Temat časopisa Gradac posvećen grupi Ekatarina Velika predstavlja pokušaj da se na jednom mjestu okupe kako najvažniji i najosobeniji tekstovi i intervjui, koji su o grupi objavljeni u proteklih četrdesetak godina, kao i eseji autora, kritičarki, i općenito slobodnih mislilaca na različite teme i fenomene koji oblikuju status i doživljaj onoga šta EKV danas znači. Pored urednika Marjana Čakarevića i jednog od autora tekstova Marka Pogačara, u razgovoru sudjeluje i Katarina Pejović koja kaže: Raduje me da mogu sudjelovati u razgovoru o ljudima koji su mi bili prijatelji, čiji su se životi i djelo već odavno prelili preko okvira vremena, i raduje me temat Gradca, časopisa koji je bio bitna stavka u mom životu, još od mladih dana u 80-ima.
Kada je riječ o tekstovima koji se premijerno objavljuju u ovom broju, treba naglasiti pionirski značaj eseja Ane Knežević (o vizualnom identitetu grupe), Zorane Simić (o povijesti recepcije) i Dragana Đorđevića (o različitim aspektima i odnosu prema naslijeđu grupe). Istovremeno, tu su unutarnja putovanja u prošlost pjesnika Dragana Boškovića i Marka Pogačara, kao i pogled iskosa na epohu osamdesetih i njenu složenu socio-kulturnu dinamiku Srđana Markovića. Prilozi Saše Ilića i Slobodana Georgijeva pak, u najkraćem, fokusirani su na odnos etike i estetike, zapravo na onu liniju koja je Ekatarinu Veliku na presudan način izdvojila iz čitavog korpusa jugoslavenske popularne muzike, iz svega onoga što se danas trpa pod kišobran „novog vala“, odnosno – „muzike/ kulture osamdesetih“.
Sama Ekatarina Velika i njena epoha predstavljene su intervjuima s članovima grupe i tekstovima koji su objavljivani prije svega u jugoslavenskoj omladinskoj štampi (Džuboks, Ritam, Rock, Pop Rock, Ćao, Rock Starz, Vreme zabave i dr.), a čiji su autori bili vodeći rok novinari i kritičari (Momčilo Rajin, Branko Vukojević, Aleksandar Žikić, Saša Rakezić, Petar Popović, Petar Janjatović, Zlatko Gal, Darko Glavan, Petar Luković, Dragan Ambrozić, Zorica Kojić, Tanja Petrović, Vojislav Pantić, Aleksandar S. Janković, Rastko Šejić i dr). Jednako važan segment broja čine tekstovi Mihajla Pantića, Miljenka Jergovića, Amira Tikveše, Nebojše Krivokuće, Zorana Stajčića, objavljivani u različitim prilikama i povodima, koji, kao uostalom i čitav temat, pokazuju kako je i zašto opus Ekatarine Velike desetljećima nakon njenog kraja živ i jednako impresivan.
Svi prije ili kasnije završe u Booksi.
#booksinih20
Program podupiru Turistička zajednica grada Zagreba, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.
Booksa u parku, ljetna oaza u Martićevoj, mali nezavisni kult(ur)ni festival, i ove godine zabljesnut će književnim, glazbenim, filmskim i participativnim programima osmišljenim u suradnji s našim prijateljima, susjedima, brojnim organizacijama i umjetničkom zajednicom! Kao i dosad, i ovom Booksom u parku želimo istaknuti važnost dostupnosti javnih prostora kao vitalnih dijelova gradskog tkiva, za programe koji dolaze iz lokalnih zajednica, umjetničkih kolektiva i nezavisnih kulturnih organizacija.
Volite nas čitati i sudjelovati u našim događanjima i programima?
Podržite nas. Vaša donacija će nam omogućiti da i dalje budemo Booksa koju toliko volite.
Booksa u 2024. slavi velikih 20 godina! Kako svi mi volimo okrugle obljetnice, neki od vas vjerojatno će se sjetiti našeg 10. rođendana, koji smo (pro)slavili crowdfunding kampanjom i velikim završnim tulumom.
Za ovaj, 20. rođendan tulumarit ćemo cijelu godinu jer – zašto ne?!