U Booksi je predstavljen program 55. Goranovog proljeća.
Danijel Vukobrat, predsjednik SKUD-a Ivan Goran Kovačić, organizatora programa, najavio je 55. izdanje ovog pjesničkog festivala koji će se održati od 20. do 23. ožujka u Zagrebu, Lukovdolu, Rijeci i Pazinu. Marko Pogačar, predsjednik Odbora Goranovog proljeća, naveo je detalje o ovogodišnjem programu.
Ove godine na programu gostuje 33 pjesnikinja i pjesnika iz 13 zemalja. Od domaćih ističu se
Sonja Manojlović,
Andriana Škunca,
Tomica Bajsić i lanjska 'mlada goranovka'
Monika Herceg. Od stranih gostiju izdvajaju se velška pjesnikinja
Zoë Skoulding, nizozemski pjesnik
Maarten van der Graaff (kojeg smo
upoznali 2016. na Booksinoj Reviji malih književnosti), slovenski pisac
Aleš Šteger, španjolska multimedijska autorica
Miriam Reyes i drugi.
Program će činiti javna čitanja i razgovori s pjesnicima te glazbeni dio za koji je zadužena kantautorica Sara Renar.
Pogačar je objavio i novosti vezane uz nagrade Goranovog proljeća. Goranov vijenac za životno djelo postat će bijenalna nagrada kako bi dobio na težini. Neparnim godinama, umjesto Goranovog vijenca, uvodi se Nagrada Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu u dvije godine. Odbor se odlučio na ovu novinu zbog nedostatka sličnih nagrada za najbolje pojedino djelo.
Naposljetku, imenovani su i dobitnici ovogodišnjih nagrada.
Goranov vijenac za životno djelo dobio je Tonko Maroević (1941.), nagrađivani hrvatski pjesnik, povjesničar umjetnosti, urednik i prevoditelj. Objavio je deset pjesničkih zbirki, tri pjesničko-grafičke mape, deset knjiga eseja, kritika i studija, uredio tri antologije, niz likovnih monografija. Prevodio je s više jezika (većinom pjesničke i dramske tekstove), a važnije su na tom području hrvatske verzije Borgesa, Dantea, Queneaua, Marlowea, Jarryja, Petrarce itd.
Odbor je naveo da je Maroevićevo pjesničko djelo "nekoliko desetljeća nezaobilazna referentna točka u suvremenom hrvatskom pjesništvu". Cjelokupno obrazloženje pod autorstvom
Slavena Jurića možete pročitati ovdje.
Gorana za mlade pjesnike dobila je Marija Dejanović (1992.) za rukopis Etika kruha i konja. Prema obrazloženju Ivana Šamije, "rukopis se može pročitati kao u potpunosti uspio pokušaj stvaranja vlastitog referencijalnog sustava u kojem pojedine ključne riječi dobivaju značenje jedna u odnosu na druge u kontekstu cjeline." Pritom je u ovom slučaju "stvaranje vlastitog jezika, sustava značenja i oblik otpora i emancipacije". Naposljetku, "jednostavnost jezika opravdava čitanje ovog rukopisa ne kao hermetičnog u smislu da skriva tajno značenje, već upravo suprotno, kao pokušaja da se poezija u potpunosti ostvari kao prostor jezične i značenjske slobode i igre."
Uz ovaj rukopis, također su pohvaljeni
Ipak, zora Tomislava Augustinčića i
Mimikrijavode Lane Bojanić.
Cjelokupni program Goranovog proljeća
pročitajte ovdje.
