Page arrow
Web banner 3Banner mobile 3
18.10.2022. u 19:00 @ Booksa

Vizualni salon #2: Zlatan Vehabović

Large screenshot 2022 10 13 at 12.03.39
Subota
15.10.2022.
Vizualni salon najnoviji je Booksin program čiji je domaćin i voditelj Bojan Krištofić, dizajner i pisac, likovni kritičar i novinar, te voditelj programa Galerije Atelijera Žitnjak. U sklopu Vizualnog salona Krištofić će ugošćivati sudionike/ice scene suvremenih likovnih umjetnosti, s naglaskom na pojedine umjetnike/ice i umjetničke grupe čiji individualni i kolektivni vizualni rad sadrži izraženu narativnu dimenziju; dakle, gošće i gosti Vizualnog salona bit će likovni autori/ce koji, u najširem smislu riječi, pripovijedaju slikama.
Drugi Vizualni salon ugostit će Zlatana Vehabovića, jednog od svojim radom najprisutnijih i najosobenijih hrvatskih i regionalnih slikara svoje generacije. Vehabovića zagrebačkim ljubiteljicama i ljubiteljima umjetnosti ne treba posebno predstavljati, a druženje na Vizualnom salonu poslužit će da se upoznamo s, i porazgovaramo o, pojedinim karakteristikama njegove umjetnosti na kojima možda nije naglasak kada se govori o ciklusima slika što su dosad najviše zaokupili pozornost publike. Počevši od najnovijeg, Atlasa manjeg svijeta, čije se izlaganje u cijelosti s nestrpljenjem očekuje, preko starijih poput Tamno bijele zemlje ili Proklete posade, zanimat će nas Vehabovićev specifični pristup pripovijedanju slikom, koji je razvijao od uspostavljanja sasvim individualnih simbola kroz gustu mrežu asocijacija o likovima koje je prikazivao, preko oslikavanja motiva mitologije koja crpi iz raznovrsnih kulturnopovijesnih izvora i vrela, do kolažne, fragmentirane, svojevrsne 'cut-up' slikovne naracije, koja u svijetu bez ikakve sustavnosti teži nadahnuti promatrače da sami osjete moguću koherentnost kulturnog nasljeđa svoje sredine.
Vehabovićeva varijanta naracije slikom, međutim, nikad ne literatizira slikarstvo ni likovnu umjetnost uopće, ne želeći ju koristiti za ilustriranje idejnih koncepata; naprotiv, na svom umjetničkom putu on kontinuirano probija dotadašnje forme da bi uspostavio sliku kao neposredan, ali ne i pojednostavljen odraz realnosti koja se sve više usložnjava i sve joj je teže uočiti os oko koje se vrti. U utorak će nam reći više o tome kako to radi.
O konceptu Vizualnog salona Bojan Krištofić kaže:
"Najraznovrsniji vizualni mediji su tijekom povijesti najrazličitijim kulturama i društvenim grupama služili za razmjenu i utvrđivanje i najsloženijih koncepata i ideja, bitnih kako za njihovo zajedničko povezivanje i ispreplitanje, tako i za samoostvarenje individua koje su ih činile i koje ih i danas čine. Značaj elektroničkih, pa i analognih, statičnih i pokretnih slika u suvremeno doba samo sve više raste, stoga smatramo zanimljivim i uzbudljivim zajedničko upuštanje u njihovo raznoliko iščitavanje te odgonetavanje čak i najdubljih značenja, do kojih treba dobrano 'dumati' onkraj svjetla ekrana i korica knjiga kakve obožavamo iskapati u antikvarijatima i na buvljacima. Gdje su granice, da ne velimo okviri slike? Je li ih danas uopće moguće pronaći i doseći? Je li u vrijeme post-interneta i post-istine baš sve jedan beksrajni hipertekst u jednom beskonačnom oblaku, ili su 'elementarne čestice' narativne umjetnosti poput riječi i rečenica, slika i slijedova, sposobne zadržati samostalni integritet? Jesmo li mi sami sve to skupa uopće sposobni prepoznavati? Na takva pitanja i druga koja će nam neprekidno padati na pamet ćemo odgovore tražiti skupa s umjetnicama i umjetnicima, neumornim proizvođačima slika u materijalnim i virtualnim svjetovima oko nas."
Zlatan Vehabović rođen je 31. ožujka 1982. godine u Banja Luci, Bosna i Hercegovina. U Zagrebu je 2000. godine završio Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna. Školovanje nastavlja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je 2006. godine diplomirao slikarstvo u klasi prof. Zlatka Kesera. Za diplomski rad je dobio pohvalu izvrsnosti vijeća Akademije likovnih umjetnosti.
Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2007. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij slikarstva, a od 2016. godine na istoj instituciji radi kao docent na Slikarskom odsjeku.
Projekti u kojima je sudjelovao uključuju rad u svojstvu ambasadora kulture Europske komisije s ciljem predstavljanja Hrvatske u inozemstvu tijekom procesa pridruženja Hrvatske Europskoj uniji (2013.) te suradnju u dobrotvornoj kampanji 208 Protiv mina (Peugeot Art Car, Peugeot i Ured za razminiranje Vlade RH s ravnateljicom Dijanom Pleštinom, 2012.). Od 2004. do 2013. godine radio je kao voditelj likovnih radionica i edukativnih programa namijenjenih djeci u Centru za kulturu Trešnjevka, Zagreb. Godine 2006. bio je voditelj likovne radionice Street art za Kulturu promjene Studentskog centra u Zagrebu, a 2007. godine i voditelj radionice za djecu Projekt kreativnost i tehnologija u Centru za kulturu Maksimir, Zagreb. U 2016. godini sudjelovao je u prestižnom rezidencijalnom programu The Arctic Circle. Od 2006. godine do danas izlagao je na dvadesetak samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu te je sudjelovao u preko šezdeset grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Među važnije samoostalne izložbe izdvaja se izložba Tamno bijela zemlja, u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 2018. godine. Za svoj rad primio je brojne nagrade i priznanja. Djela mu se nalaze u domaćim i stranim privatnim i javnim zbirkama (Europska Centralna Banka; Zbirka Filip Trade / Lauba – Kuća za ljude i umjetnost, Zagreb; Zbirka Hypo Grupe, Zagreb; Zbirka Erste banke, Zagreb; Muzej Essl, Klosterneuburg, Austrija; Albertina Museum, Beč; European Central Bank, Frankfurt; Umjetnička zbirka Europskog parlamenta, Bruxelles, Belgija; Zbirka Europske centralne banke, Frankfurt, Njemačka).
Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
 
