Page arrow
Bek 728x90px 1Bek logo boja negativ 2 300x250

Do veće afirmacije romske književnosti - Središnja knjižnica Roma

Large novo1z9a9049

Fotografija: Kali Sara.

Četvrtak
22.07.2021.

Nakon dugo vremena, 2020. godine u Zagrebu je otvorena Središnja knjižnica Roma, jedina takva knjižnica u Hrvatskoj i prva u Europi. Radi se o 11. manjinskoj knjižnici koja predstavlja središnje mjesto u očuvanju i promicanju romskoga identiteta, jezika i kulture kroz povijest. Središnje knjižnice nacionalnih manjina dio su programa narodnih/gradskih knjižnica, koje po svojoj temeljnoj ulozi i zadaćama moraju osiguravati knjižnične usluge za sve vrste, kategorije i dob stanovništva svoga područja/zajednice, pa tako i nacionalne manjine u njihovim specifičnim potrebama. Detaljnija pitanja o odluci za osnivanjem Knjižnice, procesu otvaranja i njezinim ciljevima postavili smo voditeljici Knjižnice Petri Medić.

Naša sugovornica istaknula je kako je dugo postojala želja, kao i potreba, za osnivanjem knjižnice koja se u 2020. godini konačno realizirala: „Prvo, uvidjelo se da ne postoji niti jedna takva knjižnica i da Romi kao nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj nemaju svoju knjižnicu. Preteča knjižnice bile su tzv. romske police u knjižnicama diljem Hrvatske koje je sredinom dvijetisućitih pokrenula Adaleta e Dinasi. Prva romska polica postavljena je u knjižnici Medveščak u središtu Zagreba. No police s romskom građom u gradskim knjižnicama nisu mogle obuhvatiti svu građu i trajnije ju čuvati. Osim tih polica, preteča Knjižnice bile su i Edukacijske ljetne škole koje je organizirao gospodin Veljko Kajtazi. Knjižnica je nastala upravo na njegovu inicijativu, kao i Saveza Roma u Republici Hrvatskoj 'KALI SARA'. Tako da su i prve knjige bile dar gospodina Kajtazija i činile su oko 65% početnog fonda knjižnice. Dalje se fond povećavao donacijama i kupnjom, darom i razmjenom knjiga“, objasnila je Medić. Pritom je posebno istaknula ulogu Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ u procesu nastanka knjižnice: „Prije osnivanja Saveza djelovalo je dosta udruga Roma, ali sve one bavile su se općenitim pitanjima i problemima Roma. Samo se Udruga za promicanje obrazovanja Roma 'KALI SARA' specifično bavila romskim jezikom u govoru i pismu i obrazovanjem, kao nužnim uvjetom za ostvarivanje boljeg i kvalitetnijeg života svakog Roma.“

Edukacijska škola važna je aktivnost Udruge koja se provodi dugi niz godina i u okviru koje mladi Romi imaju priliku učiti o svojoj povijesti i kulturi. Knjižnica je mjesto koja olakšava provedbu obrazovanja mladih Roma, što je također jedan od ključnih razloga za njezino otvaranje: „Knjižnica je otvorena zbog više razloga: kako bi pomogla 'KALI SARI' u lakšoj realizaciji provođenja obrazovnih programa u romskoj populaciji, u očuvanju romskog jezika u govoru i pismu, kako bi se kontinuirano okupljala građa romske tematike iz cijeloga svijeta i trajno sačuvala na jednom mjestu za iduće generacije, istovremeno i kako bi se okupila sva izdanja Saveza Roma u Republici Hrvatskoj 'KALI SARA' kojih ima mnogo (najvjerojatnije je ovo jedina udruga u RH koja godišnje tiska 4 do 5 izdanja). U konačnici, Knjižnica je postala sinergijsko mjesto i obavijesni izvor građe kroz koji se može pratiti povijest i razvoj romskog naroda, njegova putovanja, stradanja i postignuća kroz stoljeća. Knjižnica nastojati biti interdisciplinarni prostor u kojem se razmjenjuju informacije i znanja, centar kulture i događanja. Njena djelatnost nastoji biti podjednako posvećena povijesnim temama, kao i praćenju recentnih stručnih publikacija i ostalih vrsta izvora“, objasnila je Medić.

S obzirom na zadaću Knjižnice, veći dio fonda prati tematiku o romskom identitetu, jeziku, kulturi i povijesti. Uzor za formiranje zbirke bio je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i njezinoj zbirci Croatica. Doznali smo kako ima dosta monografskih publikacija i oko 40 naslova časopisa, dok fond sadrži i audio-vizualnu građu, neknjižnu građu (razglednice, pisma i plakati, muzikalije, sitni tisak, popust kataloga izložbi i koncerata, brošure, letke i drugo), pri čemu je građa na romskome, hrvatskome, engleskome i drugim jezicima. Knjižnica ima zbirku audio-vizualne građe, KALI SARA zbirku, Dječju zbirku te opći fond. Osim građe koja se tiče Roma, zastupljena je i ostala građa različite tematike, odnosno vrlo raznovrsna referentna literatura (enciklopedije, rječnici, leksikoni itd.), zatim razne knjige iz područja sporta, umjetnosti, religija, psihologije, prava, sociologije, povijesti, klasici svjetske književnosti i još mnogo toga.

Vrijedi istaknuti kako je, osim toga što je „KALI SARA“ osnovala Središnju knjižnicu Roma u Republici Hrvatskoj, objavila i niz kvalitetnih tiskanih izdanja, a na čemu radi još uvijek, pri čemu se više ne može reći da Romi iza sebe nisu ostavili pisani trag. Uoči obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika 2019. godine svečano je predstavila prošireno izdanje Hrvatsko-romskog rječnika / Kroacijako-romano alavari koji sadrži čak 30 tisuća natuknica, autora dr. sc. Ljatifa Demira i Dijane Vlatković, što je vrijedan doprinos u kontekstu standardizacije romskog jezika. Uz navedeno, u Knjižnici se nalazi i Gramatika romskog jezika autora Ljatifa Demira i Nevsije Durmiša i rječnik Veljka Kajtazija Romano-kroacijako thaj kroacijako-romano alavari / Romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik.

Knjižnični fond broji oko 4000 jedinica građe, ali tek će se nakon kompletne obrade građe moći sa sigurnošću iznijeti točan broj. Što se tiče načina skupljanja građe za fond, situacija je specifična: „Građa na jeziku i pismu manjinskih skupina za 10 središnjih knjižnica nacionalnih manjina koje se nalaze unutar mreže narodnih knjižnica nabavlja se upravo iz njihovih matičnih država. Kako Romi nemaju svoju matičnu zemlju, tako oni građu romske tematike, ali i svu ostalu građu, moraju sakupljati iz cijeloga svijeta, zbog čega je proces nabavljanja knjiga otežan. Brojne naslove, ipak, uspjeli smo prikupiti zahvaljujući donacijama, a s ciljem prikupljanja što obuhvatnijeg fonda, planira se daljnja nabava uspostavom suradnje s domaćim dobavljačima i izdavačima, antikvarijatima, kao i s hrvatskim te europskim institucijama koje publiciraju izdanja s manjinskom tematikom, posebno s naglaskom na romskoj nacionalnoj manjini. Također, u budućnosti se planira ostvariti i suradnja s ostalim knjižnicama i istraživačkim centrima, romskim i onima koji se bave romskom problematikom, zatim sa Sekcijom za visokoškolske i specijalne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva te drugim domaćim i međunarodnim udruženjima“, istaknula je Medić.

Surađuju s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, svim gradskim knjižnicama, knjižnicama ostalih nacionalnih manjina, s raznim školskim knjižnicama i školama u kojima ima dosta romskih učenika, raznim udrugama koje se na bilo koji način dotiču Roma ili nekih bitnih pitanja vezanih uz Rome, kao i s raznim časopisima i portalima. Što se tiče članova i posjetitelja, naša sugovornica posebno je izdvojila kako njihov broj neprestano raste: „Trenutno knjižnica ima 57 članova, no prikupljanje članova još je u tijeku. Romi koji su do sada posjetili knjižnicu, oduševljeni su njome i vole se u nju vraćati. Drago im je da sada i oni imaju svoju knjižnicu u kojoj svaki dan mogu pronaći nešto korisno i zanimljivo za čitanje te samim time stalno učiti i raditi na sebi. Trenutno nema puno posjetitelja, kao ni fizičkih događanja zbog epidemioloških mjera. No čim one popuste, nadamo se da će nam u knjižnicu i prostore Saveza doći što više posjetitelja, kako bismo mogli realizirati sve što smo planirali.“

Ova knjižnica prvenstveno je namijenjena studentima, znanstvenicima, istraživačima, ali i široj zainteresiranoj javnosti. Knjižnica je zamišljena kao studijska knjižnica, kako je istaknuo Veljko Kajtazi. Medić je prokomentirala i važnost, kao i nužnost, poznavanja romske književnosti: „Smatram da romska književnost nije dovoljno prepoznata u našem društvu jer ljudi za mnogo romskih autora uopće nisu niti čuli, a kamoli nešto pročitali. Iznimno je važno da Romi imaju svoju knjižnicu u kojoj se nastoje okupiti sva djela svih romskih autora. Samim time svi zainteresirani moći će na jednom mjestu upoznati mnoge romske autore te se upoznati s njihovim stvaralaštvom. Smatram da će s vremenom svakako doći do veće afirmacije romske književnosti na području Hrvatske, ali i šire. Također valja napomenuti da se romska književnost ne nalazi unutar granica jedne države, što joj daje na još većoj vrijednosti.“

Ove godine u Knjižnici je prvi put, u formi virtualnog događanja, obilježena Noć knjige. Planiraju se i druga kulturna događanja, poput književnih večeri i projekcija filmova namijenjenih djeci osnovnoškolskog uzrasta: „Cilj je predstaviti Rome široj društvenoj zajednici kako bi se razbile predrasude o njima. Kako je rekla predsjednica Saveza Roma Suzana Krčmar, Mi znamo sve o drugima, a oni o nama – ništa! Stoga treba raditi na tome da stalno upoznajemo jedni druge i gradimo bolje društvo sutrašnjice koje će karakterizirati međusobno poštovanje, tolerancija te stalno prisutna želja za upoznavanjem drugoga i drugačijega. Vizija Knjižnice i SRRH 'KALI SARA' jest da ova knjižnica postane centar u Europi i svijetu okupljanja romske građe iz cijeloga svijeta te čuvanje iste za buduće naraštaje da mogu i Romi kao i svi drugi narodi svijeta okupiti, pohraniti i trajno čuvati svu svoju građu jer na taj način, ne čuvaju se samo knjige, već se čuva i cjelokupna romska povijest, jezik, kultura i običaji“, naglasila je Medić.

Za nacionalne manjine izuzetno je važno predstavljanje i prisutnost u javnim prostorima. Još uvijek nam manjka mjesta poput Knjižnice Kali Sara, mjesta koja uglavnom nastaju na inicijativu manjinske zajednice. Romkinje i Romi konačno imaju priliku, usporedno s većinskim stanovništvom, upoznati svoj jezik, kulturu i književnost te razvijati svijet o brizi za zajedničku baštinu. Knjižnica će u budućnosti nesumnjivo igrati ključnu ulogu u dvosmjernom procesu komunikacije između romske i neromske zajednice kako bi se razlike između njih što prije ublažile.  

***

Tekst je objavljen u sklopu projekta I to je pitanje kulture?.

Projekt I to je pitanje kulture? provode Udruga za promicanje kultura Kulturtreger kao nositelj i Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva kao partner, u razdoblju od 19. kolovoza 2020. godine do 19. srpnja 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 1.342.674,05 HRK, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 1.141.272,94 HRK.

Više o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima možete saznati ovdje, a o Europskom socijalnom fondu na ovoj poveznici.

pasica-6

Možda će vas zanimati
U fokusu
Homepage snaslovnice 11.10.2021.

Kako se pisao (romski) otpor?

Ivana Perić piše o povijesti Roma u Drugom svjetskom ratu, otporu, (ne)sjećanju i književnosti, o čemu je razgovarala s Danijelom Vojakom, višim znanstvenim suradnikom na Institutu Ivo Pilar i dugogodišnjim istraživačem povijesti Roma.

Piše: Ivana Perić

U fokusu
Homepage novostablopjesama 07.10.2021.

Stalna je samo mijena

Abdellatif Laâbi jedan je od najznačajnijih glasova marokanske poezije, frankofoni pjesnik koji je 1985. godine, nakon odsluženja zatvorske kazne, emigrirao u Francusku, gdje i danas živi.

Piše: Anja Tomljenović

U fokusu
Homepage novolarge photo 1613165724971 bf8dbe87ff1a 30.09.2021.

Između pripadanja i nepripadanja

O vjerodostojnosti pozicije (ne)pripadanja i temi egzila u stihovima, skrećući pozornost na nekoliko zanimljivih stranih pjesničkih glasova različitih generacija, piše Anja Tomljenović.

Piše: Anja Tomljenović

U fokusu
Homepage novo knjiga 27.09.2021.

Nu-j identitet făr dă ljimbă* – O bajaškim varijetetima rumunjskog jezika

O bajaškim varijetetima rumunjskog jezika, kojim govori značajan broj Roma u Hrvatskoj, piše Selma Pezerović.

Piše: Selma Pezerović

Podcast
Homepage large large novo podcast cover 24.09.2021.

Booksin podcast: Literatura u migraciji #3

U novoj epizodi Booksina podcasta 'Literatura u migraciji' Tomislavu Augustinčiću u studiju se pridružila novinarka Anja Tomljenović.

U fokusu
Homepage novovuntitled design  1 20.09.2021.

Nesigurnost društvene margine – o dometima književnog teksta

Pročitali smo i usporedili dva najambicioznija i najhvaljenija recentna romana o romskoj tematici: 'Oblak boje kože' Nebojše Lujanovića i 'Ciganin, ali najljepši' Kristiana Novaka.

Piše: Luka Ostojić

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu