'Festival izvlači književnost s margine'

Jedna od novosti je uvođenje stripa u program, odnosno povezivanje književnosti i stripa, kojeg se zbog tretmana katkad naziva i 'ružnim pačetom umjetnosti'. Kako je došlo do te novosti?

Posebno nam je drago da ćemo ove godine imati zastupljen strip, i to na ovaj način. Naime, pokrenuli smo kasnovečernji program vezan uz strip pod nazivom 'Mali noćni strip-tiz' u okviru kojeg dovodimo važne autore stripa.

Držimo da su pisci i ilustratori autorskog stripa jednako važni i zanimljivi kao književnici, i zato smo nastojali to pokazati na Festivalu. Autore stripa ne treba izdvajati niti getoizirati. Pokušavamo uspostaviti interakciju između književnosti i stripa, približiti strip čitateljima knjiga, jer se vrlo često bave istim temama i problemima, i to uz pomoć sličnih, ali ipak različitih medija.

Prošle godine u okviru Festivala pokrenut je i likovni program, a ove godine ste uz strip uveli i - film. Kako ćete uklopiti film u književni festival? 

Unutar filmskog programa bit će prikazano sedam filmova. Riječ je o filmovima nastalim uglavnom po djelima autora koji sudjeluju na festivalu. Prije svake projekcije bit će održan relativno kratak uvod u kojem će autori govoriti kako vide prijenos vlastitih djela u medij filma, a imat ćemo i gostovanja nekih redatelja pa će se raspravljati o odnosu teksta i filma, što bi trebalo biti posebno zanimljivo. Neki od tih filmova svoje će premijere imati upravo na našem festivalu.

Svake godine festival je sve veći i, kao što vidimo, izlazi iz okvira književnosti. Koliko je teško u logističkom i pogotovo financijskom smislu ostvariti takvu strategiju, i koliko ona zapravo donosi? Naime, ne treba smetnuti s uma da je FSK ipak pokrenut kao festival jedne izdavačke kuće, Frakture.

Moram naglasiti da ovakav festival omogućuju naši mnogi suradnici. Programski odbor festivala je ozbiljan i zato je moguće izaći na kraj s ovako velikim zalogajem.

Dakako, prije svega je u pitanju financijski zalogaj, jer usprkos svim sredstvima koja dobijemo od Ministarstva kulture i Grada, kao i nekim sredstvima koje smo dobili od Kreativne Europe, i dalje nedostaje novca da se do kraja pokrije organizacija ovakve manifestacije. Nedostaju ozbiljni sponzori, poput velikih tvrtki koje bi podržale ovakav događaj svojim financijskim prisustvom.

Srećom, imamo puno malih sponzora i medijskih pokrovitelja koji pripomažu u ostvarenju cijelog projekta. Nama to s jedne strane zaista jest veliki teret, no ipak preteže činjenica da nas ovaj festival izuzetno veseli. Mi smo izdavačka kuća koja tokom cijele godine radi veliki broj predstavljanja i književnih događanja, pa je u tom smislu FSK neka vrsta vrhunca naše književne sezone. Nama je to jako važno jer smatramo da je književnost ipak vrlo često na medijskoj margini. To je nažalost i dalje tako.   

Na konferenciji za medije na kojoj je predstavljen festivalski program sudjelovao je Dean Šoša s HRT-a i govorio je o medijskom praćenju festivala. Koliko je važan taj aspekt, s obzirom na moć javne televizije, pa sve iako govorimo o Trećem programu HTV-a?

To je prilično važno. Prisustvom na televiziji zapravo se i upućuje konstantna pozivnica gledateljima da posjete festival, bez obzira što Treći program prati puno manje gledatelja nego Prvi i Drugi program. Smatramo da se knjizi mora dati važnost na javnoj televiziji zato što, kada govorimo o kulturi jedne zemlje, knjiga zaista jest ono od čega sve kreće, ona je sukus jedne kulture, i u tom smislu je indikativno ako je ona konstantno na margini.

Zato su nam toliko važni razgovori s autorima i njihova interakcija s publikom, zbog čega toliko često i pozivamo naše inozemne autore u Hrvatsku. To ovaj festival pruža, iako cijele godine dovodimo autore. Na festivalu se te stvari mogu lakše marketinški 'upakirati', pokazati široj publici i ljudima koji nemaju naviku posjećivanja književnih tribina i gostovanja. Tako imamo priliku pokazati autore i njihova djela široj publici, i to ne samo djela iz naše izdavačke kuće, već i drugih izdavača.

Upravo taj aspekt je još jedna veoma pozitivna strana FSK-a. Naime, vi ste ovim festivalom otvorili prostor i drugim izdavačima.

Od samog početka odlučili smo ne raditi diskriminaciju u tom smislu. Naravno da će uvijek biti više autora naše izdavačke kuće, no to je posve logično s obzirom da smo u stalnom kontaktu s njima, da ih je mnogo lakše dovesti ovdje i uspostaviti kvalitetnu suradnju. To se posebno odnosilo na prvo izdanje festivala, no sada kada je FSK već priznat i poznat, i kada ljudi mogu pogledati o čemu je riječ i što se radilo prijašnjih godina, mnogo je lakše dovesti i autore koje objavljuju drugi izdavači.

Nama je suradnja jako važna. Nitko u ovom poslu ne može opstati sam, i to je nešto što bi trebalo svima biti jasno. Mora postojati kvalitetna masa iz koje će se zatim istaknuti neke stvari, inače ništa neće biti primijećeno. To vrijedi u izdavaštvu baš kao i drugdje, jer ako jedna kinematografija u moru loših djela izbaci jedan dobar film, on se neće zbog toga istaknuti, već će ostati nezamijećen. Na lošoj izložbi slika jedna dobra neće zabljesnuti nego će se utopiti u moru loših stvari.

To vrijedi i za književnost, odnosno izdavaštvo. Iako je ovo zaista teško vrijeme za nakladništvo, činjenica je da se ipak objavljuje dosta zaista kvalitetnih knjiga. No, mi nismo zadovoljni time, smatramo da toga mora biti više i mislimo da se to može ostvariti. Festival svjetske književnosti trebala bi biti manifestacija koja će pomoći da se to zaista i dogodi.