Kristi Pinderi na blic

Donosimo još jedan blic intervju ususret Reviji malih književnosti: QUEER BALKAN. Na naša kratka pitanja kratko je odgovorio pisac i socijalni radnik podrijetlom iz Albanije Kristi Pinderi. U antologiji QUEER BALKAN čitat ćemo ulomak iz njegova romana prvijenca 1997, u prijevodu s albanskoga Đorđa Božovića.

Možete li se opisati u tri riječi?

Nemirni borac, Mediteranac, na trenutke zaluđen. :)

Kako biste bez sažimanja opisali vaš roman 1997 i ulomak koji je preveden u antologiji QUEER BALKAN?

1997 govori o sazrijevanju homoseksualca u kaotičnoj postkomunističkoj Albaniji, o traumi i ogromnoj hrabrosti koja je potrebna da dijete preživi, ​​često na kreativan način. Glavni lik u knjizi i njegova majka žive u sjecištu siromaštva, klase i obiteljskog porijekla s rodom i seksualnošću, a povremeno priča naglašava međugeneracijsku prirodu borbe za društvenu pravdu, od majke do sina. Priča je to o gubitku, strasti i poremećaju koji strast često stvara, te refleksija o tajnim skrivenim ljubavnim borbama koje na duboke načine oblikuju dvoje mladih ljudi. I naposljetku priča je to o iscjeljenju, o pronalaženju održivih načina (primjerice, aktivizma) za suočavanje s mentalnim posljedicama traume.

Što za vas znači pojam queer?

Na Zapadu taj pojam nosi veliki teret izraza koji je uglavnom obuhvaćao homoseksualce i lezbijke, a da nužno nije stvorio prostor za rodno nebinarne, rodno fluidne, LGBTQ+ nebijele osobe ili trans osobe (od kojih se mnogi još uvijek ne osjećaju uključenima u taj pojam). Polako sam zamijenio queer s marking of queerness, snažnim pojmom koji sam prvi put pročitao u radu Sharalyn Jordan (znanstvenica i aktivistica s važnim doprinosom u studijama queer migracije), izraz koji omogućuje mnogim identitetima da se osjete uključenima, i još uvijek dopušta da sloboda ne bude etiketirana, istovremeno prepoznajući neke zajedničke aspekte koji oblikuju način na koji doživljavamo opresiju, odbacivanje, a ponekad i privilegije.

A queer književnost?

Infrastruktura u kojoj dijelimo priče o onom što sam nazvao markings of queerness... To je prostor u kojem pokušavamo ponovno zamisliti svijet temeljen na brizi jednih za druge, brizi koja potvrđuje naše želje, naše identitete i seksualnosti. Koristeći snažan uvid Wolfganga Vachona – još jednog znanstvenika iz zapadne Kanade – briga prožima queer... Možemo brinuti o našim pričama kroz književnost koju stvaramo i čineći to, dopuštamo queernessu (ili markings of queernessu) da pleše i raduje se afirmirajući načine koji osnažuju svakoga od nas.

Koliko je queer književna scena u vašoj zemlji?

Još uvijek pokušavam pronaći stabilnu identifikaciju toga što je moja zemlja…

Zašto pišete?

Jer samo tako se mogu nositi sa svojim emocijama. Moram ih doslovno pretvoriti u riječi iznutra prema van kako bih ih se mogao riješiti!

Koji je najbolji i najgori savjet za pisanje koji ste ikada dobili?

Mislim da nisam dobio nikakav savjet, ali ću ga sada pokušati dati. :)
Loš: Pišite o svemu, i ispričajte sve, jer to je ono što pišete!
Dobar: Da, ali možda jednostavno pisanje bez plana i nekih pripremnih radova možda nije održivo.

Što čitate u posljednje vrijeme?

Skoro sto akademskih članaka i još nekoliko knjiga o queer teoriji u odnosu na sustav za skrb djece, zbog svog doktorata. I važnu knjigu o interpretativnom opisu u kvalitativnom istraživanju Sally Thorne (briljantna istraživačica medicinska sestra) koja osnažuje znanstvenike u društvenim znanostima i primijenjenim disciplinama kako bi ispričali svoje priče na slobodnije načine, bez potrebe za praćenjem krutih istraživačkih metodologija koje su obično namijenjene generaliziranju podataka bez stvarnog zanimanja za nijanse, raznolikost ili možda izvanredne vrijednosti.

Kristi Pinderi registrirani je socijalni radnik, praktičar za zaštitu djece u Vladi Britanske Kolumbije i nekadašnji pionir u aktivizmu za prava LGBTQ+ zajednice u Albaniji. U Kanadi ga često pozivaju kao gosta predavača da podijeli svoje iskustvo i zagovara prava queer izbjeglica. Stekao je diplomu prvostupnika socijalnog rada i trenutno dovršava magisterij socijalnog rada na Sveučilištu British Columbia u Vancouveru s temom o queer, trans i Two-spirited osobama s iskustvom života u državnoj skrbi u dječjoj dobi ili mladosti. Suosnivač je Tirana Pridea i STREHA-e, prvog rezidencijalnog skloništa za LGBTQ+ mlade bez smještaja u jugoistočnoj Europi. Kristi je istraživač u usponu. Područja njegova istraživanja, pod velikim utjecajem vlastitog životnog i profesionalnog iskustva, uključuju queer migraciju, iskustvo queer mladih u sustavu skrbi za djecu, ulogu socijalnih radnika u odnosu na surogat majčinstvo i implementaciju intersekcionalnosti u procesu razvoja politika, tema za koju je proveo i objavio istraživanje u suradnji s Ministarstvom za djecu i razvoj obitelji u BC.