Program podupiru Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.

Vizualni salon

Vizualni salon je Booksin program čiji je voditelj Bojan Dmitrović Krištofić, dizajner i pisac, kritičar i novinar, povremeni kustos i član uredništva Vide, audiovizualnog kanala SNV-a. Gosti Vizualnog salona su sudionici/e scene suvremenih vizualnih umjetnosti, s naglaskom na pojedine autore/ice i autorske grupe čiji individualni i kolektivni vizualni rad sadrži izraženu narativnu dimenziju; dakle, gošće i gosti Vizualnog salona su likovni autori/ce koji, u širem smislu riječi, pripovijedaju slikama.
Gdje su granice, da ne kažemo okviri slike? Je li ih danas uopće moguće pronaći i doseći? Je li u vrijeme post-interneta i post-istine baš sve jedan beksrajni hipertekst u jednom beskonačnom oblaku, ili su „elementarne čestice“ pripovijedanja poput riječi i rečenica, slika i sljedova, sposobne zadržati samostalni integritet? Jesmo li mi sami sve to skupa uopće sposobni prepoznavati? Na takva pitanja i druga koja će nam neprekidno padati na pamet, tražit ćemo odgovore skupa s umjetnicima/ama, neumornim proizvođačima slika u materijalnim i virtualnim svjetovima oko nas.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu