Danas, 24. listopada, Meduze će zaplutati velikim platnom ZFF-a. Priča se vrti oko tri žene u suvremenom Izraelu, a sve počinje kada jedna od njih pronađe u moru tajanstvenu djevojčicu. Film, koji je Keret režirao sa svojom suprugom Shirom Geffen, koja gostuje na ovogodišnjem ZFF-u, osvojio je svojom osebujnošću i vizualnim dosjetkama žiri u Cannesu i dobio nagradu za najbolji debitantski film.
Keretova glavna umjetnička preokupacija je suvremeni Izrael. Rođen 1967. u industrijskom Ramat Ganu, odrastajući s roditeljima koji su preživjeli holokaust, upoznao je sve kontradiktornosti svoje zemlje. Izrael je, kako kaže, zemlja kojom na Šabat ne prometuju autobusi, ali u isto vrijeme i zemlja koja na Eurosong šalje transvestita. Etgar Keret (na hebrejskom etgar znači izazov, a keret grad) svoj Izrael crta jezikom svakodnevice, iskreno i duhovito, uglavnom u pripovjetkama od par stranica. Jedna od tih pripovijetki, 'Siren', u kojoj iznosi paradokse suvremenog izraelskog društva, digla je na noge dio profesora i izraelsku ekstremnu desnicu kad je uvrštena u čitanke izraelskih srednjoškolaca.
I Keret je odslužio rigorozni izraelski vojni rok, a tamo je, odrađujući četrdesetosamsatne smjene za kompjutorom, radeći na akciji kodnog imena Quasimodo, počeo - pisati. Tako je nastala njegova prva priča 'Pipelines', o čovjeku koji radi u tvornici cijevi, nestane u jednoj velikoj cijevi i nađe se u raju - koji je zapravo utočište za sve one koji se ne uklapaju u društvo. Magična cijev za Kereta je, kako sam kaže, njegovo pisanje, jer pišući dolazi u doticaj sa samim sobom.
Snovito i stvarno uspješno je pomiješao i u zbirci priča Kneller's Happy Campers (1998.). Istoimena, najdulja priča iz zbirke, prati mladog samoubojicu koji traži ljubav u zagrobnom životu. Hrvatski redatelj Goran Dukić, autor sad već kultnog studentskog filma Mirta uči statistiku, napravio je od Keretove pripovjetke indie hit Wristcutters - A Love Story (Pizzeria Kamikaze), koji je prikazan i na Sundanceu.
Wristcutters - a love story, teaser (r: Goran Dukić)Pozornost je na sebe, u literarnom svijetu Keret najviše skrenuo zbirkom pripovijetki Missing Kissinger (1994.), a okušao se i kao scenarist stripova. Keret je u Izraelu kultna figura, često ga nazivaju i glasom mladog Izraela, što nije i nije tako loš ishod za nekoga tko je jedva ostao živ, rodivši se kao nedonošće, nakon samo šest mjeseci trudnoće.
Srđan Laterza
Koji su sve mogući razlozi koji dovedu do tako očigledne posljedice da književnost žena nije podjednako nagrađivana i vrednovana kao muško stvaralaštvo? Još uvijek aktualan tekst Nađe Bobičić.