Umjesto klasičnog književnog koktela, predstavit ćemo vam koktel najvažnijih događanja na
Zagrebačkom sajmu knjiga kojeg je Booksa medijski pokrovitelj. Prije no što kažemo što se dogodilo posljednjih dana na sajmu, recimo da je danas u podne održano predstavljanje novog prijevoda klasičnog romana prošlog stoljeća,
Čovjek bez osobina Roberta Musila, kojeg je preveo
Andy Jelčić.
A počelo je 12. svibnja u 19 sati, kad je
Ivan Lovrenović predstavio svoje dvije knjige:
Sedam dana po Bosni i
Katakombe u Varcaru. Knjigu su, uz autora, predstavili i
Miljenko Jergović i
Nenad Rizvanović. Lovrenović je rekao da ga je njegova kulturološka fascinacija nadgrobnim spomenicima u Bosni i Hercegovini potaknula na pisanje i da su mu oni bili tehnički poticaji, ali da je pravi motiv bio jedan jaki porok, porok putovanja, putovanja po predjelima koji dušu diraju. Ono što je njemu važno u knjizi
Sedam dana po Bosni, je da je to sistem višestrukih pojava. Knjiga je okvirno knjiga o putovanju, ali isto tako govori o mnogočemu drugome. Za
Katakombe u Varcaru je istaknuo da je to reportaža o ubojstvima muslimana u 2. svjetskom ratu. Naveo je da tekst nije strašan, već nježan, jer je pisan s emocijama, a groblja, koliko su god tužna, su na jedan način i lijepa jer bude u nama sjećanje na one koje smo izgubili.
Dan kasnije, također u Profil Megastore-u, u 12 sati,
Rade Jarak imao je promociju svoje knjige
Crna svila, koju su uz autora predstavili i
Gordana Crnković Raunić, urednica na HRT-u i
Ivica Prtenjača. Jarak je izjavio da je boja romana povezana sa bojom priče u romanu. Za njega pripovjetke u knjizi na neki način čine cjelinu, vrstu romana, vrstu pripovijednog povezanog niza.
Crna svila je odala njegov podsvjesni, to jest nesvjesni, mentalni rukopis, jer su sve priče jednim dijelom i o nesretnoj ljubavi, dakle, sve su to ljubavne priče s nesretnim završetkom. Često puta autor nije pisao o pričama koje je volio, nego o onim pričama koje su ga proganjale.
Istog dana u 19 sati predstavljene su knjige
Poziv na teror Franka Furedia i
Politička povijest bodljikave žice autora
Olivera Razaca. Knjige su predstavili
Nadežda Čačinović, istaknuta hrvatska filozofkinja i feministica,
Srećko Horvat, publicist, te
Kristijan Vujičić, urednik u nakladi Ljevak. Nadežda Čaćinović istaknula je kako je meta i predmet analize Furedijevog kritičkog pogleda epidemija zločina i terora, te se probija kroz način govora i funkcioniranja koji nije dio njegove teorije, a Kristijan Vujičić naveo je kako je temeljna ideja knjige
'vladajuće sile koje uvijek ukazuju na nepostojeću opasnost od terorizma'. Srećko Horvat otvorio je izlaganje Furedijevom misli o ekspanziji naslova o terorizmu nakon 11.9., te je naglasio kako se ne radi samo o još jednoj knjizi o terorizmu, već o knjizi koja potječe iz britanskog okruženja koje je najviše zagazilo u društvo kontrole. Razacovo djelo Horvat je predstavio kroz teoriju skretanja pažnje:
'Kada su u Hrvatskoj studenti protestirali, mediji su bili prepuni svinjske gripe i zato je njegovo djelo korisno, jer vas nauči to prepoznati na aktualnim primjerima.' Nadežda Čaćinović pokazala je prve varijante bodljikavih žica kako bi ih istaknula kao simbole emotivnosti i sjećanje, a Kristijan Vujičić završio je izlaganje riječima:
'Bodljikava žica je simbol nasilja i testament ljudi dotaknutih nasiljem'.
Nakon te promocije, održano je još jedno predstavljanje knjige mladog američkog autora
Mische Berlinskog, koji je
dan ranije nastupio i u Booksi kako bi predstavio svoj roman
Terenski rad. Knjigu su, uz autora, predstavili
Tea Raše, prevoditeljica,
Tomislav Brlek, viši asistent opće povijesti književnosti Odsjeka za komparativnu književnost i
Roman Simić Bodrožić, urednik.
