Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio je rezultate istraživanja o izdavaštvu u Hrvata u 2008. godini. No, iako su svi istrčali s podatkom kako je lani u Hrvatskoj objavljeno više od osam tisuća knjiga, činjenica je da se taj podatak odnosi na ukupan broj objavljenih knjiga i brošura. U Hrvatskoj je, tako, prošle godine objavljeno 8.025 naslova knjiga i brošura. Statističke kategorije odnosno ladice pomalo su nejasne i dosta uopćene, tako da se barata podatkom da je najviše tih izdanja iz skupine 'društvenih znanosti' 23,9%, dok su književna djela stavljena u skupinu 'jezici i književnost', koja čini 21% ukupnog broja objavljenih tekstova. Zanimljivo je da je više od 5% knjiga i brošura objavljenih prošle godine religijskog predznaka, četiri puta više nego onih iz informacijskih znanosti, odnosno dvaput više od primjerice filozofije i psihologije. Dakako, većina je knjiga i brošura objavljena na hrvatskom jeziku, 93%, dok su na drugom mjestu knjige i brošure izdane na engleskom jeziku, 3%, a na njemačkom jeziku 1,2%. Na srpskom je objavljeno 48 naslova; dva s područja teologije, 25 iz društvenih znanosti, jedan iz primijenjene znanosti, 13 iz skupine jezik-književnost. Osim toga, prošle godine je objavljeno 2.525 časopisa i 334 novine, brojke vrlo slične onima iz 2007. godine.
U Beogradu je otvoren 54. po redu međunarodni sajam knjiga, na kojemu će se predstaviti više od 800 izdavača. Sajam, koji su u ponedjeljak otvorili grčki književnik, scenarist, prevodilac i akademik Tanasis Valtinos i srpski književnik Dragan Velikić, obuhvaća niz pratećih programa u sklopu kojih će se održati mnogobrojne tematske konferencije, poslijepodnevni susreti pisaca i čitatelja, strip radionice, susreti bibliotekara, izložbe i pjesnički susreti. Ovogodišnji počasni gost beogradskog sajma knjiga je Grčka, a osim izdavača iz Hrvatske i gostovanja hrvatskih pisaca, sudjeluju pisci i izdavači iz dvadeset zemalja. Sajam će trajati do 1. studenoga.
Sezona lova na nagrade je na vrhuncu, a nove vijesti o nagradama i nagrađenima stižu kao na tekućoj vrpci. Tako smo saznali i finaliste jedne od najpopularnijih nagrada među piscima, nagrade V.B.Z-a za najbolji neobjavljeni roman koja pobjedniku, osim objavljivanja nagrađenog romana, donosi i sto tisuća kuna.
Između 106 tekstova pristiglih na natječaj žiri ovogodišnje nagrade V.B.Z.-a, u sastavu Miljenko Jergović, Julijana Matanović, Zoran Ferić, Strahimir Primorac i Vladimir Arsenijević. u uži izbor uvrstio je pet finalista. To su: Ruski dnevnik, pod šifrom autora 2964, Na kraju svega, pod šifrom Hadum, Kremšnita, pod šifrom Split-Banana, Behar u Karolinentalu, pod šifroma Pripovjedač 2009 i Bastardi Braten Rerigemente, pod šifrom Ataka na Itaku. Proglašenje pobjednika održat će se 11. studenoga u okviru Interlibera. Inače, nagrada V.B.Z.-a dodjeljuje se od 2002.godine, a dosadašnji pobjednici su Josip Mlakić, Marinko Koščec, Jelena Marković, Davor Špišić, Nura Bazdulj-Hubijar, Hrvoje Šalković, Svjetlana Gjoni i Predrag Crnković.
Kad smo na temi nagrada, recimo da je u petak 23. listopada započeo prvi krug glasanja za nominacije 6. književne nagrade Kiklop, koja se dodjeljuje u sklopu Sa(n)jam knjige u Istri, manifestacije koja je lani imala više od 60 tisuća posjetitelja. Ove je godine više od 300 prijavljenih glasača, koji će u prvom krugu glasati za po tri prijavljena izdanja, autora ili prevoditelja u 13 kategorija s obzirom da o dobitniku Nagrade za životno djelo odlučuje Upravni odbor nagrade Kiklop na osnovu pristiglih nominacija. U prvom krugu glasanja sudjeluju svi prijavljeni kandidati dok se nakon prvog kruga glasanja nominira troje kandidata s najvećim brojem glasova koji ulaze u drugi krug. Prvi krug trajat će do 5. studenog a nominacije triju prijedloga koji će ući u drugi krug glasanja bit će objavljene 9. studenog. Glasači će u drugom krugu za ovogodišnje dobitnike Kiklopa glasati od 10. do 25. studenog.
Svečana dodjela nagrada Kiklop ove će godine po prvi puta biti održana pred samim čitateljima, u glavnoj dvorani Sajma u petak 11. prosinca točno u podne.
Ove se godine Kiklop dodjeljuje u sljedećih 14 kategorija: nagrada za životno djelo; urednik ili urednica godine; biblioteka ili nakladnički niz godine; prozno djelo godine; debitantska knjiga godine; pjesnička zbirka godine; knjiga eseja godine; publicistička knjiga godine; slikovnica godine; knjiga za djecu i mladež; knjiga inozemnog autora ili autorice godine; prijevod godine; znanstvena knjiga godine te leksikografsko djelo godine.
Stephen King bacio se u stripovske vode, a njegov debitantski strip, serija o all-american vampiru kojem ne samo da ne smeta sunce već mu i puni baterije, bit će dostupna fanovima na proljeće. Stripom American Vampire, King će postati jedan u nizu poznatih pisaca koji su se u posljednje vrijeme počeli baviti ovom umjetnošću, poput škotskog pisca krimića Iana Rankina ili autorice Jodi Picoult. Međutim, ovo neće biti prvi Stephen King na stripu, budući da su njegovi bestseleri The Stand, The Talisman kao i The Dark Tower svi već bili adaptirani. Inače American Vampire izaći će u pet nastavaka, a protagonist je Skinner Sweet - prvi američki vampir; ubojica, pljačkaš banaka i konjokradica s kraja 19. stoljeća. Seriju je zamislio pisac kratkih priča Scott Snyder koji je bez neke ambicije ponudio Kingu svoju ideju da bi je ovaj, na njegovo golemo iznenađenje, oduševljeno prihvatio.
Spomenimo još za kraj da Asterix, mali Gal koji spenka glupave Rimljane i oduševljava generacije čitatelja u čitavom svijetu, slavi u 50. rođendan izlaskom 34. albuma. Nakon više od 325 milijuna prodanih albuma u svijetu, prevedenih na 107 jezika i dijalekata, Asteriks se 22. listopada vratio s Rođendanom Asterix i Obelix, zlatnom knjigom u nakladi Alberta Renea. Albert Uderzo sastavio je zbirku priča koja istodobno izlazi u 15 zemalja, s nakladom od čak tri milijuna primjeraka, od čega 1,1 milijun u Francuskoj. Asteriks se prvi put pojavio upravo na današnji dan, 29. listopada 1959. godine u prvom broju časopisa Pilote.
