U ponedjeljak, 30. studenog, umro je poznati srpski romanopisac, pjesnik, prevoditelj i esejist Milorad Pavić. Najpoznatiji je kao autor Hazarskog rečnika koji je objavljen 1984. godine (prije nešto više od mjesec dana završila je velika izložba Matice srpske posvećena 25. obljetnici Hazarskog rečnika i 80. Pavićevom rođendanu), te romana Predeo slikan čajem, koji je objavljen četiri godine poslije, iako je Pavić, rođen 1929., godinama ranije bio poznat užem krugu kao cijenjeni znanstvenik i pisac. Tako je 1970. godine objavio Istoriju srpske književnosti baroknoga doba, godinu dana kasnije knjigu Vojislav Ilić i evropsko pesništvo, a autor je i pet zbirki priča; Gvozdena zavjesa (1973.), Konji svetoga Marka (1976), Ruski hrt (1979), Nove beogradske priče (1981) i Duše se kupaju posljednji put (1982).
Također, 1969. objavio je i zbirku pjesama Palimpsesti, dok drugu knjigu pjesama Mjesečev kamen objavljuje 1971. godine. Nakon golemog uspjeha Hazarskog rečnika i romana Predeo slikan čajem, Pavić se krajem 80-ih i početkom 90-ih ističe i nekim nebuloznim izjavama te daje podršku nabujalom srpskom nacionalizmu, poput one u intervjuu Politici u rujnu 1991. gdje kaže da je "Milošević prvi i posljednji političar koji je usred antisrpski nastrojene komunističke Jugoslavije učinio nešto dobro i veliko za Srbiju. Ali ja ne vidim njega samog. Kao vladu srpskog naroda vidim i Rašakovića i Babića i Karadžića i Hadžića, i Jovića i Draškovića, i Šešelja i Mićunovića, i Košutića i Paroškog i tolike druge…"
Godine 1991. objavljuje treći roman Unutrašnja strana vjetra te Posljednju ljubav u Carigradu (priručnik za gatanje) 1994. godine. I nakon ovog romanesknog kvarteta Pavić nastavlja objavljivati - Šešir od riblje kože izlazi 1996., Stakleni puž (priče sa Interneta) 1998., Kutija za pisanje 1999., a potom i romani Zvjezdani plašt (astrološki vodič za neupućene) 2000. i Unikat 2004. godine. Pavić je autor pedesetak knjiga, a otišao je kao jedan od najcjenjenijih srpskih pisaca druge polovine prošlog stoljeća, preveden na više desetaka jezika.
Riječ 'unfriend' izabrana je za najriječ 2009. godine (New Oxford American Dictionary's 2009 Word of the Year), odnosno za riječ koja je obilježila proteklu godinu. Naime, svake godine američki ogranak Oxford University Press prati razvoj i promjene u engleskom jeziku te bira novokovanice koje najbolje sažimaju godinu na zalazu.
Riječ 'unfriend' upotrebljava se kad korisnici uklanjaju nekoga kao prijatelja na Facebooku ili na nekoj drugoj društvenoj mreži, poput Twittera. Ostale riječi povezane s tehnologijom koje su ušle u izbor su 'netbook' (minijaturno prijenosno računalo dizajnirano s primarnom svrhom spajanja na internet), zatim 'sexting', što znači slanje seksualno eksplicitnih tekstova i fotografija preko mobitela, te 'hashtag' (način na koji korisnici Twittera kategoriziraju i prate određene teme).
Kad smo kod Twittera, recimo i da je riječ 'Twitter' proglašena naj-riječi 2009. godine u velikoj anketi Global Language Monitor u kojoj se istražuje koja je riječ bila najpopularnija u tiskanim i digitalnim medijima protekle godine. Twitter je premoćno pobijedio konkurente kao što su Obama i H1N1.
Evo poretka top-15 riječi protekle godine prema ovom istraživanju:
1. Twitter
2. Obama
3. H1N1
4. Stimulus
5. Vampire
6. 2.0 (term borrowed from computing, meaning 'next generation')
7. Deficit
8. Hadron
9. Healthcare
10. Transparency
11. Outrage
12. Bonus
13. Unemployed
14. Foreclosure
15. Cartel
Originalni primjerak Baudelaireove zbirke Cvjetovi zla s autorovim potpisom prodan je na posebnoj aukciji posvećenoj Baudelaireu u Parizu za čak 775 tisuća eura. Riječ je o rekordno visokoj cijeni postignutoj za primjerak zbirke pjesama, no to ne treba previše čuditi s obzirom da upravo knjige ovog pjesnika postižu najveće cijene na tržištu, pa je primjerice 2007. godine primjerak Cvjetova zla s Baudelaireovom posvetom slikaru Eugeneu Delacroixu, na aukciji Sotheby's prodan za 603.200 eura.
Na aukciji je ponuđeno 180 predmeta koji su pripadali francuskome pjesniku, među kojima i mnoga pisma i knjige. Iznimno visoke cijene postigla su i pjesnikova pisma, poput šest njegovih pisama upućenih Edouardu Manetu, a koja su prodana za čak 110.000 eura.
Sveukupno je prodano stvari za više od četiri milijuna eura, što je dvostruko više od prvobitnih procjena organizatora. Nakon što je umro, Baudelairova imovina je pripala njegovoj majci, Caroline Aupick, a potom njezinoj odvjetnici, koja je naslijedila i spomenuti primjerak Cvjetova zla i čija je obitelj održala aukciju.
Američki pisac Jonathan Littell, autor romana Les Bienveillantes za koji je 2006. primio francusku književnu nagradu Goncourt, dobitnik je Bad Seks Awarda, nagrade za najlošiju scenu seksa u protekloj godini. Littell je nagradu dobio tek sada zato što je roman izvorno objavljen na francuskom, a preveden je tek ove godine na engleski jezik (The Kindly Ones). Nagradu je dobio zbog krasnih opisa orgazma poput sljedećeg "Svrših naglo, trzajem koji mi je ispraznio glavić kao žlica što zagrebe po nutrini kuhanog jajeta" ili usporedbe ženskog spolovila s "glavom Gorgone". Inače, većina autora nagradu osobno primaju na posebnoj svečanosti u Londonu, no prema svemu sudeći uvrijeđeni i gordi Littell neće se pojaviti na dodjeli nagrade.
