Nedjelja
01.01.2012.

Oz, Amos




Extra_large_amos_oz
Oz, Amos
A+ A-

Godinama u najužem krugu autora koji konkuriraju za Nobelovu nagradu, ovaj poznati izraelski pisac imao je zanimljiv životni put. Dijete je litvanskih Židova koji su, predosjećajući nadolazeći progon i likvidacije, 1930-ih napustili Evropu u kojoj je bujao antisemitizam. Palestina je bila daleko od političke stabilnosti, bila je puna neprijateljski raspoloženih Arapa i imala nepoželjnu klimu, ali tamo Židovima ipak nije prijetilo istrebljenje.

Rođen je 1939., godine u kojoj je započeo najmasovniji rat svih vremena. Rodio se kao Amos Klausner. Roditelji, intelektualci opčarani književnošću koji su govorili ruski, jidiš, ukrajinski i njemački, nisu mogli naći zadovoljavajuće pozicije u Izraelu. Otac Yehuda Arieh radio je kao knjižničar jer je mjesto profesora kniževnosti za koje je bio kvalificiran bilo nemoguće dobiti. Majka Fania ostala je kod kuće. Živjeli su skromno i teško su se asimilirali na život u novoj sredini. Amosova majka si je nakon dugogodišnje agonije s depresijom oduzela život kad je dječaku bilo 12 godina. Nekoliko godina nakon majčinog suicida, Amos odlazi živjeti u kibuc i mijenja si prezime u Oz (hrabrost). Samoupravna zadruga zasnovana na kolektivnom vlasništvu i egalitarizmu dugo je bila Amosov svijet - u njoj je napisao prva djela, oženio se i dobio troje djece. Ipak, 1986. sa suprugom Nily i djecom napušta kibuc, ponajprije zbog sinovljeve teške astme. Odlazi živjeti u srednjoizraelski gradić Arad. Ima iskustvo sudjelovanja u dva rata; 1967. i 1973.  Oduvijek je politički aktivan, niz godina bio je blizak laburistima da bi se 90-ih priklonio stranci Meretz. Zalaže se za stvaranje dvije zasebne države zagovarajući model mirnog razilaženja kako je učinjeno u Čehoslovačkoj, a bori se za vraćenje Gaze i Zapadne obale Palestincima. Zovu ga izraelski glas razuma, njegova mirotvorna politika svjetski je poznata, a utemeljio je i mirovni pokret 'Mir sada'.

Studirao je književnost i filozofiju na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, bio je gostujući profesor na Oxfordu, a sad predaje književnost na sveučilištu Ben-Gurion. Omiljena književna tema mu je, kao i mnogim velikim autorima, obitelj. Sam kaže kako je to 'najmisterioznija i najfascinantnija institucija svijeta'. Piše romane i esejistiku i zaljubljenik je u hebrejski jezik. Prezire pojam fikcionalna književnost. Kod nas se počeo prevoditi tek 2001. Odmah je stekao brojne poklonike, a u organizaciji Frakture i Izraelske ambasade gostovao je 2011. u Zagrebu.

U Hrvatskoj su mu dosada objavljeni: Crna kutija, Moj Michael, Kako izliječiti fanatika, Priča o ljubavi i tmini, Pantera u podrumu, Rimovanje života i smrti i Iznenada u dubini šume.

Priča o ljubavi i tmini Ozovo je životno djelo i kultni roman sa autobiografskim elementima kojeg je mogao napisati tek kad je na vlastite roditelje počeo gledati kao na svoju djecu. Roman predstavlja Ozovo svojevrsno pomirenje s roditeljima i djetinjstvom; oprost majci na samoubojstvu i ocu koji je sve to zatomnjivao i prešućivao. Priča o ljubavi i tmini je i najprodavanije djelo izraelske književnosti ikad, intimna obiteljska priča koja se može isčitavati i kao povijest cionizma, uspostavljanja Izraela i svih ratova koji su uslijedili. Jedan od glavnih motiva knjige je i gubitak evropske kulture koja je odbacila i progonila Židove koji su bili tkivo te kulture. Veliki hit bio je i jedan od prvih romana, Moj Michael, objavljen daleke 1968., obiteljska drama o bračnom životu mladog para posve drugačijih osobnosti. Nedavno je u Hrvatskoj prevedena i Iznenada u dubini šume, fantastična priča koja se može čitati kao bajka za djecu, ali i kao alegorijska priča za odrasle.

Dobitnik je brojnih književnih i mirovnih nagrada; između ostalih Goetheove nagrade grada Frankfurta, Heineove nagrade, francuske nagrade Senders… Godine 2009. o slavnom je piscu snimljen dokumentarac Priroda snova. Film je prikazan i na Zagreb film festivalu, a naziv dolazi iz rečenice koju je jednom izrekao Oz, a koja glasi: "Razočarenje Izraelom nije posljedica prirode Izraela, nego prirode snova."

foto: jlmaral (flickr)
6.3.2012.

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.