Booksina terasa otvorena je svakim danom (osim ponedjeljka) od 10 do 18h. / Booksa's terrace is open from 10am to 6pm.
Close
Page arrow

Dostupnost, inkluzivnost i izazovi - sadržaji za slijepe i slabovidne osobe u hrvatskim knjižnicama

Large 11111sigmund 4moipdcslr4 unsplash

Sigmund; Unsplash.

Četvrtak
25.03.2021.

Nakon što smo u prethodnom tekstu pisali o Hrvatskoj knjižnici za slijepe, najvažnijoj instituciji za proizvodnju i posudbu knjiga za osobe s poteškoćama u čitanju standardnog tiska, valja nam načeti temu o pristupačnosti knjiga i usluga u drugim knjižnicama diljem Hrvatske. Iako postoje i specijalne knjižnice (prema Standardima za specijalne knjižnice u Republici Hrvatskoj, radi se o samostalnoj knjižnici ili knjižnici u sastavu koja pokriva neku znanstvenu disciplinu ili određeno polje znanja, odnosno, područje specijalne djelatnosti, poput knjižnice Zaklade Čujem, vjerujem, vidim ili knjižnice Tiflološkog muzeja), u ovom kontekstu prvenstveno nas je zanimalo iskustvo djelatnika u knjižnicama kojima je proizvodnja i distribucija knjiga za slijepe i slabovidne osobe dodatna domena djelovanja. S obzirom na koordinate teksta, razgovarali smo s djelatnicama knjižnica koje su s nama podijelile svoje iskustvo institucionalnog rada, kao i s dvije slijepe čitateljice o njihovim dojmovima iz perspektive redovnih korisnica.

Jedna od najaktivnijih knjižnica koja se danas prepoznaje kao inkluzivna knjižnica na nacionalnoj razini je Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić u Karlovcu. Kao prva narodna knjižnica (zbirke i usluge namijenjene su svim kategorijama stanovništva) u Hrvatskoj još je 2003. godine nabavila računalo s govornom jedinicom Jaws koje za slijepe osobe omogućuje pretraživanje izvora informacija na internetu. Od 2012. godine na Odjelu audiovizualne građe ima uređen kutak za slijepe i slabovidne osobe opremljen računalnom opremom i elektroničkim pomagalima. Na odjelu je dostupan uređaj Poet Compact, kao i čitač ekrana SuperNova, čime se osigurava bolja i ravnopravnija uključenost slijepih i slabovidnih osoba u djelatnosti Knjižnice, njene usluge i zbirke. Oprema služi onima koji žele snimiti i preslušati neku knjigu, publikaciju, sudski dopis ili liječnički nalaz. Knjižnica veliku pažnju posvećuje izgradnji kvalitetnog fonda zvučne knjige, građe lagane za čitanje, stručnih knjiga na temu poteškoća u čitanju i organizira brojne inkluzivne programe, kao i tradicionalni stručni skup. Na telefonskoj centrali u Knjižnici zaposlena je slabovidna djelatnica, ujedno i članica Čitateljskog kluba za slijepe i slabovidne osobe Bijela sova.

O njihovom fondu i tekućim projektima saznali smo više u razgovoru s knjižničarkom Kristinom Čunović: "Odjel audiovizualne građe nudi slijepim i slabovidnim korisnicima mogućnost posudbe zvučnih knjiga, a u ponudi je oko 467 naslova. Posudba zvučnih knjiga u 2020. godini u manjem je padu (67 posudbi u 2020. godini i 102 u 2019. godini), ali knjižnica nastoji tu građu približiti brojnim korisnicima, osobito kroz aktivnosti u okviru nacionalne kampanje I ja želim čitati." Kao jednu od najvećih prepreka u djelovanju, naša sugovornica izdvaja nabavu zvučnih knjiga jer na hrvatskom tržištu ima tek neznatan broj knjiga za one s teškoćama čitanja, u odnosu na ogroman broj knjiga i časopisa u crnom tisku, pri čemu ističe važnost suradnje s Hrvatskom knjižnicom za slijepe koja kontinuirano nadopunjuje i obogaćuje njihov fond.

Prvi čitateljski klub za slijepe i slabovidne osobe Bijela sova u Karlovačkoj županiji osnovan je 2015. godine, u suradnji s Hrvatskim čitateljskim društvom i uz pomoć Hrvatskog saveza slijepih, što je potaknulo osnivanje čitateljskih klubova za slijepe u drugim knjižnicama (središnja knjižica u Sisku i knjižnica u Bjelovaru). Knjižnica je dobro mjesto za susrete slijepih i slabovidnih osoba jer se potiče druženje i rasprava, istovremeno smanjuje osjećaj izoliranosti u zajednici, uz tehničku i stručnu pomoć koju nude educirani knjižničari. Potonje je komentirala i članica Čitateljskog kluba Danica Rob kojoj su čitanje i druženje najdraže aktivnosti, uz ostala događanja u knjižnici koja redovito posjećuje: "Najviše čitam romane. S obzirom na trenutnu situaciju, jako sam zadovoljna dostupnošću naslova i nadam se da će knjižni fond biti još bogatiji. Godišnje pročitam oko 50 knjiga, a članica sam karlovačke knjižnice oko deset godina. Zvučne knjige više čitam i njih preferiram jer su pristupačnije i slušam ih na uređajima prilagođenim za to, Plextalk – uređaj za uživanje u najpopularnijim zvučnim publikacijama kakve su DAISY digitalne zvučne knjige, glazbeni CD-i, MP3 CD-i ili druge zvučne publikacije."

Uz Hrvatsku knjižnicu za slijepe, jedina knjižnica koja ima studio za snimanje i proizvodnju zvučnih knjiga jest Znanstvena knjižnica Zadar, o čemu nam je više detalja rekla Norma Miočić: "Građa u Knjižnicu dospijeva obveznim primjerkom, kupnjom, darom i razmjenom. Uspostavljena je suradnja s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, u sklopu koje razmjenjujemo određeni broj zvučnih knjiga, snimljenih u našem studiju, za isti broj naslova snimljen kod njih. Uz zvučne knjige koje čine najveći dio fonda, građa prilagođena osobama oštećena vida u fondu ZKZD dostupna je na brajici, u zvučnom formatu i uvećanom tisku."

Uz snimanje i izradu zvučnih knjiga, Knjižnica na zahtjev svojih korisnika radi i prilagodbu tiskanih knjiga. Kao važan primjer koji je popularizirao čitanje među slijepim i slabovidnim osobama u Zadarskoj županiji vrijedi istaknuti projekt Talking Books. Naša sugovornica objašnjava kako je projekt poboljšao dostupnost knjižnične građe slijepim i slabovidnim osobama tako što se tiskana građa pretvarala u zvučnu. Iako je projekt završio 2014. godine, Knjižnica je nastavila s prilagodbom knjiga o vlastitom trošku, a svi čitači odrađuju posao volonterski. Miočić zaključuje kako je projekt ostvario pozitivan pomak: "Za vrijeme, a i nakon provedbe projekta, dosta se toga promijenio. Korisnici su više zainteresirani za čitanje, šira javnost je upoznata s mogućnošću svog sudjelovanja u stvaranju zvučnih knjiga, a Knjižnica je prepoznata kao vrijedan član zajednice osoba oštećena vida."

Iz Knjižnice najavljuju i suradnju s predmetnim nastavnicima u idućoj godini kako bi se projekt proširio s ciljem lakšeg praćenja nastave djeci s poteškoćama u čitanju. U tijeku je projekt Zajedno, aktivno, ravnopravno! koji se provodi u suradnji s Udrugom slijepih Zadarske županije kojemu je cilj povećanje socijalne uključenosti slijepih osoba i unapređenje kvalitete njihovog života, što znači da se u prilagođenim prostorima Knjižnice organiziraju književne večeri, provode tečajevi digitalnog opismenjavanja, a knjižni fond, kao i oprema za snimanje, dostupni su za korištenje.

Korisnica Znanstvene knjižnice Zadar Mirjana Mrkela aktivno prati djelatnost lokalnih knjižnica u Zadru koje posjećuje i predlaže različita događanja u kojima rado sudjeluje. Njezina lektira opsežna je i raznolika: "Najviše volim elektroničke knjige, jer se mogu do milje volje šetati po tekstu i sigurno citirati ono što želim. Uz pomoć suvremene tehnologije velika većina tiskanih knjiga bez problema se može skenirati i konvertirati u neki oblik dostupan programima za slijepe. Čitam i zvučne knjige, osobito rado otkad postoje reproduktori na kojima se regulira brzina, boja glasa i drugi parametri. Ove sprave su manje od mobitela i omogućuju čitanje u svakom prostoru (u kuhinji, čekaonici, u prirodi, na putu, u krevetu)."

Što se tiče dostupnosti knjiga i različitih usluga, sugovornica je komentirala kako je vrlo zadovoljna uslugama knjižnica koje posjećuje, samo, primjerice, treba biti dovoljno uporan da se sazna za neke stare knjige koje eventualno još ne postoje u digitalnim katalozima. Međutim, sugerira svoje nezadovoljstvo vezano uz dostupnost naslova koji nisu uvijek u pojedinoj knjižnici i naglašava kako je međuknjižnična posudba skupa. Pritom ističe kako ima sreće što živi u Zadru jer Znanstvena knjižnica dobiva većinu obveznih primjeraka iz cijele Hrvatske. Sugovornica se dotaknula i određenih stereotipa koji se vežu uz čitateljsko iskustvo slijepih: "Malo ljudi zna kako funkcionira računalna tehnologija za slijepe. Na ovom području postiglo bi se i među slijepima mnogo više kad bi bilo više edukatora za rad slijepih i slabovidnih osoba na računalu. Naravno, mnogo toga ovisi i o novcu – pravilnici za besplatna pomagala morali bi se poboljšati, tvrtke koje nabavljaju knjige i pomagala trebale bi biti stimulirane raznim pogodnostima, a stručnjaci za marketing mogli bi se više baviti traženjem sponzora i donatora. Biblio-vozilo trebalo bi doći do svakog manje pokretnog pa i slijepog korisnika, a entuzijasti bi trebali usmjeravati čitače-volontere prema potencijalnim slušateljima kao što su slijepe i osobe s disleksijom."

S obzirom na statističke podatke i pokazatelje uspješnosti za narodne knjižnice za 2019. godinu, broj osobnih računala s dodatnom opremom za slijepe i slabovidne korisnike u knjižnicama diljem Hrvatske izrazito je malen (samo njih 17 od 209 na popisu ima zabilježeno postojanje adekvatne opreme). Međutim, uz spomenuti Zadar, u susjednoj županiji pronašli smo primjer pozitivnog pomaka u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u Šibeniku koja posjeduje prilagođeno računalo za slijepe i slabovidne osobe. U razgovoru s knjižničarkom Karmen Krnčević otkrili smo nešto više o njihovom fondu i broju korisnika: "U knjižnom fondu posjedujemo knjige na brajici, zvučne knjige i taktilne slikovnice. Broj korisnika je uvijek jednak, njih desetak iz Udruge slijepih Šibensko-kninske županije, ali ima i onih koji nisu u Udruzi, ali posuđuju zvučne knjige (umirovljenici, djeca s poteškoćama u čitanju). Kao najveću prepreku u djelovanju izdvojila bih nedovoljno opsežan fond. Međutim, to nije nerješivo."

