QUEER BALKAN (predgovor)

U nastavku donosimo uvodni tekst u antologiju QUEER BALKAN urednica Ivane Dražić i Lare Mitraković. Zastupljeni autori i autorice gostovat će u Booksi na Reviji malih književnosti: QUEER BALKAN. 

PREDGOVOR

Festival Revija malih književnosti u 2024. održava se dvadeseti put. Velika je to obljetnica i za festivale puno većih gabarita, stoga nećemo biti skromni kad su u pitanju njegova dugovječnost i dosezi: na dvadeset izdanja festivala od 2005. godine u Hrvatskoj je mahom prvi put predstavljeno više od dvjesto autorica i autora, koji su u popratnim antologijama prvi put prevedeni na hrvatski jezik. Srž Revije malih književnosti je, ukratko, u stalnom približavanju književnosti i jezika koji su nam još uvijek daleki zbog nedostatka prijevoda i malo književnih veza, koji nam se zbog toga čine mali, ali to naravno nisu. 

Dvadeseti rođendan Revije znači da su književnosti više od dvadeset zemalja predstavljene hrvatskoj čitateljskoj publici, neke prvi put ikad (književnosti Polarnog kruga, tebe gledamo!), da su neki prijevodi s Revije prvi ikad prijevodi na hrvatski jezik (primjerice, preveli smo ulomak iz romana Richarda Van Campa, pisca iz plemena Dogrib Tłı̨chǫ iz Kanade).

Ali nije uvijek bilo potrebno ići na druge kontinente, naprotiv: prve Revije bile su posvećene našim najbližim susjedima. Tako smo se na Reviji 2005. godine bavili književnošću Bosne i Hercegovine, koja nam je, poslužit ćemo se citatom iz jednih dnevnih novina, tada bila dalje od Zimbabvea. Na narednih devet Revija prošetali smo književnim Balkanom, a putovanje smo nastavili (u) s književnostima Beneluxa, Baltika, zatim arapskog Mediterana: Levanta, Magreba i Egipta. Godinu 2020. svi uglavnom želimo zaboraviti, ali u Booksi je pamtimo po Reviji posvećenoj Polarnom krugu i autohtonim narodima sjevera, dok je naredno izdanje, također uvelike pandemijsko, bilo posvećeno autohtonoj domaćoj književnosti. Čim su pandemijska ograničenja postala prošlost, na Reviji smo otišli najdalje što smo mogli: na Island, a kako nam se svidjela otočna književnost, Revija u 2023. bila je posvećena Malti.

Dvadeseta Revija, u 2024. godini, kada i klub Booksa slavi svoj 20. rođendan, bila je povod da se osvrnemo, prisjetimo početaka, vratimo se književnosti na Balkanu, ovoga puta dajući joj jasnu i nedvosmislenu tematsku odrednicu: QUEER BALKAN. Zašto queer legitimno je pitanje, na koje ćemo dati i legitiman odgovor: zato što nas to zanima. Ali da ne ostane sve na vlastitim tematskim preferencijama, kao selektoricama Revije i urednicama antologije u obljetničkoj godini, kao logičan  izbor nametnuo nam se povratak „kući”, na Balkan. A znamo da ne podrazumijeva svaki povratak kući sigurnost, nije svaki povratak veseo i često od nas traži nelagodna suočavanja, najblaže rečeno. Ipak, neke su se stvari od davne 2005. promijenile. Danas, u 2024. godini, u književnosti Balkana nam ne predstavljaju problem slabe književne veze, državne granice i jezici, već druge vrste ograničenja i nerazumijevanja s kojima se moramo suočiti. I zato QUEER BALKAN, da skrenemo pažnju na književne glasove, teme i iskustva koja su u mainstreamu još uvijek marginalna i zapostavljena, koja želimo i moramo približiti, da se vratimo na srž Revije malih književnosti.

Ovoga puta u antologiji okupljamo glasove suvremenih queer autora i autorica iz deset balkanskih zemalja – Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Bugarske, Srbije, Rumunjske, Kosova,  Grčke, Makedonije i Albanije, točno onim kronološkim  redoslijedom kako su se nekad održavale Revije posvećene tim književnostima. Vjerojatno ćete primijetiti da smo na popisu izostavili Hrvatsku, ali to je samo zato što je antologija posvećena domaćoj književnosti, koja slične preokupacije uzima u obzir, objavljena 2021. godine. 

Pojam queera podrazumijeva širok spektar orijentacija, identiteta, djelovanja i teorija, a ako postoji zajednički nazivnik i mogućnost da ih se sve obuhvati, onda je to sasvim sigurno opiranje heteronormativnosti, patrijarhatu, a u širem smislu i kapitalizmu i njegovim nametnutim društveno-ekonomskim normama. Kako je sam pojam queera širok, takav je i pojam queer književnosti: šire je definiran kao književnost koju pišu queer autorice i autori ili pak književnost koja sadrži queer motive. Ipak, kroz koju god prizmu je promatrali, odlika queer književnosti je da se uvijek opire normama: društvenim, književnim, žanrovskim... 

Kada smo kao selektorice birale autorice i autore za antologiju i Reviju na temu queer književnosti na Balkanu, bilo nam je važno da okupimo različite književne glasove, autorice i autore mlađe i srednje generacije i neupitne književne kvalitete, pisce i spisateljice, pjesnikinje i pjesnike čije se književno, političko i aktivističko djelovanje isprepliću i nadopunjuju. Također, bilo nam je važno pokazati njenu tematsku šarolikost i perspektive koje nužno uključuju ne samo LGBTIQ+, nego i onu širu feminističku, klasnu, ekološku, antikapitalističku perspektivu. Ono što je pak sasvim sigurno karakteristično za queer književnost u ovoj antologiji jest njezina angažiranost, rušenje ustaljenih tematskih i formalnih normi, eksperiment, suosjećajnost, s jedne strane, ali i angažiranost i aktivizam autorica i autora, s druge strane. Zavirite li u biografije na kraju antologije, vidjet ćete da su zastupljene autorice i autori uključeni u LGBTIQ+, feminističke, antispecističke i borbe za pravednije stanovanje. Čitanjem uvrštenih djela, vidjet ćete da se ovim temama bave i u svom književnom radu. Jer borba za bolje društvo nužno podrazumijeva zajedničku borbu.

Dakle, pred vama su tekstovi Selme Asotić, Vesne Liponik, Tijane Rakočević, Yordana Slaveykova, Galine Maksimović, Nóre Ugron, Arbëra Selmanija, Vagie Kalfa (piše pod pseudonimom Noa Tinsel), Stefana Alijevikja i Kristija Pinderija.  Kroz različite forme – ulomke iz romana, kratke priče, dramske tekstove i poeziju – ovi pisci i spisateljice, pjesnikinje i pjesnici dijele svoje osobne i intimne priče, pristupajući im s identitetskom, ali i s klasnom osviještenošću, intimno i politički,  istražujući teme ljubavi, intimnih odnosa, ekologije, politike. 

Autorice i autori iz deset balkanskih zemalja u ovoj antologiji isprepliću svoje jedinstvene priče, ali i zajedničke borbe, premošćujući kulturne i jezične granice u regiji koja je povijesno obilježena podjelama. Važnost ovih tekstova leži u njihovoj sposobnosti da izazovu uvriježene norme, prodrmaju književnost svježim temama i pristupima, dajući glas onima koji su prečesto ušutkivani. Istovremeno, ova antologija služi kao most među zemljama Balkana, pokazujući kako dijelimo slične izazove, nade i težnje. Ova razmjena nije samo važna za književnost i kulturu, već je i ključni korak prema stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva.

Antologija QUEER BALKAN stoga nije samo zbirka tekstova nego je ujedno i važan kulturni dokument koji svjedoči o trenutku u kojem queer zajednica Balkana progovara glasnije i hrabrije nego ikad prije, gradeći budućnost u kojoj povratak kući neće podrazumijevati neugodna suočavanja. 

Ivana Dražić i Lara Mitraković