Četvrtak, 14. svibnja i petak, 15. svibnja, bili su rezervirani za festival
Prvi prozak na vrh jezika. Nakon dodjele nagrada u četvrtak, u petak se održao okrugli stol na temu 'Nagrada za mlade autore', koju je posjetio i Booksin tim.
Daleko od glamura i sjaja koji prate dodjele nagrada, Caffe U Dvorištu okupio je tridesetak ljudi, dio književne klike koja redovito pohađa takve događaje. Naravno, naišla je i koja izgubljena duša u potrazi za toplim napitkom tog sparnog i kišnog popodneva, koja je uz cijenu čaja ili kave dobila priliku poslušati razgovor troje književnih urednika.
Na okruglom stolu sudjelovali su Kruno Lokotar, idejni začetnik ovog festivala udruženih snaga nagrađenih autora do 35 godina starosti, te njegovi 'suborci' u nastojanju da se formira platforma za predstavljanje i poticanje mladih autora na stvaralaštvo, Neven Ušumović i Vladimir Arsenić.
Iako se okrugli stol održao u vrlo opuštenoj atmosferi s vrlo zabavnim dosjetkama i komentarima, okupljeni su mogli čuti zaista tužnu istinu o deficitu kvalitetnog književnog stvaralaštva u jeku masivne kulturne proizvodnje. Književna scena zagušena je kulturnom hiperprodukcijom čije načelo, čini se, biva krilatica postmoderne, sve prolazi, koja neminovno briše granice između kvalitete i šunda.
Ovakav festival nastojanje je da se potakne književno stvaralaštvo mladih autora koji bi time imali priliku djelovati uz mentorstvo već etabliranih autora, jer kako tvrdi Neven Ušumović, mladim autorima je potrebna kritika kako bi dobili povratnu informaciju o svojem radu, te kontinuirana izdavačka podrška. S time se složio i Vladimir Arsenić koji je u više navrata naglasio nedostatak generacijske književne kritike koja je temelj kulturne reprodukcije.
Jedan od pozitivnih primjera za njegovanje književnog stvaralaštva i afirmaciju mladih autora jest Istarska kulturna agencija koja ima posredničku funkciju. Ona organizira brojne edukacije za izradu i provedbu projekata kojima se novac Europske Unije može iskoristiti za poticanje kulture. IKA tako prikuplja financijska sredstva za mlade autore, potičući ih na stvaralaštvo, te pomaže uspostaviti odnos između pisaca i urednika kako bi se olakšao proces izadvaštva, rekao je Neven Ušumović.
Vladimir Arsenić je naglasio kako velike izdavačke kuće imaju tendenciju nestajati sa scene dok je sve veći slučaj pojavljivanja mladih, nezavisnih izdavača. "Izdavaštvo nije skup biznis, stoga mladi ljudi trebaju sami uzeti stvar u svoje ruke."
Na pitanje o tome ima li dovoljno nagrada, svi su se govornici okruglog stola složili: nagrada ima previše, ali je premalo onih relevantnih. Takav slučaj nalazimo i u pozamašnoj količini časopisa koji izlaze na hrvatskom tržištu. Kako objašnjava Arsenić, u Hrvatskoj izlazi 70 časopisa koji ničemu ne služe. Kada bi se broj časopisa smanjio na deset, onih relevantnih, bilo bi više novaca – kvaliteta, a ne kvantiteta. Svakako minimalno jedan časopis treba biti od mladih i za mlade, ističe Arsenić.
Težnja je ovog festivala da istakne važnost podrške koja je mladim autorima nužna. Trebamo poticati kreativne mlade snage u njihovom stvaralaštvu, a za to treba iznaći nove načine financiranja i međusobne suradnje različitih institucija. Ali ništa nije nemoguće ako se umrežimo i djelujemo zajedno.
Ovakav festival možda nije novost na književno-kulturnoj sceni Zagreba, no to ne umanjuje njegovu važnost. Svaki prostor u kojem se mladi autori imaju prilku istaknuti te predstaviti svoje radove, dobrodošao je. Festivalski napori da se educira javnost o deficitu kvalitetnog književnog stvaralašta zasigurno će ohrabriti neke posjetitelje da realiziraju svoj kreativni potencijal te stvore nove kontakte koji će im u tim nastojanjima pomoći.
Marta Jagušt
foto:
Facebook ***
Ovaj tekst nastao je u sklopu Booksine prakse za mlade novinare. 