Uz knjižnice i projekte koje smo istaknuli u tekstu kao primjer pozitivnog pomaka za dostupnost, ne samo knjižne građe, već i različitih usluga za osobe s teškoćama u čitanju standardnog tiska, svjesni smo ocrtanih obrisa ove široke teme. Iako uvijek postoji prostor za napredak, uvelike ohrabruje činjenica kako se sve veći broj knjižnica orijentira na inkluzivne projekte u svojim programima, uključujući punjenje knjižnog fonda, nabavku potrebne opreme i poboljšanje usluga usmjerenih prema slijepim i slabovidnim korisnicima. Naposljetku, sve osobe trebale bi imati pravo na dostupnost knjige u lokalnoj zajednici. Učinjeno je mnogo, ali i dalje se kolektivno trebamo truditi da se kapaciteti hrvatskih knjižnica za osobe s teškoćama u čitanju standardnog tiska nastave sustavno jačati.

***

Tekst je objavljen u sklopu projekta I to je pitanje kulture?.

Projekt I to je pitanje kulture? provode Udruga za promicanje kultura Kulturtreger kao nositelj i Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva kao partner, u razdoblju od 19. kolovoza 2020. godine do 19. srpnja 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 1.342.674,05 HRK, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 1.141.272,94 HRK. 

Više o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima možete saznati ovdje, a o Europskom socijalnom fondu na ovoj poveznici

thumbnail-lenta-eu-630

Možda će vas zanimati
U fokusu
Homepage pexels nataliya vaitkevich 7488143 16.04.2021.

Čitanje dodirom – o važnosti brajice danas

Unatoč brojnim zvučnim i digitaliziranim knjigama, kao i računalnim programima koji pretvaraju tekst u govor, Brailleevo pismo ostaje temelj pismenosti osobama s oštećenjem vida, stoga smo odlučili istražiti njegovu ulogu danas.

Piše: Anja Tomljenović

U fokusu
Homepage 2222dizajn bez naslova  21 08.04.2021.

O planinarenju iz perspektive bez kontura i boja

Kako i zašto slijepe i slabovidne osobe planinare i o kojim knjigama pritom razgovaraju? U tekstu Darijo Anušić kroz vlastito planinarsko iskustvo daje odgovore na ova pitanja.

Piše: Darijo Anušić

U fokusu
Homepage 11111111111111111111111 02.04.2021.

Audio knjige su dostupne, ali ponudu treba poboljšati

Ivana Perić piše o ponudi i kvaliteti audio knjiga za slijepe i slabovidne osobe u Hrvatskoj. U razgovoru sa sugovornicima iz Rijeke, Osijeka i Siska istražila je u kojoj mjeri je audio format dostupan i koja tematika prevladava.

Piše: Ivana Perić

Podcast
Homepage large photo 1567176743599 bb752b830a74 01.04.2021.

Booksin podcast: Di si bija kad se čitalo? #6

U ovoj epizodi Booksina podcasta Ivana Perić i Luka Ostojić razgovarali su o dostupnosti književnih sadržaja za slijepe i slabovidne osobe te su Ljubicu Letinić ispitali sve o audio knjigama.

U fokusu
Homepage 1111111111111111111pexels stas knop 5939401 29.03.2021.

A(udio) di si ti?

Ivana Perić piše o poteškoćama proizvodnje audio knjiga u Hrvatskoj, predrasudama, ljepoti i prednostima tog formata, za kojim poseže sve veći broj ljudi diljem svijeta.

Piše: Ivana Perić

U fokusu
Homepage 11111132668906 3528092383893133 9128584853578781085 o 16.03.2021.

Hrvatska knjižnica za slijepe - između potencijala i ograničenja

Istražili smo dostupnost sadržaja za slijepe i slabovidne osobe u Hrvatskoj knjižnici za slijepe. 

Piše: Anja Tomljenović

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu