Književna senzibilizacija: Iran

Novo izdanje tribine Književna senzibilizacija bavit će se trima iranskim književnicama, a pratit ćete je moći na Booksinom Facebooku.

Na tribini će književna kritičarka Marija Ott Franolić, književnica Darija Žilić te autorica projekta Ksenija Banović razgovarati o romanima Dezorijentalna Negar Djavadi i To smo bili mi Golnaz Hashemzadeh Bonde te o pjesničkoj zbirci Bijela suita Athene Farrokhzad.

Razgovor ćemo prenositi putem Booksinog Facebook profila u utorak, 30. ožujka u 18 sati. 

Navedene autorice rođene su u Iranu, a zbog opresije i revolucije kao djevojčice su ga napustile. Athena Farrokhzad i Golnaz Hashemzadeh Bonde novi dom pronalaze u Švedskoj, Negar Djavadi u Francuskoj. Dezorijentirane odrastajući u drugačijim okruženjima, napore u rekonstruiranju svojih identiteta pretaču u književnost – Farrokhzad u zbirku poezije, a Djavadi i Bonde u romane.

Razgovor će pokušati odgovoriti na pitanja može li književnost biti dovoljno jak instrument protiv stereotipa, može li nas učiniti suosjećajnijima, te možemo li biti netko drugi, negdje drugdje, barem dok čitamo. Sugovornice će raspravljati i o tome kako ući u cipele drugoga i zaći u drugu kulturu i jezik, jesmo li zbog čitanja empatičniji i otvoreniji te zašto je važna osobna priča, a zašto je još važnije umjeti je ispričati.

Marija Ott Franolić nezavisna je znanstvenica i kritičarka. Vodi književne radionice, drži predavanja o važnosti čitanja, potiče čitanje kod djece vrtićke dobi i teorijski se bavi povezanošću čitanja, mišljenja i empatije. Autorica je knjige Dnevnik ustremljen nedostižnom: svakodnevica u ženskim zapisima (Disput, 2016.). Urednica je dnevnika Divne Zečević Život kao voda hlapi: izbor iz dnevnika 1961-2006. (Disput, 2017). Piše znanstvene i popularne tekstove, a pokrenula je i blog Tekstovnica.

Darija Žilić piše poeziju, kritiku, prozu i esejistiku te prevodi s engleskog jezika. Dugogodišnja je voditeljica programa Mama čita u Multimedijalnom institutu u Zagrebu te stalna suradnica na Trećem programu Hrvatskog radija. Pjesme su joj prevođene na talijanski, albanski, bugarski, turski, slovenski i engleski jezik. Zastupljena je u brojnim pjesničkim antologijama, gošća je mnogih pjesničkih festivala (Turska, Slovačka, Francuska, Bugarska, Njemačka, SAD, Iran i zemlje regiona) te je članica brojnih književnih žirija. Objavila je zbirke poezije Grudi i jagode (2005., 2009.), Pleši, Modesty, pleši (2010.) i Svanuće (2018.), zbirke priča Omara (2012.) i Klavžar: zapis o nestajanju i obnavljanju (2013.) te nekoliko knjiga kritika, eseja i ogleda o suvremenoj poeziji, književnosti i filmu. Dobitnica je brojnih nagrada, među kojima je i nagrada Kiklop za pjesničku zbirku godine 2011. za zbirku Pleši, Modesty, pleši. 

Ksenija Banović književna je prevoditeljica, koja uz pomoć knjiga djecu pokušava uspavati, a odrasle probuditi.

***

Program podupiru Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske te Grad Zagreb.