VIZUALNI SALON #14 — Domagoj Rogina

Za slikarstvo Domagoja Rogine, posebno novije, na prvi pogled se ne bi moglo reći da ima izraženu narativnu stranu. Međutim, ako obratimo pozornost na njegovu ustrajnost u slikanju prepoznatljivih motiva poput planina, nastambi ili skloništa kao što su kuće, kolibe ili šatori, ili pak morskih pasa koji su mu svojedobno bili gotovo „zaštitni znak“, postat će jasnije zašto je idealan gost Vizualnog salona. Naime, usporedno s obogaćivanjem i nijansiranjem svog slikarskog postupka, koji je pažljivo čistio od stilskih rješenja bližih ilustraciji nego slici (mada pisane predloške u užem smislu nikada nije imao) i doveo ga do osebujne stilizacije kojom motive s lakoćom preobražava u prizore, a ponekad i znakove transcendentnih svojstava, Rogina je svoje teme dosljedno ulančao u niz arhetipskih slika koje tvore i sasvim osobnu i izrazito univerzalnu mitologiju. Na to upućuju i naslovi slika iz recentnih ciklusa Tlo (2023.–2024.) i Mekani vrhovi (2024.–2025.), gdje se katkad javljaju izravne (Kuća Joba) i neizravne (Posljednja planina) biblijske reference, odnosno jednostavni i efektni jezični kontrasti (Dan i noć, Podzemno more), kao i epiteti koji upotpunjuju sirovu snagu i pritajenu monumentalnost slike bez obzira na njene dimenzije (Narančasti portal, Skriveno mjesto). Bez sumnje se radi o prispodobama proizašlim iz slikarevog unutarnjeg krajolika, pa je na tom tragu nebitno jesu li za izbor pojedinog od navedenih motiva ili pejzaža okidači bili konkretni prizori, pojave ili doživljaji. Puno je važnije to što, promatrajući Roginine slike, slutimo da su posrijedi pozivi na putovanje ili točnije rečeno, postaje na putu koji nas očekuje ako njegovom viđenju sveobuhvatnih motiva dopustimo da otključaju parove što zasigurno postoje u nama. U toj magiji zbiva se razmjena o kojoj ćemo popričati na Booksinom kauču.

Domagoj Rogina (Varaždin, 1989.) diplomirao je slikarstvo u klasi prof. Damira Sokića na Nastavničkom odsjeku zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti 2017. Dobitnik je godišnje nagrade HDLU za najboljeg mladog umjetnika 2022. Dosad je izlagao  na tridesetak skupnih izložbi od kojih izdvaja 4., 5., 6., i 7. Bijenale slikarstva, 13. i 15. Erste Fragmenti te 32. i 35. Salon mladih. Samostalno je izlagao deset puta, u galerijama Vladimir Filakovac, Greta, Galeriji SC, Karas, Zlati Ajngel, Šira, GMV Varaždin, Galeriji Forum i Zen Contemporary Art Gallery. Boravio je na rezidenciji u Belgiji 2015. i likovnoj koloniji Počitelj (BiH) 2019. Od 2018. godine radi kao profesor likovne kulture u Centru za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj u Zagrebu.

Vizualni salon je Booksin program čiji je voditelj Bojan Dmitrović Krištofić, pisac i dizajner, likovni kritičar i novinar, istraživač i kustos te član uredništva Vide, audiovizualnog kanala SNV-a. Gosti VS-a su sudionici/e scene suvremenih vizualnih umjetnosti, s naglaskom na pojedine autore/ice i autorske grupe čiji individualni i kolektivni vizualni rad sadrži izraženu narativnu dimenziju. Gošće i gosti Vizualnog salona su likovni autori/ce koji, u širokom smislu riječi, pripovijedaju slikama.

Program udruge Kulturtreger podupiru Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklada Kultura nova.