Odbor Nagrade Vladimir Nazor donio je odluku o dobitnicima za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj za 2024. godinu u području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma.
Nagrade za književnost dodijeljene su Goranu Tribusonu i Franji Nagulovu. Tribusonu je dodijeljena nagrada za životno djelo, dok je Nagulov dobio godišnju nagradu za knjigu poezije Krvava knjiga.
Za knjigu poezije Krvava knjiga navedeno je sljedeće: "Nova zbirka poezije Franje Nagulova, Krvava knjiga, mračan je zapis o propadanju jednoga društva. Pjesme joj se mogu čitati zasebno ili kao jedna dugačka pjesma, spjev o simboličkoj majci čije dijete zbog društvenih okolnosti nema nikakve izglede za dostojanstven život. Nagulov stvara čitav imaginarij majčinskih identiteta koje puni raznim značenjima, zadaćama i očekivanjima koja smo navikli vezati uz pojam majke, čija je okolina takva da sinu govori neka bježi iz nje jer je ona »logor«. Vodeći nas kroz košmarni krajolik današnjeg vremena, pjesnik daje pesimističnu dijagnozu društva: ono je načeto raznim bolestima, a na njegovu se oporavku još ne radi."
Za portal Booksa.hr Dalibor Plečić je pisao o Tribusonovu romanu Otac od bronce (2019, Mozaik knjiga) koji svoju kritiku započinje sljedećim riječima „Otac od bronce novo je delo plodnog pisca Gorana Tribusona, koji je za ovaj roman dobio čak dve literarne nagrade: Nagradu Fran Galović i Nagradu Gjalski. Tribuson je objavljivao zbirke pripovedaka, zbirke novela, niz romana, fimske scenarije, dugogodišnji je urednik Školske knjige, redovni profesor filmskog scenarija na Akademiji dramskih umjetnosti, te više od deceniju član HAZU. Odista očaravajuća dužina nečijeg opusa i životopisa može katkad stvoriti predumšljaj, predrasudu, apriorno poštovanje u očima kritičara i čitaoca generalno.“
O knjizi Susjed u nevolji (2014, Mozaik knjiga) pisao je Dinko Kreho koji je naveo: "Susjed u nevolji, dakle, dvostruko je zanimljiva knjiga: kako na neposrednoj razini, kao uzbudljivo štivo, tako i u širem kontekstu. Lako ga možemo čitati bez poznavanja dosadašnjeg razvoja Tribusonovog krimi pisma, no u tom slučaju izmiče nam šire značenje romana. Ono je simptomatsko u odnosu na aktualnu društvenu klimu – u kojoj krimić kao da teško više može podariti formu – ali, kako smo vidjeli, i u odnosu na ostatak autorova opusa. Zbog toga bi Susjed u nevolji mogao biti vrlo dobar povod za ponovni prolazak kroz serijal o Baniću, to literarno pretresanje recentne burne prošlosti i neizvjesne sadašnjosti."
Ostale dobitnike Nagrade možete pronaći na službenoj stranici Ministarstva.
Čestitamo dobitnicima!
Nora iz "Borilišta" Maje Ručević, poput Ibsenove Nore, ogledni je primjer žene koja istupa iz borilišta vlastitog života kao pobjednica i ruši nametnute obrasce.
Ono što povezuje priče u knjizi Ive Bezinović-Haydon jest unutrašnji nesklad protagonistica, kao i nostalgija za vremenom u kojem su živjele, žalovanje za onim "ja" iz prošlosti.
Roman Ognjena Aksentijevića uspostavlja prostor za promišljanje o pitanju što od čovjeka ostaje kada izgubi temeljne oslonce poput prostora, pripadnosti i jezika, a preživljavanje postane jedini preostali oblik smisla.
Romani "Glasnik" i Razdvajanje" Darija Šareca poduhvat su u pravcu popularizacije književnosti imaginarnog na ovim prostorima, iako ne bez mana.
