ivana Perić

Podcast
Homepage extra large extra large podcast2 26.10.2020.

Booksin podcast: Utjecaji Elene Ferrante (drugi dio)

Drugi dio razgovora Nađe Bobičić i Maje Abadžije o Eleni Ferrante i njezinim utjecajima.

Preporuke
Homepage 122529560 662506014690994 3470014853846898504 n 23.10.2020.

Velika priča, veliki roman

'Čovjek koji je volio pse' Leonarda Padure jedan je od najboljih povijesnih romana koji možete pronaći

Piše: F. B.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu