Page arrow
Web banner 3 korekcijaBanner mobile 3 korekcija

Tko dolazi na Reviju malih književnosti?

Large rmk levant   vizual   copy
Četvrtak
30.11.2017.

Od 5. do 10. prosinca očekuje nas Booksina Revija malih književnosti, godišnja manifestacija posvećena književnim scenama koje su nepoznate hrvatskoj publici. Ove godine bavimo se književnim djelima Levanta (Jordan, Libanon, Palestina i Sirija). Predstavit ćemo autorice i autore na festivalu i u antologiji Tvoj bol je lakši kad o njemu drugi pričaju.

Na Reviju nam dolaze:

Maan Abu Taleb (1981.) je pisac i urednik rođen u Ammanu u Jordanu s trenutnom adresom u Londonu. Magistrirao je filozofiju i suvremenu kritičku teoriju na Kingston Universityju u Londonu. Njegov prvijenac All The Battles (Al Kotob Khan, Kairo, 2016.) preveden je na engleski te objavljen u Americi i Velikoj Britaniji. Osnivač je i urednik Ma3azef.com, vodećeg glazbenog web magazina u arapskom svijetu koji je reputaciju stekao zbog kvalitete sadržaja, razvoja novog kritičkog diskursa na arapskom jeziku i stalnog propitivanja izdavačkih normi. Abu Taleb je strastveni boksač i biciklist. Trenutno radi na zbirci kratkih priča.

Asmaa Azaizeh (1985.) je pjesnikinja i novinarka koja živi u Haifi. Diplomirala je novinarstvo i engleski jezik na Sveučilištu Haifa 2006., a radi kao voditeljica projekta Poetry Yard, kojeg je pokrenula ove godine, i kao voditeljica knjižare i galerije Fattoush u Haifi. Radila je kao urednica u novinama te kao novinarka i voditeljica na televiziji i radiju. Za svoju prvu zbirku poezije Liwa (2011.) dobila je nagradu za mlade pisce Al Qattan 2010. Drugu zbirku poezije As The Woman From Lod Bore Me (2015.) postavila je u pjesničkom performansu u kojem se tekst na pozornici predstavio putem različitih umjetničkih formi. Njezina poezija objavljena je u različitim časopisima i antologijama te predstavljena na književnim festivalima. Poezija joj je prevedena na engleski, njemački, francuski, perzijski, švedski, španjolski, nizozemski, crnogorski, grčki i talijanski.

Hoda Barakat (1952.) je libanonska književnica, novinarka i istraživačica koja živi u Parizu. Diplomirala je francusku povijest i književnost na Libanonskom sveučilištu u Bejrutu te magistrirala na Sorbonni. Debitirala je zbirkom priča Women Visitors (Orientales, Bejrut, 1985.) te objavila romane The Stone of Laughter (Riad El-Rayyes, London, 1990.), Disciples of Passion (An Nahar, Bejrut, 1993.), The Tiller of Waters (An Nahar, Bejrut, 1998.), My Master and My Lover (An Nahar, Bejrut, 2004.), The Kingdom of this Earth (Al Adab, Bejrut, 2012.), Barid al layl (Daraladab, Bejrut, 2017.) koji su prevedeni na engleski, njemački, talijanski, hebrejski, švedski, danski, hindu, katalonski, španjolski i grčki. Dobitnica je nagrade Naguib Mahfouz za najbolji roman na arapskom jeziku 2000. te je bila u užem izboru za nagradu Man Booker International 2015. Barakat je objavila tri drame, monolog i kroniku Letters of the Stranger (An Nahar, Bejrut, 2004.) za koju je dobila nagradu međunarodnog bijenala Amalfi Rivi u Italiji 2007. Odlikovana je odličjima Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres 2002. te Chevalier de l’Ordre du Mérite National 2008.

Golan Haji (1977.) je sirijsko-kurdski pjesnik i prevoditelj koji piše na arapskom jeziku. Rođen je u Amoudi u Siriji, trenutno živi u Francuskoj. Završio je Medicinski fakultet te je radio kao liječnik u Damasku do 2010. Haji je objavio brojne članke, osvrte i prijevode u arapskim i stranim publikacijama, surađivao na katalozima umjetnika i umjetničkim knjigama poput What Solitude Says (La Friche de la Belle de Mai, s Elenom Lydijom Scipioni, na engleskom i francuskom, Marseille, 2014.). Objavio je nekoliko zbirki poezije uključujući Scale of Injury (Al-Mutawassit, Milan, 2016.), Autumn Here is Magical and Vast (na arapskom i talijanskom, Il Sirente, Rim, 2013.), Adulterers (na danskom, Korridor, Kopenhagen, 2011.) Sa sirijskim feminističkim pokretom Estayqazat je 2016. objavio Until The War (Riad El-Rayyes, Bejrut, 2016.), zbirku ženskih glasova u sirijskom ustanku koju je uredio iz niza intervjua. Njegovi prijevodi uključuju između ostalog, A Reader on Reading Alberta Manguela (Dar Al- Saqi, Bejrut, 2016.), Elephant Dana Wylieja (Kalima Project, Abu Dhabi, 2014.) i Notebooks Antona Čehova (Dar Rufuf, Damask, 2011.)

Khaled Khalifa (1964.) je sirijski romanopisac, scenarist i pjesnik rođen u Alepu. Napisao je scenarije za nekoliko nagrađivanih televizijskih drama, dokumentaraca, kratkih filmova i igrani film The Shrine Door. Objavljuje eseje i novinske tekstove u različitim dnevnim listovima na arapskom jeziku. Autor je pet romana: The Guard of Deception (1993.), The Gypsies Books (2000.), In Praise of Hatred (2006.), No Knives in this City's Kitchens (2013.) i The Death is Hard Work (2016.) Njegov drugi i treći roman su nakon objavljivanja bili zabranjeni u Siriji tako da ih je ponovo izdao u Libanonu. Za četvrti roman, objavljen u Kairu, dobio je nagradu Naguib Mahfouz te je uvršten u uži izbor za Međunarodnu nagradu za arapsku književnost (arapskog Bookera). Romani su mu prevedeni na više svjetskih jezika.

Sahar Mandour (1977.) je libanonsko-egipatska književnica i novinarka koja trenutno radi za Amnesty International kao istraživačica za Libanon i Jordan. Magistrirala je medijske studije na School of Oriental and African Studies na sveučilištu University of London. Specijalizirala se za teme roda, društvenih pokreta i kulturne produkcije u Libanonu, Egiptu i Palestini. Od rujna 1998. do siječnja 2017. bila je urednica u vodećem dnevnom listu na arapskom jeziku u Libanonu Assafir. Mandour je objavila četiri romana: I’ll draw a Star on Vienna’s Forehead (2007.), A Beiruti Love (2009.), 32 (2010., engleski prijevod objavio je Syracuse University Press, NY, 2015.) i Mina (2012.)

Adania Shibli (1974.) trenutno živi u Jeruzalemu i Berlinu. Napisala je dva romana, nekoliko drama te brojne kratke priče i eseje objavljene na različitim jezicima u antologijama, umjetničkim knjigama i književnim časopisima širom svijeta. Dobitnica je nagrade za mlade pisce Qattan u Palestini 2001. za roman Masaas (engleski prijevod Touch u izdanju Northampton: Clockroot, 2009.) te 2003. za roman Kulluna Ba’id bethat al Miqdar aan el-Hub (engleski prijevod We Are All Equally Far from Love u izdanju Northampton: Clockroot, 2012.) Uredila je knjigu o suvremenim palestinskim umjetnicima Dispositions (Ramallah: Qattan, 2012.) Njezin zadnji roman Tafsil Thanawi (hrv. Sporedni detalj, Bejrut: Al-Adab) objavljen je ove godine. Shibli također predaje i bavi se akademskim istraživanjem, a od 2012. je gostujuća profesorica na Sveučilištu Birzeit u Palestini.

Renad Qubbaj je direktorica palestinskog Tamer instituta za obrazovanje u zajednici (Tamer Institute for Community Education). Ovaj institut neprofitna je i nevladina organizacije koja od 1989. godine vodi programe poticanja čitanja za djecu i mlade na Zapadnoj obali i u Gazi, a izuzetno su aktivni i u izdavanju knjiga za djecu. Ovaj institut, na čelu s Renad, 2009. godine dobio je čuvenu nagradu Astrid Lindgren za dječju književnost.

Fawwaz Traboulsi je gostujući profesor političkih znanosti i povijesti na American University of Beirut. Bio je gostujući profesor na različitim američkim sveučilištima (New York University, University of Michigan, Columbia University, New York University) te na sveučilištu u Beču. Suradnik je na St. Antony’s College u Oxfordu te na Wissenschaftskolleg u Berlinu. Objavio je dvadeset knjiga kao i brojna predavanja i članke na temu povijesti, politike, oslobodilačkih i društvenih pokreta, političke povijesti, memoara, folklora i umjetnosti u arapskom svijetu. Njegovi prijevodi na arapski uključuju Nepripadanje (2003.), Humanism and Democratic Critique (2005.) i On Late Style (2015.) Edwarda Saida te Notes on Italian History (2017.) Antonia Gramscija. Neke od njegovih recentnijih knjiga su A History of Modern Lebanon (2007., 2012.), Al-Dimuqratiyah Thawra (Demokracija je revolucija, 2011.), Hareer wa Hadeed (O svili i željezu, od Planine Libanon do Sueskog kanala, 2013.), Al-Tabaqat al-Ijtima’iyyah wa-l-Sulta al-Siyassiyyha fi Luban (Društvene klase i politička moć u Libanonu, 2016.), Damm al-Akhawayn. Al-`Unf Fil Hurub al_Ahliyah (O nasilju u građanskim ratovima, 2017.) Dugogodišnji novinar, Traboulsi je i urednik kulturnog časopisa Bidayat osnovanog u proljeće 2012.

Na Reviju ne dolaze, ali u antologiji su zastupljeni:

Hilal Chouman (1982.) je libanonski književnik, novinar i inženjer rođen u Bejrutu, a trenutno živi u Dubaiju. Studirao je elektroniku i računarstvo u Libanonu, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Radi kao medijski strateg u telekomunikacijskoj kompaniji. Objavljuje kratke priče u dnevnim listovima i časopisima za kulturu u kojima povremeno surađuje i kao novinar. Autor je četiri romana: Stories of Sleep (2008.), Napolitana (2010.), Limbo Beirut (2012.) i Once Upon a Time, Tomorrow (2016.) Njegov treći roman preveden je na engleski (University of Texas Press) te je uvršten u selekciju za nagradu PEN za knjigu u prijevodu 2017.

Ala Hlehel (1974.) rođen je i živi u Galileji. Diplomirao je komunikologiju i umjetnost na Sveučilištu Haifa te filmsku scenaristiku u Tel Avivu. Urednik je portala za kulturu i politiku na arapskom jeziku. Objavio je romane Au-ruvoir Acre (Amman i Akko, 2014.) i The Circus (Ramallah, 2002.) te zbirke priča My Secret Affair With Carla Bruni (Amman i Akko, 2012.), The Father, the Son and the Lost Ghost (Kairo, 2008.) i Stories at the Time of Need (Bejrut, 2004.). Priče su mu prevedene na engleski, francuski i njemački. Napisao je i režirao dva kratka filma Confessions with Chocolate i Come to the Hummus, scenarij za igrani film The Inheritance koji je režirala Hiam Abbass te je koscenarist kratkog filma 4 weeks u režiji Mahdija Fliefela. Hlehel je napisao pet drama te na arapski preveo drame Carla Goldonija, Hanocha Levina, Nizara Amira Zoabija i Harolda Pintera. Dobitnik je nagrade Ghassan Kanafani za kratku priču 2013., nagrade za mlade pisce Al-Qattan za roman 2001. te za zbirku priča 2012. Dobitnik je nagrada za kazalište i scenarij te je uvršten u antologiju najboljih arapskih pisaca mlađih od 40 Bejrut 39 kao jedan od dobitnika nagrade časopisa Banipal i Hay festivala.

Amjad Nasser (1955.) je pseudonim jordanskog književnika i novinara pravog imena Yahya Numeiri al-Naimat. Rođen u vojničkoj beduinskoj obitelji, odrastao je u gradu Zarqa gdje se upoznao s nesrećom palestinskih izbjeglica. U Jordanu se pridružio palestinskom militantnom pokretu, a 1977. godine preselio je u Libanon kao član podzemne militantne palestinske organizacije. Radio je u palestinskim medijima kao urednik i novinar nakon čega se pridružio Scientific Socialism Institutu u Adenu u bivšoj NDR Jemen gdje je predavao političke znanosti. Iz Bejruta se 1982. preselio na Cipar, a 1987. godine odlazi u London gdje je suosnivač dnevnog lista Al-Quds Al-Arabi u kojem radi kao urednik kulture pod čijom je palicom dnevna kulturna rubrika postala glavni forum suvremene arapske književnosti. Jedan je od osnivača časopisa za suvremenu arapsku književnost Banipal. Sjedinjene Američke Države su mu 2014. zabranile ulazak u zemlju. Usprkos njegovim političkim uvjerenjima, Nasserova poezija je oslobođena političkih slogana i slavi svakodnevicu. Pionir je arapske prozne pjesme koju karakterizira specifična upotreba jezika i rekreira novu ljubavnu poeziju na arapskom i pomiče granice poezije u prozi. Objavio je deset knjiga poezije od kojih Praise to another coffee (1979.), Since Gilead, he climbed the mountain (1981.), Shepherds of solitude (1986.), The arrival of Strangers (1990.), Happy is he who sees you (1994.), The trace of the passers by (1995.), The heyday of breath (1997.), Only as al-Farazdaq wolf (2008.), roman Where it does not rain (2010.) te četiri knjige putopisa što ga čini jednim od rijetkih arapskih pisaca koji objavljuje u tom žanru.  Dobitnik je pjesničke nagrade Muhammad al-Maghut 2006., a poezija mu je prevedan na više svjetskih jezika.

Samar Yazbek (1970.) je sirijska književnica i novinarka koja od 2011. živi u Parizu. Studirala je arapsku književnost na Sveučilištu u Latakiji. Piše romane, kratke priče, filmske scenarije, televizijske drame, filmsku i TV kritiku. Yazbek je istaknuta zagovarateljica ljudskih prava, a posebno ženskih prava u Siriji. Godine 2012. u Francuskoj je pokrenula organizaciju Women Now for Develpment čiji je cilj ekonomsko i društveno osnaživanje žena u Siriji. Godinu ranije sudjelovala je u pobuni protiv Assadovog režima i nakon nekoliko mjeseci bila prisiljena na egzil. Neposredno po odlasku iz Sirije objavila je knjigu In the crossfire: Diaries of the Syrian revolution (Dar al adab, Libanon, Bejrut, 2012.) za koju je dobila prestižnu nagradu PEN/Printer International writer of courage, švedsku nagradu Tucholsky te nizozemsku nagradu Oxfam/PEN. Njezina knjiga o transformaciji sirijske revolucije The crossing (Dar Al adab, Bejrut, 2015.) nagrađena je prestižnom nagradom za najbolju stranu knjigu u Francuskoj. Objavila je romane Clay (Dar Charqiyat, Kairo, 2005.), Cinnamon (Dar al-adab, Bejrut, 2008.), In Her Mirrors (Dar al-Adab, Bejrut, 2010.) i The Blue Pen (Dar al-adab, Bejrut, 2016.). Djela su joj prevedena na nekoliko jezika.

Možda će vas zanimati
Iz Revije malih književnosti
Homepage rmk cover 16.01.2018.

Tvoj bol je lakši kad o njemu drugi pričaju

Booksinu antologiju suvremene književnosti Levanta možete besplatno skinuti u PDF formatu.

Piše: Booksa

Iz Revije malih književnosti
Homepage rmk 26.11.2017.

Sjedinjene države Levanta – Program

Od 5. do 10.12. stižu nam autori/ce iz Levanta na 'Reviju malih književnosti' i 'Human Rights Film Festival'. Evo što izdvajamo...

Piše: Booksa

Iz Revije malih književnosti
Homepage rmk levant   facebook cover   copy 07.11.2017.

Revija malih književnosti: Sjedinjene Države Levanta

'Revija malih književnosti' i 'Human Rights Film Festival' će od 5. do 10. prosinca predstaviti autore iz Jordana, Libanona, Palestine i Sirije.

Piše: Booksa

Iz Revije malih književnosti
Homepage guerinot 05.11.2017.

Političko u estetskom

Iz Levanta nam na 'Reviju malih književnosti' stižu autorice i autori koji nas vode dalje od eksplicitnog sekularno-nacionalističkog diskursa.

Piše: Booksa

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu