19.06.2024. u 20:00 @ Booksa

Razgovor s autoricom i projekcija filma: 'Radije bih bila kamen'

Petak
31.05.2024.

20:00 razgovor autorice filma Ane Hušman i Mirne Belina

U projekciju filma Radije bih bila kamen uvest ćemo vas kroz razgovor s autoricom koji vodi Mirna Belina
To je  prilika da izbliza upoznate filmsku estetiku i stvaralaštvo Ane Hušman i saznate njene motive za snimanje ovog izuzetnog filma sazdanog od snažnih slika stvarnosti i sjećanja. Ove dvije sugovornice imaju toliko toga zajedničkog i komplementanog kada je u pitanju eksperimentalni film i prošireni mediji pa će biti pravo zadovoljstvo prisustvovati njihovom razgovoru. 

Mirna Belina je istraživačica, spisateljica i kustosica koja djeluje na području eksperimentalnog filma i medijske umjetnosti. Suizdavala je niz knjiga o eksperimentalnom filmu i proširenoj kinematografiji te je bila kustosica nekoliko filmskih programa za međunarodne filmske festivale i organizacije, uključujući Sonic Acts i 25 FPS. Studirala je književnost i filozofiju na Sveučilištu u Zagrebu, a trenutno je na doktorskom studiju filma. Počela je kao slobodna scenaristica na HTV-u (2000-2007), gdje je radila i kao organizatorica TV-emisije Videodrom o eksperimentalnom filmu (2002-2004). Od 2005. kurirala je brojne programe kratkog filma za festivale i kina u Hrvatskoj i inozemstvu, žirirala na nekoliko međunarodnih festivala i uredila nekoliko zbornika o eksperimentalnom i animiranom filmu za festivalsku biblioteku Kvadrati sekunde. Zanimaju je filmski eksperimenti i prošireni film.

Autorica Ana Hušman u svojim radovima raščlanjuje strukturu i teksturu filmskih elemenata kroz različite forme filma, instalacije, knjige, zapisa slike, zvuka, teksta. Eksperimentira s mogućnostima animacije, dokumentarnim i igranim elementima u filmu, glasom i artikulacijom. Unutar radnih procesa, zanima ju propitivanje i obrtanje pozicije amaterskog i profesionalnog subjekta performativnosti, samog medija te struktura koje diktiraju i proizvode obrasce ponašanja. Radi kao redovna profesorica na Odsjeku za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i suosnivačica udruge RESTART, gdje već dugi niz godina vodi program filmske edukacije za velike i male. Od 2003. godine članica je umjetničke organizacije Pangolin. Njezini radovi osvojili su više domaćih i internacionalnih nagrada, a prikazani su na brojnim samostalnim i grupnim izložbama i filmskim festivalima širom svijeta (International Film Festival Rotterdam, DOK Leipzig, Gwangju Biennale, Oktobarski Salon Beograd, Medienturm Gallery Graz, Ludwig Museum of Contemporary Arts Budimpešta). Filmografija:  Radije bih bila kamen (2024), Soba za dan (2018), Volim te, Ines (2017), Skoro ništa (2016), Razglednice (2013), Nogomet (2011), Ručak (2008), Plac (2006), Prigruf (2004), Home (2003), Meršpajz (2003), for 2 (2003), Daily Progress (1999).
www.anahusman.net

21:00 projekcija filma Radije bih bila kamen autorice Ane Hušman (2024 / 23'48"), produkcija: Studio Pangolin 

Kroz protagonistkinju Malu Jelu film prepričava događaje koji su obilježili generaciju i odredili budućnost krajolika Like, zanemarenog i slabo naseljenog dijela Hrvatske. Životni uvjeti i događaji koji su odredili budućnost krajolika uvjetovali su i živote stanovnika, njihove samoće, odnose, mogućnosti, strepnje i nadanja. Mala Jela utjelovljuje više ženskih lica u obitelji koju dominatno čine žene: majku, baku, sestru, tetke. 

Lokacija snimanja je područje Like koja je  u Drugom svjetskom ratu prilično je stradala. Stanovništvo je bilo siromašno a zemlja škrta. Glavna namirnica bila je krumpir, djeca su išla u školu i paralelno radila u polju i brinula se o stoci. Većina generacije rođene 1940-ih odselila se u gradove ili inozemstvo. Jedna od mikrolokacija je Kosinjska dolina gdje je 2021. godine krenula izgradnja akumulacijskog jezera, hidroelektrane i tri brane na rijeci Lici zbog čega će se potopiti dva sela, u kojima još stanuju ljudi. U procesu izrade jezera u krajolik će se injektirati 75 tisuća tona cementa. Promatrajući krajolik i modele suživota živih i neživih bića promatram kako se gradi sjećanje, nastaju i nestaju narativi, implementiraju se dodatni elementi, kako u sjećanje tako i u krajolik. Promatram lišajeve i njihove nepokretnosti, vrijeme i ustrajnost, kamenolome kao crpilišta, procese usitnjavanja, rastakanja i prenamjene kao otvorene mogućnosti primjenjive i na filmske postupke. Vrijeme šuma, kamenoloma i lišajeva promatram kao spori pomak, kretanje nevidljivo u krajoliku kao i kretanje živih bića i mikroorganizama. Filmskim uslojavanjima, trostrukim ekspozicijama, obiteljskim arhivima, kombinacijama fotografije i videa preklapam teksture događaja, osobine karaktera i sedimente sjećanja. Razmišljam na koji način političke, ekonomske, ekološke i kulturalne okolnosti utječu na otvorenost narativa, na ljude i ostala bića.

Svi prije ili kasnije završe u Booksi.
#booksinih20

Program podupiru Turistička zajednica grada Zagreba, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.

Booksa u parku 2024

Booksa u parku, ljetna oaza u Martićevoj, mali nezavisni kult(ur)ni festival, i ove godine zabljesnut će književnim, glazbenim, filmskim i participativnim programima osmišljenim u suradnji s našim prijateljima, susjedima, brojnim organizacijama i umjetničkom zajednicom! Kao i dosad, i ovom Booksom u parku želimo istaknuti važnost dostupnosti javnih prostora kao vitalnih dijelova gradskog tkiva, za programe koji dolaze iz lokalnih zajednica, umjetničkih kolektiva i nezavisnih kulturnih organizacija.

20 godina Bookse, 20 godina književnosti na drugačiji način!

Booksa u 2024. slavi velikih 20 godina! Kako svi mi volimo okrugle obljetnice, neki od vas vjerojatno će se sjetiti našeg 10. rođendana, koji smo (pro)slavili crowdfunding kampanjom i velikim završnim tulumom.

Za ovaj, 20. rođendan tulumarit ćemo cijelu godinu jer – zašto ne?!

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu